HDZ-ova općinska vlast u Perušiću istrajna je u namjeri da iz središta mjesta ukloni spomen-kosturnicu poginulim borcima NOB-a. Ni lokalna inicijativa za zaštitu spomenika, koja je uputila pismo javnosti, ni medijska pažnja, čak ni značajna međunarodna peticija sa više od hiljadu potpisa, nisu pokolebali Općinsko vijeće da ide dalje sa zacrtanim projektom izgradnje dječjeg igrališta baš na dijelu gdje se nalazi spomenik.
Prije 20 dana, točnije 1. oktobra, Općina je poslala negativno očitovanje građanskoj inicijativi za zaštitu antifašističkog spomenika u Perušiću. U priopćenju, koje potpisuje predsjednik Općinskog vijeća Milorad Vidmar, kratko se navodi da je Vijeće raspravljalo o zahtjevu u kojem je inicijativa tražila da se preispita odluka o preseljenju spomenika iz parka u Perušiću.
'Obavještavamo vas da zahtjevu ne možemo udovoljiti te će spomenik biti postavljen u Aleju spomenika u Perušiću tako da Općinsko vijeće ostaje pri dosadašnjoj odluci', poručili su iz općine ne nudeći dodatnu argumentaciju takve odluke.
Joso Obućina, u ime inicijative, za Novosti je izjavio da ne zna kada su točno u Općini donijeli ovu odluku jer je sjednica bila 6. oktobra, a ovaj dopis je naznačen s nešto ranijim datumom. Dodaje da aleja spomenika ne postoji i da je predviđeno da se spomenik prebaci na napušteno groblje na periferiju Perušića. Također, Obućina najavljuje da će se u narednih nekoliko dana Perušićani obratiti potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću koji je upoznat s ovim problemom, a ako treba, pisat će i predsjedniku države Zoranu Milanoviću.
Podsjetimo, općina Perušić je 1954. godine u gradskom parku sagradila spomen-kosturnicu za 52 žrtve fašizma i za partizane koji su poginuli u oslobodilačkim akcijama, s natpisom ‘Dali ste živote za našu radost’. Obilježje je promijenjeno 1980. izgradnjom većeg spomenika koji je sadržavao brončani reljef i ploču. Ovaj dodatak postavljen je u čast imena veterana Španjolskog građanskog rata, većeg broja partizana i 401 žrtve fašističke represije u regiji.
Međunarodnu peticiju potpisali su, među ostalima, francuski filozofi Alain Badiou i Jacques Rancière i američki lingvist Noam Chomsky. Najviše podrške pristiglo je iz Španjolske, Hrvatske i Portugala.
