Brojke kažu ovako: Hrvatska radiotelevizija prošle godine je za vanjsku produkciju namijenila 33,6 milijuna kuna, što je 16,6 posto proračuna koji se troši za televizijski program, odnosno 1,6 posto više od zakonskog minimuma. Ako u razgovoru s ‘vanjskim’ producentima samo spomenete da im je, eto, HRT izišao u susret, dočekat će vas baražna vatra i zasipanje podacima kako HRT krivo prikazuje troškove držeći se isključivo onih izravnih, dok ukupne mudro prešućuje. U praksi to znači da plaća zaposlenog snimatelja, koji snima HTV-ovu televizijsku seriju, ne ulazi u prikazani trošak, a honorar angažiranog glumca u istoj toj seriji – ulazi.
htv godinama, ako ne i decenijama, ‘vanjsku produkciju’ smatra nametnutom nuždom, nečime što se mora odraditi zbog zakona, no ne i bitnim proširenjem i poboljšanjem programa, smatra Nenad Puhovski
Ipak, i u tako okljaštrenom sustavu prema kojem se na domaćim televizijama, prema tvrdnjama Hrvatskog društva nezavisnih producenata, ‘vanjskima’ omogućava korištenje tek dva umjesto 30 posto investicija - koliko je prosjek u EU - nađe se mjesta za one koji nisu zaposleni na HTV-u.
Prošle godine, prema ‘Izvješću o provedbi članka 11. Zakona o HRT-u u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2016.’, koje je dano Novostima na uvid, prednjači već opjevana serija ‘General’ Antuna Vrdoljaka o životu i djelu Ante Gotovine. Kiklop film je kao producent za osam epizoda, na izravni poziv bez natječaja, dobio 9,6 milijuna kuna od HRT-a, korak do 10 milijuna za koje bi bivši ravnatelj Siniša Kovačić morao dobiti suglasnost Nadzornog odbora za isplatu. Vrdoljak je ‘pojeo’ sve druge igrane programe. Ako tom iznosu pribrojite i 4,2 milijuna od HAVC-a plus različite pogodnosti od države, poput korištenja mehanizacije HV-ai donacija državnih tvrtki, lako je doći do petnaestak milijuna kuna danih na raspolaganje familiji Vrdoljak za svoje ostvarenje. Kovačić ga je amenovao dvadesetak dana prije isteka mandata.
U dokumentarnom sadržaju stanje je ipak nešto bolje. Potporu su putem natječaja dobila četiri projekta. Ugovorena su dva nova i nastavci dva emitirana serijala. Najviše su za ‘Mame’ dobili produkcijska kuća Sirovina i sinovi Roberta Knjaza koji je lani napravio ‘Hrvatske velikane’. Za 1,7 milijuna kuna Knjaz će snimiti 12 epizoda od 52 minute u kojima će se baviti majkama političara, pjevača, nogometaša…
Novi serijal je i ‘Sjeverozapadni vjetar’ Antitalent produkcije po konceptu Zdenka Bašića. U četverodijelnoj seriji s igranim elementima obradit će se teme iz hrvatskih narodnih predaja, legendi i mitova poput sudbine, vragova, coprnica i vodenog čovjeka. Četiri epizode HRT će platiti 996,6 tisuća kuna.
Pokušali smo doznati gdje je zapeo projekt Denisa Kuljiša od deset epizoda težak 999,5 tisuća kuna, ali nam je autor e-mailom odgovorio ovako: ‘Nabijem te na kurac glupi magarče’, uz dopuštenje da ga ‘slobodno citiramo’
U drugu sezonu ide serija ‘Profesije osobno’ Project 6 studija (811,2 tisuće kuna) kao i ‘Betonski spavači’ produkcijske kuće Hulahop. I u prvoj sezoni zapaženi ‘Spavači’ na ovom natječaju su dobili 840,8 tisuća kuna za četiri epizode. Snimanje pod zajedničkim podnaslovom ‘Nedovršena modernizacija’ je započelo, a emitiranje se očekuje iduće godine. Redatelj Saša Ban kaže za Novosti da se bave arhitektonskim pokušajima iz vremena modernizma koji su ‘u svojoj nedovršenosti postali problematična područja’. Jedan od njih je planski osmišljen Split 3 koji nikada nije u cijelosti realiziran, drugi je pokušaj obnove Skoplja nakon potresa, treći Zagrebački velesajam koji je trebao postati centar Novog Zagreba, a četvrti sudbina domova kulture na području bivše Jugoslavije među kojima se ističe poput Sava centra velik i nikad dovršen objekt u centru Nikšića.
