Gong kao organizacija civilnog društva već 25 godina radi na unapređenju demokratskih procesa i institucija i pritom razvija suradnju i partnerstvo s brojnim domaćim i međunarodnim organizacijama i ustanovama, ali suradnja s Vladom teško ide.
- Vlada uključuje civilno društvo u nekoliko međusektorskih savjeta u kojima civilno društvo nikad ne može donijeti prevagu u odlučivanju jer ga uvijek brojčano nadjačaju tijela državne uprave. Tako participacija organizacija civilnog društva ne može nikad promijeniti ishod glasanja - kaže nam izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet koja ukazuje na korupciju kao na jedan od kroničnih problema ove zemlje.
- Saborska većina nema sluha za stvarnu borbu protiv korupcije, što je pokazala podrškom novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa koji bi mogao učiniti bezopasnim Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. S jedne strane raste krug dužnosnika koje Povjerenstvo nadzire, ali se slabi ključan alat Povjerenstva – dužnosnici neće moći više odgovarati za povredu načela djelovanja. I to nakon što su takve odluke donesene u slučajevima Karamarko, Plenković, Bandić, suprotno dotadašnjoj praksi, srušene na Visokom upravnom sudu, sve tri od istog tročlanog sudskog vijeća - dodaje Ivković Novokmet.
- Istraživanje Darija Čepe, profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta i člana Vijeća Gonga, kao temeljne uzroke korupcije u društvu prepoznalo je političku elitu koja je dizajnirala i utemeljila političke institucije i potom ih zarobila. Pravni okvir koji uređuje način djelovanja javnih institucija, kao i nadzorne funkcije institucija, pravila zapošljavanja čelnih osoba, omogućuju ili čak potiču obrasce ponašanja koji otvaraju vrata korupciji. Vladajući političari nisu spremni prepoznati institucionalne slabosti koje omogućuju korupciju. Stoga dolazi do hiperprodukcije strategija i akcijskih planova te osnivanja različitih tijela za borbu protiv korupcije, dok se s druge strane neprestano razotkrivaju korupcijske afere, često bez zadovoljavajućeg ishoda. Dakle, nije problem samo zakonodavni okvir jer on jest usklađen s demokratskim normama, nego njegova implementacija ili čak unazađenje nekog zakona - ističe naša sugovornica.
Gong podržava pokušaje svake lokalne vlasti, pa i one zagrebačke, da se javno upravljanje temelji na načelima transparentnosti, kompetentnosti i solidarnosti, a ne da se ono odvija na temelju klijentelističkih mreža.
- Pozitivno je što gradonačelnik Tomašević ima redovne konferencije za medije uvijek u isto vrijeme utorkom, što je praksa koju smo godinama uzalud tražili od Vlade, i bilo bi dobro da je konačno usvoje kao dobar demokratski standard i drugi dužnosnici. No ima još prostora za povećanje transparentnosti gradske uprave – od objave sastanaka do prikaza proračunske potrošnje u realnom vremenu. Na početku mandata kritizirali smo novu vlast zbog izbora čelnika Holdinga mimo natječaja, koje smo godinama zagovarali temeljem istraživanja "Naša zarobljena mista" o zarobljenosti institucija na lokalnom nivou. Kasnije su krenuli s natječajima u gradskim poduzećima. Restrukturiranje Holdinga, smanjenje pročelničkih i savjetničkih mjesta i reforma tog golemog gradskog poduzeća koje je služilo i za održavanje razgranate klijentelističke mreže početak je demontiranja Bandićeve vladavine. Posebno podržavamo uvođenje građanskog odgoja u škole radi odgoja aktivnih, informiranih i odgovornih građana i građanki koji popravljaju društvo u kojem žive, bore se za pravedniji i transparentniji politički okoliš, inzistiraju na političkoj odgovornosti i čuvaju liberalnu demokraciju - govori Ivković Novokmet.
