Povodom iznenadne smrti dr. sc. Đure Zatezala, poznatog historičara i dugogodišnjeg aktivista srpskih organizacija, u Karlovcu je 9. avgusta održan komemorativni skup. Pored istaknutih predstavnika srpske zajednice i antifašističkih udruženja, skupu, koji je održan u sali Historijskog arhiva, prisustvovalo je stotinjak poštovaoca lika i djela dr. Zatezala.
- Prije dva mjeseca bili smo u ovoj istoj dvorani, u kojoj nas je također okupio Đuro. Tada je održana karlovačka promocija drugog i nadopunjenog izdanja ‘Radio sam svoj seljački i kovački posao’, jedne od njegovih najboljih knjiga i historijskog dokumenta o stradanju Srba na Kordunu, Baniji i Lici - prisjetio se Rade Kosanović, koordinator za rad sa manjinskim vijećima u SNV-u, i dodao da je posljednja promocija ove knjige održana 28. jula u Krnjaku.
- Narednog dana je Đuro prisustvovao na komemoracijama za ubijene Srbe u Ivanović jarku i Sadilovcu, a nakon toga i centralnoj proslavi Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu. Nitko tada nije vjerovao niti pomišljao da će nas naš Đuro ubrzo okupiti u sali Arhiva, ali sasvim drugim, tužnim povodom – rekao je Kosanović.
Svoja sjećanja na poznatog historičara podijelio je i Mirko Miladinović, predsjednik antifašista Karlovačke županije.
- Tvoja smrt za nas je bila pravi šok. Da nije bilo tebe i tvog djela na našim prostorima, antifašizam bi nestao. Nažalost, dosta je revizionista koji su se čak i hvalili kako su uništavali tvoje radove - rekao je Miladinović.
O Zatezalovom radu u karlovačkom Arhivu govorila je njegova aktualna direktorica Davorka Janković Škrtić. Kako je podsjetila, pokojni Zatezalo je bio direktor Arhiva od 1965. do 1992. godine i sav svoj rad uložio je u promociju arhivske djelatnosti u Hrvatskoj.
- Njegovo historijsko i znanstveno djelo toliko je veliko da se u kratkom vremenu ne može ni približno interpretirati. Ono je u svojoj suštini vrlo humano i šalje veliku poruku, da se takvi nezapamćeni zločini više nikada ne ponove. Veličina Đurinog djela je u autentičnosti. U svojim djelima gradio je žive spomenike na strašna vremena i njegovo ime ostat će trajno u sjećanju našeg napaćenog naroda i generacija koje dolaze - rekao je Dragan Grubješić iz karlovačkog pododbora Prosvjete.
Okupljenima se obratio i Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a.
- Možemo reći da je historiografija o Drugom svjetskom ratu do 1990-ih bila dominantno ‘kontaminirana’ ideološkom pristranošću, a da joj nakon toga, pa i ranije, ideološki patron postaje-nacionalizam. Zatezalova je knjiga o genocidu, ‘Radio sam svoj seljački i kovački posao’, među prvim temeljnim istraživačkim poduhvatima koji je izveo neopterećen. Knjiga ima nesumnjiv nacionalni predznak, uokvirena je njime i vremenom u kojem izlazi i time tko ju izdaje, a ipak izdržava sve prigovore koje bi zbog tog nacionalnog mogla dobiti - rekao je Milošević.
Sahrana je održana dan kasnije u Zatezalovim rodnim Donjim Dubravama. Okupilo se više stotina ljudi iz cijele Hrvatske, a obred sahrane predvodili su parosi Miloš Orelj i Goran Slavnić. Članovi tamošnjeg lovačkog društva izvršili su počasnu paljbu, jer je i Zatezalo bio njihov član, a prigodnim riječima od historičara su se oprostili njegov zemljak i prijatelj Čedomir Višnjić te Milorad Pupovac.
- Đuro je bio stara škola historijskog mišljenja, nije izlazio odmah van na drum sa svime što je saznao, vjerovao je u odgovornost javne riječi, odnosno da postoje trenuci u kojima se nešto može ili smije reći, pa je tako puno toga odnio sa sobom. Zatezalo je najzaslužniji tvorac javnog sjećanja ovih prostora u vremenu između 1960. i 1990. godine - kazao je Višnjić.
Pupovac je podsjetio na bogatu Zatezalovu biografiju, odnosno da je bio potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine, član Savjeta Spomen-područja Jasenovac i Glavnog odbora Prosvjete te ključni čovjek u najrazličitijim institucijama koje su se ticale historije i odnosa između Hrvata i Srba, a posebno stradanja Srba od 1941. pa do 1995. godine.
- Ima nas ovdje različitog roda, i srpskog i hrvatskog i drugog. To je bilo svojstveno Đuri. On je okupljao ljude, a nije ih dijelio. Činio je sve da ljudi ne žive u podjelama, a pogotovo ne u mržnji. Znam ga od početka 1990-tih kada je kao javni radnik prolazio teška iskušenja. Unatoč svemu, on je taj period prošao časno. To što je on napravio, to je malo tko uradio, a mnogi su imali koristi od toga. Za taj golem posao trebaju mu biti zahvalni svi u ovoj zemlji, i Srbi i Hrvati - kazao je Pupovac.