Dana Budisavljević iz Hulahopa kaže da je bila sretna jer će snimati drugu sezonu ‘Betonskih spavača’, ali i vrlo iznenađena kad je shvatila da ih je prošlo samo četvero. ‘To je bio jedini javni natječaj HRT-a u 2016. godini na kojem je bilo stotine projekata i čije smo rezultate i kolege i ja s očekivalis nestrpljenjem i s nadom. Sigurna sam da razlog tako malog broja odabranih projekata nije bio u niskoj kvaliteti ostalih ponuđača, nego u činjenici da je većina budžeta već bila potrošena preko modela ‘izravnog poziva’. HRT ima pravo na to, ali kao javna ustanova koja se financira novcem svih građana, bilo bi logično da glavninu programa naručuje preko natječaja koji je otvoren za sve, a ne ‘izravnim pozivom”, kaže Dana Budisavljević.
Među dokumentarcima postoje i dugovi iz 2015. godine poput ‘Hrvatskih premijera’ u produkciji Missarta koji će za osam epizoda biti financiran sa 800 tisuća kuna. Autor projekta, novinar Gordan Malić, kaže nam da je predviđeno da se ‘Hrvatskim premijerima’ otvori jesenska shema HTV-a. ‘Montaža završava ovaj tjedan. Uspio sam dobiti devet premijera s kojima smo snimili 30 sati intervjua. U sedam epizoda ih predstavljamo individualno, a u jednoj su zajedno Zlatko Mateša i Hrvoje Šarinić s kojim zbog bolesti nismo razgovarali. Ostao nam je još i Ivo Sanader do kojeg i dalje pokušavamo doći’, objašnjava Malić.
Dužnik je i Denis Kuljiš koji bi trebao realizirati serijal ‘Balkanska kuhinja’ u produkciji Paragona svoje supruge Nade Mirković. Pokušali smo doznati gdje je zapeo projekt od deset epizoda težak 999,5 tisuća kuna, ali nam je Kuljiš e-mailom odgovorio ovako: ‘Nabijem te na kurac glupi magarče’, dodavši još neke osobne uvrede familijarne prirode uz dopuštenje da ga ‘slobodno citiramo’. Ni s HRT-a nismo dobili širi odgovor gdje je zastalo. Poručili su nam tek da ni za jedno djelo nije istekao rok za ‘predaju po osnovnome ugovoru ili po dodatku ugovoru’ te da ‘u slučaju neizvršavanja ugovornih obveza HRT može jednostrano raskinuti ugovor, uz pravo na naknadu štete’. Kuljiš je prije četiri mjeseca rekao za portal Forum.tm da je došlo do priličnih izmjena u snimanju i odustajanja od ‘prilično ambicioznih ciljeva tog serijala’ koji bi se sada, prema Kuljišu, mogao zvati ‘Zapadnobalkanska kuhinja’ ili ‘Srednjoeuropska kuhinja’. Razlog su produkcijski problemi. Snimanje je, kaže, počelo u rujnu prošle godine, iako je prema ugovoru lani u kasnu jesen serijal već trebao biti emitiran.
Mada je ‘Balkanska kuhinja’ formalno izabrana na natječaju, Povjerenstvo za dokumentarne sadržaje u sastavu Zoran Mihajlović, Siniša Galar, Robert Zuber, Marija Kosor i Đelo Hadžiselimović nije dalo preporuku za ovo djelo, nego su odluku donijeli bivši ravnatelj Programa HRT-a Saša Runjić i glavni urednik Prvoga programa HTV-a Igor Tomljanović, a ugovor je potpisao ravnatelj Goran Radman dvadesetak dana prije isteka mandata, baš kako je to napravio i Siniša Kovačić za ‘Generala’.