Gong godinama upozorava i na nužnost sustavnog uređenja referendumskog procesa.
- Trenutno imamo izrazito restriktivne uvjete za građanske inicijative uz neuređen proces prikupljanja, predaje i kontrole potpisa, ali i promatranja procesa. Dio naših zahtjeva prihvaćen je u novom zakonu, no ostaje neriješen problem referendumskog kvoruma. Istovremeno je zadržan previsok prag potpisa birača za podršku referendumu, a nije prihvaćen ni naš prijedlog o prikupljanju potpisa putem sustava e-građani, što bi olakšalo davanje potpisa. Produljit će se rok za prikupljanje potpisa na 30 dana, no za predaju potpisa uvedena je kompleksnija procedura i rok od samo 10 dana. Nije samo Mostova inicijativa držala potpise mjesec dana, i sindikatima je svojevremeno trebalo toliko. No i vlast je koristila manjkav okvir kako bi manipulirala tim procesima - ističe Ivković Novokmet.
Smatra problematičnim što neki zastupnici Mosta otvoreno šire dezinformacije, pa se tako u samoj kampanji tražila podrška referendumu kako bi se "onemogućilo prisilno cijepljenje naše djece". I Vlada je svojom nedosljednošću i netransparentnošću oko kriterija za uvođenje mjera doprinijela slaboj stopi cijepljenih, kao i slabom odgovoru na pandemiju, a Hrvatska je među najgorim zemljama u svijetu po broju mrtvih.
- Na samom početku krize, u ožujku 2020., Gong je isticao kao nužnost da se sve mjere i ograničenja koja se odnose na ljudska prava i građanske slobode trebaju donositi dvotrećinski u parlamentu, s čime je suglasan niz pravnih stručnjaka. Mostova inicijativa dobila je krila na globalnom otporu pandemijskim mjerama, ali i na spornom zaobilaženju parlamenta i nekonzistentnim mjerama - kaže Ivković Novokmet.
Ujednačavanje izbornih jedinica i glasova potrebnih za osvajanje jednog saborskog mandata još je jedna Gongova tema, koja ponovno dolazi na dnevni red u svjetlu katastrofalnih rezultata popisa stanovništva.
- Duboko nepravedne izborne jedinice iskrivljuju rezultate izbora, proizvode nejednakost biračkoga prava u kojoj svaki birački glas nema jednaku težinu i čini parlamentarne izbore nezakonitim, neustavnim. Analiza izbora od 2000. do 2020. godine koju je izradio naš član, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular, pokazuje kako je rastuća nejednakost biračkog prava utjecala na sastav parlamenta. HDZ-u bi na prošlim izborima nedostajala dva mandata za saborsku većinu da su jedinice bile u skladu sa zakonom. Novi popis stanovništva samo produbljuje tu nepravdu, jer se najviše odlazi iz slavonskih županija u kojima glas ionako ima veću težinu. Gong se zalaže za konsenzus svih političkih stranaka oko reforme izbornih jedinica; najveću odgovornost ima HDZ koji najduže drži vlast, ali ni SDP dok je bio na vlasti nije išao u balansiranje jedinica - podsjeća Ivković Novokmet.
Nedavno je Europski parlament izglasao prijedlog Zakona o digitalnim uslugama koji za cilj ima jačanje transparentnosti i odgovornosti digitalnih platformi te osiguranje digitalnih prava korisnika, za što se uz brojne nevladine organizacije zalagao i Gong.
- Gong je tijekom 25 godina postojanja utjecao, ali i inicirao brojna zakonska rješenja kao i promjene legislative. Recimo, otvaranje Sabora građanima, "Novine narodu", akciju u kojoj je građanima besplatno ponuđen službeni list koji je Vlada htjela naplaćivati, uspješno zagovaranje ukidanja PDV-a na donacije iz inozemstva, zagovaranje uvođenja povjerenika za informiranje i regulacija sudjelovanja EU dužnosnika u nacionalnim kampanjama. Ipak, neke naše iznimno važne prijedloge, poput reforme izbornog i referendumskog zakonodavstva, političke elite i slijeva i zdesna uporno ignoriraju - naglašava Ivković Novokmet.
