Od 24. travnja do 10. svibnja među članovima Socijaldemokratske partije Austrije (SPÖ) traje savjetodavno glasanje o izboru novog predsjednika, odnosno predsjednice. Riječ je o najstarijoj austrijskoj stranci koja se od 2017. nalazi u opoziciji vladama predvođenim konzervativnim ÖVP-om. Izbori su potaknuti lošim anketnim rejtingom, ne najboljim rezultatom nedavnih izbora u Koruškoj te internim sukobima. Oni su eskalirali nakon što je SPÖ-ov Hans Peter-Doskozil objavio ambiciju da preuzme stranačko vodstvo od sadašnje predsjednice Pamele Rendi-Wagner. Izrazito tvrd što se pitanja migracija tiče, Doskozil predstavlja desno krilo SPÖ-a, koje na uspjehe radikalnodesnog FPÖ-a reagira okretanjem sličnim pozicijama, dok Rendi-Wagner – ističe njemačko izdanje portala Jacobin – zastupa "neoliberalni, tehnokratski i depolitizirani SPÖ" koji se kao stranka obraća prvenstveno urbanim višim srednjim klasama. Liberalne ekonomske politike i potpuno napuštanje snažne stranačke tradicije klasne borbe, u kombinaciji s identitetskim liberalizmom doveli su do sadržajne ispraznosti SPÖ-a, koji se jedva razlikuje od Zelenih i neoliberalnog NEOS-a. Iz lijeve perspektive je sukob ova dva krila nezanimljiv, piše portal – suparnici predstavljaju dvije različite, "ali slično deprimirajuće političke struje".
U utrku se, međutim, uključio i Andreas Babler, gradonačelnik gradića Traiskirchen, smještenog 20-ak kilometara južno od Beča. Uvjereni antirasist i marksistički socijalizirani ljevičar koji je cijenio socijalističku Jugoslaviju – i u prošlosti patio od zabluda oko Miloševića tipičnih za zapadnu ljevicu - Babler je prije studija političke komunikacije radio kao strojar i tvornički radnik. Nacionalnu pozornost stekao je zahvaljujući činjenici da se u Traiskirchenu nalazi najveći objekt za smještaj migranata i izbjeglica u zemlji – krajem 2022. u njemu je živjelo 1.800 ljudi, iako su kapaciteti predviđeni za svega 400. Babler je često kritizirao neljudskost austrijske migrantske politike i solidarizirao se s prosvjedima protiv nehumanih uvjeta smještaja. U izbornoj kampanji zalaže se za državne intervencije kojima bi se uklonio jaz između plaća muškaraca i žena, uvođenje zakonskog prava na grijanje i zabranu isključivanja grijanja kućanstvima koja ga ne mogu plaćati, besplatne školske obroke za siromašnu djecu, značajno povećanje izdataka za starije, zabranu špekulacija nekretninama, uvođenje kontrole cijena i poreza na višak dobiti na energetskom tržištu, kao i sveobuhvatnog nacionalnog "Green New Deala", koji podrazumijeva i brojna radna mjesta. Jasne su poveznice s izbornom kampanjom Bernia Sandersa za predsjednika Sjedinjenih Država, a Jacobin ga uspoređuje i s Jeremyem Corbynom, koji je od 2015. do 2020. vodio britanske laburiste. U usporedbi sa SPÖ-ovim partijskim birokratima Babler djeluje kao autentično osvježenje. Njegova kandidatura izazvala je val euforije na ljevici te je u nekoliko tjedana stranci pristupilo devet tisuća novih članova, koji također mogu glasati za izbor novog predsjednika.
Za razliku od brojnih europskih socijaldemokratskih stranaka, SPÖ još uvijek posjeduje vrlo čvrstu društvenu osnovu. Gotovo dva posto austrijskih građana – oko 147.000 ljudi – članovi su te stranke, a partija se mnogo kasnije no njemački SPD počela odricati svoje marksističke i radničke prošlosti. Ankete trenutno prednost daju Doskozilu, dok je Babler na drugom mjestu. No izjašnjavanje članstva nije obavezno. Novog predsjednika ili predsjednicu izabrat će delegati na izbornoj skupštini zakazanoj za 3. svibnja. Doskozil je, doduše, izjavio da će povući kandidaturu ukoliko ga ne podrži većina članova, a "poštivanje rezultata" najavila je i Rendi-Wagner. S druge strane, Babler najavljuje da će, ukoliko nitko ne dobije više od 50 posto, inzistirati na "drugom krugu" – dakle, ne odustaje od kandidature ni ako pri izjašnjavanju članstva bude drugoplasirani. Inače, govoreći o austrijskoj ljevici, vrijedi spomenuti da je ogroman uspjeh na nedavnim pokrajinskim izborima u Salzburgu ostvarila Komunistička partija Austrije, izborivši ulazak u tamošnji parlament po prvi puta od 1945. i to s velikih 11,7 posto glasova.