Postoji i izravan otkup filmova. Lani su se na njemu našli isključivo dokumentarci uglavnom desnopolitičko-sportskog usmjerenja i to dva Večernjeg lista – ‘Lex Perković’ i ‘Križni put’ za koje je plaćeno 76 tisuća kuna, ‘Gnothi Seauton’ novog urednika Prvog programa HTV-a Brune Kovačevića i Real grupe o obitelji Kostelić (75 tisuća kuna), ‘Izgubljeno dugme’ o Ipetu Ivandiću, pokojnom bubnjaru Bijelog dugmeta (75 tisuća kuna), ‘Neprijatelj naroda’ Višnje Starešine (70 tisuća kuna), ‘Prvi put’ Mirjane Hrge o rukometnoj reprezentaciji (35 tisuća kuna) te ‘Ljubavnici mora’ i ‘Krajačev san’ kuće Car Herc (54,6 tisuća kuna ukupno). Otkupljen je, vrijedno je da spomenemo, i jedan jedini animirani film ‘Oni žive noću, a krava na mjesecu’ Zagreb filma za – 2.280,00 kuna!
Ima i zabavnog programa. Za 20 epizoda talk-showa ‘Dva: jedan u gostima’ Dubravka Merlića i Željke Ogreste HRT je platio 1,56 milijuna kuna, a idu i novi nastavci ‘Slatke kuharice’ (1,2 milijuna kuna za 20 epizoda), ‘Lovca na bilje’(566,4 tisuće kuna za 12 epizoda) i ‘Kućnih ljubimaca’ (milijun kuna za 40 epizoda).
Među obrazovne i znanstvene sadržaje smještena je ‘Škola kuhanja’ Gastronomada koju je vodila Vlatka Pokos, a ukinuta je u siječnju ove godine. Za podučavanje pečenja jaja na oko u elitnom terminu trebali su za 75 epizoda uprihoditi 712,5 tisuća kuna, ali nisu stigli ni do pola. Tu je i pomalo začudna ‘100 riječi – bonton’ koja za 100 epizoda treba dobiti 969,7 tisuća kuna.
Za razvoj scenarija na natječaju su novac dobili ‘Rat prije rata’ Intermedia grupa (400 tisuća kuna) i ‘Šesti autobus’ Missarta o ratu u Vukovaru (320 tisuća kuna) te izravnim pozivom nova sezona ‘Crno-bijelog svijeta’ Interfilma (350 tisuća kuna). Zanimljivo, jedina tema za koju nije lani nije bilo zainteresiranih su Hrvati u BiH.
Mogli bismo ovako nabrajati do jutra. Ponavljat će se slične brojke i slična imena, uz tek poneku iznimku koja na ovom popisu očito služi da potvrdi pravilo. Uostalom, sam ‘General’ je od dostupna 33 milijuna kuna dobio skoro 10, pa kad pribrojite i ostale ‘izravne pozive’ lako izračunate da je trećina novca dodijeljena mimo natječaja, a da je HTV sam sebe lišio emitiranja hit filmova poput u Cannesu nagrađenog ‘Zvizdana’ Dalibora Matanića, dokumentaraca ‘Gazda’ Darija Juričana koji je otkupila Al Jazeera ili nagrađivanog ‘Dum spirospero’ Pere Kvesića.
Na popisu opet nema ni Factuma Nenada Puhovskog, produkcijske kuće koja slavi 20 godina postojanja, snimila je preko 70 filmova, i dobila cijeli niz nagrada. ‘U tih dvadeset godina, Factum nikada nije uspio doći u koprodukcijski odnos sa HTV-om. Najdalje dokle smo ‘dogurali’ jest otkup naših filmova, ili - u nekim ranijim vremenima – ‘naturalna razmjena’ po kojoj nam HTV ustupi arhivu za prava emitiranja’, rekao je Puhovski, podsjećajući da su o najnagrađivanijem filmu ‘Goli’ pregovarali dvije godine, a o ‘Mediteranskom brevijaru’ Predraga Matvejevića čak deset godina, s istim rezultatom - nula.
