Mjere
Kafići se otvaraju. Eto sreće za kavopije, ispičuture i ugostitelje. Vlada je, posredstvom svog Nacionalnog stožera civilne zaštite, odlučila ljetnu shemu epidemioloških mjera, koja se uglavnom svodi na to da ih nema, produžiti do daljnjeg. Odnosno, od nas se s visokih državnih adresa očekuje da se ponašamo kao da virus više ne postoji, ali i da slušamo o njemu kao da je i dalje tu. Vlada je objavila da ukida potpore vlasnicima kafića, restorana i hotela. Službeno, razlog je odlična turistička sezona zbog koje ih više ne smatra ugroženim sektorom, što njih, korisnike potpora, nije pretjerano oduševilo. Onda je u eter stigao i uvijek zabavni Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i saopćio da su mjere u Hrvata "prilično pogođene i balansirane". I predstavio novi set. Po njima će oko šankova biti dopušteno sjedenje, ne i stajanje. "Ta mjera je zapravo uvedena ne toliko radi šanka, nego radi toga što su ljudi stajali vani. Dakle, okupljale su se veće skupine ljudi koje su stajale vani i onda smo rekli da trebaju biti samo sjedeća mjesta, jer je to okupljanje oko kafića, ne u kafiću", tumačio je Capak. U kafiće će se ulaziti bez covid-potvrda. Prema Capakovu objašnjenju, u ugostiteljskim objektima treba biti osiguran razmak od metar i pol među ljudima, osim za članove istog kućanstva. Oni se mogu gurati. No kako će konobarice i konobari, vlasnice i vlasnici kafića te ostalo okupljeno pučanstvo znati tko se gura zato što stiže iz istog domaćinstva, a tko iz čiste epidemiološke obijesti, e to dobro i plemenito zdravstveno redarstvo nije objasnilo. Javna okupljanja smiju trajati do ponoći, a na privatnim je svečanostima dopušteno najviše 30 osoba, eventualno i više, ali tad svi moraju imati covid-digitalne potvrde. Uglavnom, bolest je tu, za razliku od novca kojim su dosad isplaćivane potpore. Otud logičan zaokret u politici zatvaranja.
Odgoj
Zagreb uvodi građanski odgoj, objavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. "Idu aktivnosti za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Danas je išao dopis prema školama da se vidi koliki je interes za odabir izvannastavne aktivnosti. Idu pripreme da krenu aktivnosti za sve zainteresirane učenike", otkrio je Tomašević. Rijeka je to, pročitali smo, uvela još prije pet godina. U sklopu građanskog odgoja pokušalo bi se osposobiti učenike "za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge", odnosno, kako su informirali mediji, on bi im trebao omogućiti "lakše snalaženje u pluralističkome društvu u kojem žive, pouzdanje u vlastite snage i pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme i izazove". Portal Telegram objavio je da će se građanski odgoj predavati po programu radne skupine koju je u rujnu 2020. godine imenovao sada pokojni Milan Bandić. U njoj je bila i Nevenka Lončarić Jelačić, inače istaknuta članica Hrasta. Portal se prisjetio da je na izborima 2015. godine bila osma na listi Domoljubne koalicije kao Hrastova kandidatkinja. Osvojila je teško dostižnih 50 preferencijalnih glasova. Uz to, bila je savjetnica za religijski odgoj u Ministarstvu obrazovanja, ali i prva savjetnica za vjeronauk u hrvatskim školama. Prema Telegramu, Lončarić Jelačić trebala bi imati bitnu ulogu u edukaciji zagrebačkih nastavnika za provođenje građanskog odgoja. Točnije, s kolegom Tomislavom Ogrinšakom vodit će edukaciju učitelja i nastavnika za provođenje građanskog odgoja. I Ogrinšak je hrastovac, bio je kandidat na njihovoj listi na izborima za zagrebačku skupštinu 2017. godine. Listu je nosila Lončarić Jelačić. Prepustimo vremenu da nam pokaže koliko će ovo dvoje nesumnjivo sekularnih ljudi utjecati na odvijanje građanskog odgoja.
Zakon
Vrijeme je pokazalo da se porušeno u potresu obnavlja slabo i nikako. Evo što je o temi izjavio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat: "Teško je apostrofirati u ovom trenutku što će se mijenjati, ali već duže vrijeme naglašavam tri ključna problema koja ne daju da dinamika bude brža. Identifikacija mjesta prebivališta ili boravišta na sam dan potresa, veliki broj nepostojećih objekata koji su oštećeni i ono što je rak-rana, ali ne samo Zagreba nego i drugih dijelova Hrvatske – nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi." I to se, objasnio je pričljivi ministar, odnosi na sve porušene dijelove. E sad, da bi se obnova ubrzala, vladajući namjeravaju mijenjati zakone. Onaj ključni, o obnovi, izglasan je tek u rujnu prošle godine, nekih pola godine nakon potresa, uz premijerovo obrazloženje kako je riječ o dugoročnom zakonu koji se ne smije donijeti na brzinu. Pa ga se zato dugo donosilo. Sad iz Vlade stižu najave izmjena propisa koji se tiču obnove, pa možda i samog Zakona o obnovi. "Moramo odlučiti radimo li Zakon o obnovi kao piramidu, lex specialis koji će biti zakon iznad svih drugih zakona, ili ćemo inicirati promjene nekih drugih zakona kao što su zakoni o vlasništvu, civilnoj zaštiti i zaštiti kulturnih dobara", rekao je Horvat. A stiže još jedna jesen, poslije nje i zima, obnove nema...
Račun
Stipica Radoš, ravnatelj zadarskog Srednjoškolskog đačkog doma, primao je na privatni račun novac za troškove karantene stranih turista zaraženih Covidom-19. I još nije smijenjen jer, objašnjavaju u HDZ-ovoj zadarskoj utvrdi, nemaju većinu u domskom odboru koji čeka rezultate policijskih izvida. Županija je potvrdila da mu je na računu pronađeno 1556 eura i 5500 kuna. Trebao ih je proslijediti na račun đačkog doma. Javnost je upoznata i s audio-snimkom na kojoj se čuje kako Radoš od neimenovane osobe traži da uplati na njegov račun jer je računovodstvo đačkog doma bilo na godišnjem. Javnost je reagirala uobičajeno.
