Austrijski kancelar Sebastian Kurz podnio je 9. listopada ostavku u svjetlu korupcijskih afera u kojima se njega i suradnike iz Austrijske narodne stranke (ÖVP) sumnjiči da su između 2016. i 2018. državnim novcem plaćali objavljivanje falsificiranih anketa u tabloidima. U to je doba Kurz prvo preuzeo ÖVP, a potom i pobijedio na parlamentarnim izborima u listopadu 2017. Nakon što je tužiteljstvo objavilo optužbe protiv Kurza, nekoliko se dana odupirao tvrdeći da se sporni SMS-ovi i tekstualne poruke citiraju "van konteksta", međutim nakon pritiska koalicijskog partnera bio je prisiljen dati ostavku. Stranka Zelenih, koalicijski junior-partner u drugoj Kurzovoj vladi – nakon što se 2019. povodom Ibiza-afere raspala koalicija s ekstremno desnim FPÖ-om – zatražila je da ÖVP imenuje "besprijekornu osobu". U ponedjeljak je kao kancelar prisegnuo dosadašnji ministar vanjskih poslova i bliski Kurzov suradnik Alexander Schallenberg, dok je Kurz zadržao funkciju šefa stranke i parlamentarnog kluba ÖVP-a.
- Schallenberg je oduvijek bio poslušan Kurzov saradnik, a u prvom govoru istaknuo je da i dalje namjerava da usko sarađuje s bivšim kancelarom. To upućuje na to da će Kurz biti kancelar iz sjene. Schallenberg je rekao i da je ubijeđen kako su sve osnove protiv Kurza neosnovane. Time se nastavlja veoma opasan trend, jer se prejudicira da iza optužbi nema ništa i time direktno dovodi u pitanje rad tužilaštva i pravne države. Iako se tek iščekuje finalni rasplet, u smislu da li će ÖVP da sačuva moć ili će doći do tektonskih promjena u austrijskoj politici, mislim da je politička karijera Sebastiana Kurza što se tiče najviših funkcija završena. Izgubio je povjerenje svih drugih stranaka. Dosta toga upućuje na to da bi na kraju dugogodišnjeg procesa mogao biti osuđen, a očekuje se da će uslijediti nove optužbe. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da podrška njemu i njegovoj stranci rapidno pada, a i iz samih pokrajinskih organizacije stranke dolaze mišljenja da bi mogao biti suspendovan - govori za Novosti Vedran Džihić s Austrijskog instituta za međunarodne odnose.
Izuzetno ambiciozni Sebastian Kurz postao je 2013., s 27 godina, najmlađi ministar vanjskih poslova na svijetu, a s 31 godinu najmlađi demokratski izabran vođa neke zemlje. Marljivo je gradio imidž Wunderkinda – službena biografija navodi da je "progovorio s 12 mjeseci". Rebrendirao je Narodnu stranku, pomaknuvši je od tradicionalne liberalno-konzervativne kršćanske demokracije u smjeru tvrdo desnog populizma. Stranku je personalizirao i podredio sebi te promijenio čak i stranačku boju, iz crne u tirkiznu.
- Politička scena je bila uspavana i zastarjela. Kurz je nastupio kao dinamična ličnost koja će novim političkim stilom i bez korupcije Austriju uvesti u novu eru. Paralelno se događala migrantska kriza. Bez nje Kurza ne bi bilo. Zaigrao je na antimigrantsku, antiislamsku i ksenofobnu politiku. U strukturno konzervativnoj austrijskoj javnosti ima dosta rasizma, pa je dobio dosta glasova. Onda je plivao na talasu dobro osmišljene komunikacione politike s timom od preko 150 ljudi i nimbusom mladosti, menadžerizma i jasnih oštrih stavova. U tome se sastojala njegova karizma, ali mislim da je to sada potrošeno - nastavlja sugovornik Novosti.
Ispostavilo se da je Kurz narušio institucije i vlastite interese stavljao iznad interesa države. Njegov jedini cilj bio je "dolazak na vlast i očuvanje moći".
- Austriju je pomjerio radikalno desno i zatrovao javni diskurs polarizacijama i binarnim opozicijama, od čega će društvo dugo da se oporavlja. U početku je imao dobre odnose s Angelom Merkel, ali ona se kasnije od njega distancirala. Podržavao je autokrate kao što su Gruevski ili Vučić, od kojeg je primio orden. Imao je tolerantne stavove prema Orbánu i Poljskoj. Iz perspektive Njemačke ili Bruxellesa Austrija je počela više sličiti na sumnjive zemlje istoka Evrope nego stabilne demokratije. Ukupno je Kurzova politička ostavština izuzetno negativna, čak katastrofalna - zaključuje Džihić.