‘Početkom siječnja sam, nakon potvrde HTV-a da su odbili čak i otkupiti naše filmove koji su samo u 2016. dobili više od petnaest nagrada, javno postavio pitanje – što se to događa? Zašto HTV ne ispunjava niti minimum svojih obaveza? Dana 11.siječnja ove godine, HTV je službeno objavio da je ta situacija posljedica promjene vodstva kuće te da ‘vodstvo HRT-a upravo radi na izradi novih, jasnih pravila u vezi s javnim pozivima koji će vrlo brzo biti objavljeni (…) HRT će već tijekom siječnja uputiti javni poziv za otkup prava emitiranja gotovih audiovizualnih djela (licencija) od neovisnih proizvođača te ih ovime poziva da se odazovu tom pozivu.’ Poziv za otkup gotovih filmova, kao najjednostavniji oblik suradnje, trebao je, dakle, biti objavljen do kraja siječnja. Danas, krajem svibnja od toga još nema – ništa. Kao niti natječaja za (ko)produkciju’, ističe Puhovski.
Prema njegovim riječima, HTV godinama, ako ne i decenijama, ‘vanjsku produkciju’ smatra nametnutom nuždom, nečime što se mora odraditi zbog zakona, no ne i bitnim proširenjem i poboljšanjem programa. Puhovski zamjera i da u otkupljenom programu ima dosta sadržaja koji je komercijalan i koji bi HTV trebao financirati i realizirati na drugoj osnovi, posebno ističući pitanje kvalitete, zanimljivosti i aktualnosti. ‘Kada je dokumentarni film u pitanju, stvar je vrlo lako detektirati – zašto još nije otkupljen i emitiran film Gazda? Zašto ga može emitirati Al Jazeera, a HTV – ne?’, pita Puhovski.
Kad će biti raspisan natječaj, s HRT-a nam nisu odgovorili, kazavši da će o tome ‘pravodobno izvijestiti javnost’, ali s obzirom da je, kako kaže Dana Budisavljević, i ‘HAVC drastično srezao broj djela koja podupire, nije teško zaključiti da filmske i TV radnike čekaju najmanje dvije godine suše’.
Suša je, međutim, tek mjestimična s obzirom da neće spriječiti isti taj HTV da krene u još jedan megalomanski projekt – snimanje dokumentarno-igranog serijala o kliškim uskocima. Nezavisnim producentima ostaje tek nada da će država prihvatiti barem dio upravo formuliranih zahtjeva o koregulaciji vezanih za povećanje izdvajanja i poštivanje europske regulative oko autorskih prava, s obzirom na to da ona po važećim ugovorima zauvijek ostaju na Prisavlju, dok se u EU vraćaju autorima nakon pet godina, bez naknade ili uz minimalan iznos. HRT se do sada po tom pitanju postavljao prilično čvrsto. Najviše što su producenti dosegli, kao u slučaju u inozemstvu sjajno prodavane serije Novine, ne prelazi 30 posto od buduće zarade. A o drugom dijelu Novina, na kojoj je HRT fino zaradio, već se mjesecima pregovara…
‘Grička vještica’ poslovna tajna
Vinko Grubišić neće brinuti o novcu. Barem se tako nada. Njegov Jadran film je izvansudskom nagodbom s HRT-om, koju je dva dana prije kraja mandata potpisao Siniša Kovačić, za šest epizoda serije ‘Grička vještica’ dobio 9,6 milijuna kuna. Takav dogovor potaknuo je Nadzorni odbor HRT-a da naloži internu reviziju i ispitivanje okolnosti koje su dovele do potpisivanja nagodbe. S HRT-a su nam odgovorili da je ‘revizija završena i da je nalaz poslan mjerodavnima na daljnje postupanje’, bez navođenja rezultata.Kako doznajemo, nalaz je proglašen poslovnom tajnom koju može skinuti samo glavni ravnatelj Kazimir Bačić. Također doznajemo da je Grubišić poslao predračune HRT-u koji mu nisu isplaćeni, s obzirom da nije dostavio imkena glumaca i podjelu uloga što možda može objasniti razlog zbog kojeg je nedavno otvorena Facebook stranica na kojoj se traže glumci i statisti u ovom skupom projektu.
Scenarij ‘Gričke vještice’ odobrio je još Vanja Sutlić, a realiziranje su zbog manjkavosti materijala i skupoće projekta stopirali tadašnji direktor Programa Domagoj Burić i ravnatelj Blago Markota zbog čega je Grubišić za 24 milijuna kuna tužio HRT.
