Da šira javnost nije dovoljno upoznata o postojanju Povjerenstva za rad po pritužbama građana o postupanju policijskih službenika, pri kojem bi mogla biti narušena ljudska prava i slobode građana, govori činjenica da su od njegovog osnivanja 2013. godine pristigle tek 444 građanske pritužbe.

Na konferenciji za medije saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina rečeno je u ponedjeljak da u kratkoj povijesti postojanja Povjerenstva, koje provodi građanski nadzor nad radom policije, ono uopće nije djelovalo čak pet godina, a rad je aktiviran s aktualnim sazivom koji je startao 2019. godine.

Po riječima predsjednika Povjerenstva Tea Giljevića, inače profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, do sada je riješeno 75 posto starih predmeta, a tijekom ove zadnje godine mandata očekuju da će riješiti ostatak starih i sve nove predmete.

Povjerenstvu kao trećestupanjskom tijelu građani se ne obraćaju direktno. Ukoliko smatraju da su (ne)djelovanjem policijskih službenika povrijeđena njihova prava, prvo podnose pritužbu koju rješava policijska uprava u kojoj se nalazi policijski službenik na čiji se rad i ponašanje odnosi pritužba. Ukoliko ostane nezadovoljan, žali se drugostupanjskom tijelu - Službi za unutarnju kontrolu MUP-a, a ukoliko je građanin i dalje nezadovoljan odgovorom, njegova pritužba tek tada dolazi do Povjerenstva.

U prošloj godini, od ukupno 2000 pritužbi na rad policije, do Povjerenstva je stiglo njih 15.

Među obrađenim predmetima Povjerenstvo je čak 257 pritužbi ili 58 posto ocijenilo neutemeljenima, djelomično utemeljenima 13 posto ili 61 pritužbu, dok je samo 58 njih ili 13 posto utemeljeno, 20 pritužbi je bilo nepotvrđeno, 17 izvan nadležnosti Povjerenstva, a 31 pritužba, odnosno 7 posto pritužbi, obustavljeno je zbog smrti podnositelja.

- Najviše je tužbi na postupanja policije u predmetima vezanim za promet (103 pritužbe) i kriminalistička istraživanja (95), potom na narušavanje javnog reda i mira (83) te ophođenje policije prema građanima (35). Građani se najviše žale da im nije omogućeno podnošenje kaznene prijave, da policija nije poduzela sve mjere za utvrđivanje bitnih okolnosti, da nisu ispitani svi svjedoci, nije proveden očevid, da nisu prikupljeni svi mogući dokazi... U slučajevima narušavanja javnog reda i mira, građani se žale da policija ne reagira na dojave, ne evidentiraju telefonske razgovore i ne reagiraju adekvatno. Pritužbe dolaze i povodom eventualnog nepravilnog ophođenja policijskih službenika prema građanima – objašnjava predsjednik Povjerenstva Giljević, napominjući da je Povjerenstvo nadležno jedino u slučajevima postupanja policijskih službenika u primjeni policijskih ovlasti za vrijeme službe.

Zanimljivo da se među ukupno 119 utemeljenih i djelomično utemeljenih odluka Povjerenstva njih 27 odnosi na predmete vezane za promet, 32 za kriminalističko istraživanje, 22 za narušavanje javnog reda i mira, i samo po četiri odluke za javna okupljanja, uhićenja, postupanja na granici, a samo četiri za nasilje u obitelji, tri odluke u sferi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa...

Predsjednik saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac pozitivnim ocjenjuje rad deveteročlanog povjerenstva.

- Povjerenstvo za rad po pritužbama je važan institucionalni mehanizam kontrole rada Ministarstva unutarnjih poslova, točnije postupanja pripadnika policije. Od 2019. godine, kada je formirano u sadašnjem sazivu, suradnja između Ministarstva i Povjerenstva je kompletna. Važno je da građani imaju povjerenje u rad državnih institucija i moraju biti osviješteni o postojanju tijela koje štiti njihova ljudska prava i slobode – poručuje Pupovac.