U Tirani je održan još jedan navodno povijesni skup Europske unije i zapadnog Balkana. Uguravši balkanske države koje još uvijek nisu njezine članice u izmišljenu geopolitičku regiju zapadni Balkan, Europska unija ih već godinama poput stada ovaca seli s pašnjaka na pašnjak kako bi ih mogla šišati sukladno svojim interesima, ali i održavati iluziju da će ih jednoga dana pripustiti u svoje članstvo i spojiti s ostatkom Balkana koji već ravnopravno sjedi za stolom u Bruxellesu. I u Tirani su čelnici Europske unije ritualno "pozvali na ubrzanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, pravičnom i rigoroznom uslovljavanju i principu sopstvenih zasluga".
U zbilji se u Tirani zapravo nije pričalo o pristupanju ostatka balkanskih država u članstvo EU-a. O tome će više riječi biti na sastanku članica Europske unije sredinom ovoga mjeseca, kad će se odlučivati hoće li BiH dobiti status kandidata, kad će Albanija i Sjeverna Makedonija otvoriti prve pregovaračke klastere, a Crna Gora i Srbija zatvoriti pokoji od otvorenih, odnosno otvoriti nove klastere. A i Kosovo je najavilo da će aplicirati za status kandidata, pa iz Bruxellesa odgovaraju da će i o tome reći svoj pravorijek, iako pet članica EU-a ne priznaje kosovsku državnu samostalnost pa bi logično bilo očekivati da država koja za njih ne postoji ne može biti kandidat za članstvo.
Domaćin skupa u Tirani, albanski premijer Edi Rama, optimistično je ipak poručio da je zapadni Balkan potreban Europskoj uniji, kao što je Unija potrebna zapadnom Balkanu. No predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prizemljila je Ramin optimizam rekavši: "EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa zapadnog Balkana unutar EU-a. I koristimo svaku priliku da približimo naše regione i naše ljude. Od zajedničkog rešavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje troškova rominga. Ovo je veliko dostignuće."
"Zapadni Balkan unutar EU-a" je zajednička budućnost kao što je to bila i u proteklih dvadesetak godina, otkad je u Solunu proglašen proces proširenja Europske unije i na ovaj dio Europe, i tako će ostati još ohoho godina. Europska komisija je u Tirani ipak za još jedan koračić približila zapadni europskom Balkanu i ostatku Europske unije. Zapadnobalkanci će ubuduće plaćati nižu cijenu roaminga kad telefoniraju prema članicama EU-a, a najavljeno je da će im biti i ukinut jednog lijepog dana.
Rat u Ukrajini, uz ostalo, okrenuo je naglavačke energetsku stabilnost u Europskoj uniji i osnažio migrantske valove koji se kreću prema njoj. Liječeći se od ovisnosti o ruskim energentima i spašavajući se od energetske krize, Europska unija duboko je zagrabila u svoje fondove kako bi svojim članicama pomogla da novim izvorima i dobavnim pravcima zamijene ruske energente, pa je i zapadni Balkan uključila u svoj plan spašavanja jer joj je potreban da osigura energetsku stabilnost europskom Balkanu, ali i dijelu srednjoeuropskih članica Unije. Već početkom sljedeće godine balkanske nečlanice Unije dobit će 500 milijuna eura za ublažavanje rasta cijena energenata poduzećima i ugroženim kućanstvima, a još 500 eura dobit će kao kratkoročnu i srednjoročnu pomoć za unapređenje energetske tranzicije i sigurnosti.
Zapadni Balkan je Europskoj uniji još potrebniji u hrvanju s migrantskim valovima koji se prema njoj valjaju preko balkanske rute. Doduše, već neko vrijeme europski dužnosnici i mediji balkansku rutu nazivaju zapadnobalkanska ruta, kao da migranti padaju s neba u balkanske države koje nisu članice EU-a, iako do njih stižu preko europskog Balkana, a onda idu dalje prema središtu Unije. Nakon što nije uspio zapušiti rupe na granicama Europske unije kroz koje migranti kuljaju i prema balkanskim nečlanicama, Bruxelles će ih sada nadograditi uspostavljanjem novih sita za prosijavanje migranata na granicama balkanskih nečlanica Unije. Na njima će migrante zajedno prosijavati domicilni i europski policajci. Europski policajci ranije su instalirani na grčko-sjevernomakedonskoj granici, a sada će najprije biti poslani na granicu između Sjeverne Makedonije i Srbije, dok se od Srbije traži da dodatno oteža ulazak migranata na svoj teritorij iz zemalja s kojima ima bezvizni režim.
Srbija je bila na tapetu i u dijelu razgovora i usvojenih zaključaka koji se odnose na uvođenje sankcija Rusiji, odnosno usklađivanja s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom. Iako nije izričito spomenuta u zaključcima usvojene deklaracije, prema medijskim izvještajima osam lidera članica EU-a od Srbije su tražili da se "potpuno uskladi sa sankcijama Rusiji", inače će njezini pristupni pregovori biti stavljeni na led. Tjednik Vreme prenosi da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić o tom dijelu rasprave i zaključaka već u Tirani izjavio sljedeće: "Mi nemamo ništa protiv da oni napišu činjenice da se mi nismo saglasili sa sankcijama. To je činjenica. Ne mogu da vam govorim o svim detaljima. Ja sam rekao da je odnos prema sankcijama odnos prema nama Srbima i građanima Srbije. Srbiji su uvedene sankcije 1992. godine i Rusija je glasala za to, ali mi sada nismo glasali da se uvedu sankcije njima. To je pitanje poštovanja prema nama i prema onome šta smo prošli, devet godina trpeći sankcije kojima smo bili izloženi i videvši šta one donose narodu, te nije prirodno da mi u tome učestvujemo. Različiti su naši odnosi po pitanju teritorijalnog integriteta ili po pitanju energetske infrastrukture u Ukrajini, kao što je rušena u Srbiji, taj stav je malo drugačiji. Mi imamo svoj stav, ali smo dobro razumeli odluku EU i na koga se ona odnosi. Dobro sam razumeo i diskusiju osam članova. Pitali smo te direktno i direktno sam odgovorio. Pitaću narod i parlament u Srbiji i Vladu Srbije, pomalo i sebe. Ja mnogo držim do toga da mi odlučujemo o svojoj budućnosti, a ne neko drugi."
Nešto manje buke oko Srbije u Tirani bilo je zbog njezinih pregovora s Prištinom o normalizaciji međusobnih odnosa. Čelnici Unije objavili su da su Beogradu i Prištini dostavili novu ažuriranu verziju Macron-Scholzova sporazuma, a njezin sadržaj javno je komentirao tek Vučić rekavši da "u najvažnijim stvarima on nije poboljšan. Nisu izašli u susret onome što je traženo. To je sve što mogu da kažem. Mi smo spremni da razgovaramo, ništa ne odbijamo unapred, osim onoga što smo stavili i usmeno i pismeno šta su naše crvene linije". Tjednik Vreme piše i da je prije odlaska iz Tirane "predsednik Srbije istakao da je zadovoljan razgovorima, kao i to da su oni bili izuzetno iskreni. Kako je dodao, imao je sreću da je govorio na samom kraju, jer je imao priliku da čuje šta ko misli, kao i da sagleda sve situacije".