Gongovo istraživanje medija, koje je provela Đurđica Klancir, pokazalo je mnoštvo nedodirljivih osoba i tema – predstavnika kompanija, oglašivača, političara i članova Vlade. Premda vladajući često tvrde da cenzure nema, više od dvije trećine ispitanih priznalo je da su bili izloženi pritiscima zbog novinarskih radova koje su objavili. Isti postotak svjedočio je pritiscima moćnika, vlasnika i marketinga medija na redakcije u kojima rade. Državno oglašavanje, bez jasnih pravila i nadzora, može služiti kao moćan alat za favoriziranje pojedinih medija pri dodjeli javnih sredstava, što pogoduje cenzuri u redakcijama i stvara nekritički nastrojene medije spremne raditi u interesu "naručitelja".
- Naše istraživanje, koje je radio Ilko Ćimić, pokazalo je da se državni milijuni slijevaju u birane medije, sponzorstva različitih događaja izrazito su zastupljen tip oglasa u vodećim tiskanim medijima. Koliko takvi aranžmani utječu na izvještavanje o ministarstvima, Vladi i kompanijama, valjalo bi posebno istražiti – dodaje Ivković Novokmet.
Gong se može pohvaliti da je u ova nesigurna pandemijska vremena osigurao financiranje za većinu isplaniranih ovogodišnjih aktivnosti. A način na koji se udruge financiraju smatraju neophodnim dijelom pitanja o financiranju civilnog društva.
- Gong je prepoznat kao megafon demokracije: ometa korupciju, upozorava na političke ugroze i gradi ravnopravno građanstvo. Budući da provodimo istraživanja i analize, obrazujemo, informiramo, javno zagovaramo i javno komuniciramo svoje stavove i nastojanja, jedna smo od vidljivijih i prepoznatljivijih organizacija civilnog društva u javnosti i medijima, a nerijetko nas spominju i sami donositelji odluka - ističe Ivković Novokmet.
Portal za prijavu komunalnih problema
Jedan od Gongovih projekata je i Popravi.to, besplatni alat lansiran lani u studenom, nastao u suradnji s udrugom Code for Croatia koja promiče otvorene tehnologije u službi građana, a koji olakšava prijavljivanje problema i štete na javnim površinama i infrastrukturi u svakom kvartu, gradu ili bilo gdje na području Hrvatske. Ideja je da zainteresirani više ne moraju istraživati kome uputiti prijavu o rupi u kolniku ili nogostupu, uličnoj rasvjeti koja ne radi, oštećenoj klupi ili divljem odlagalištu otpada. Treba samo označiti lokaciju na karti, kratko opisati i fotografirati problem te označiti kategoriju, a Popravi.to na temelju tih podataka prijavu šalje na pravu adresu.
- U sklopu ove inicijative Gong i Code for Croatia okupili su grupu volontera i volonterki za razvoj alata, a krajnji proizvod ponuđen je Udruzi gradova. Na Danima otvorenih podataka, koji se svake godine organiziraju prvi vikend u ožujku, nastavit ćemo raditi na unaprjeđenju samog alata. Želja nam je poboljšati statistike prijava, odnosno omogućiti pristup svim podacima o broju prijava po mjestima, kategorijama i rokovima u kojima su riješene. Do sada je prijavljeno više od 1000 problema, ali riješeno je tek 40-ak. Zato apeliramo na lokalne vlasti da slušaju glas svojih građana, a građane da koriste svoja građanska prava, sudjeluju, nadgledaju i pritišću one koji su na vlasti jer su ih izabrali da djeluju u javnom interesu - kaže Oriana Ivković Novokmet.
