U dalmatinskoj Strmici, selu na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, 24. put zaredom održana je tradicionalna manifestacija Sijelo tromeđe. Cilj je toga veseloga narodnog okupljanja od zaborava sačuvati izvornu ojkačku pjesmu i običaje ljudi ovih krajeva, pa je porta strmičkog hrama Rođenja Presvete Bogorodice bila pretijesna za sve koji su došli napojiti dušu ojkanjem, ali s susresti se s dragim licima koja viđaju uglavnom jednom godišnje, od sijela do sijela. Nakon izvođenja svojevrsne himne strmičkog okupljanja, pjesme ‘Volim Bosnu, u srcu mi Lika, Dalmacijo ljubavi velika’, Sijelo je svečano otvorio kninski gradonačelnik Marko Jelić, istaknuvši da su izvorne igre i pjesme oduvijek simboli kulturnog bogatstva i raznolikosti naroda cijeloga kraja.
- Grad Knin redovito financijski pomaže manifestaciju koja za buduća pokoljenja čuva tradiciju koju ovdašnji narodi stoljećima gaje, pa i na taj način imamo zajedničku budućnost koja će biti na korist svih. S druge strane, to obogaćuje i našu turističku ponudu – kazao je gradonačelnik, pa dodao da kninske vlasti pomažu srpske i hrvatske kulturne manifestacije jer obje predstavljaju baštinu Knina i okolnoga kraja. Njegove su riječi okupljeni popratili dugim i snažnim aplauzom. U iznimno bogatom kulturno-umjetničkom programu publici se grupno ili samostalno predstavilo više od 240 izvođača. Pjevalo se i igralo, pa je Strmica te noći bila živo srce i središte kninskoga kraja u koje su stizali mnogobrojni gosti iz najudaljenijih dijelova bivše državne zajednice. Bilo je to doista okupljanje na tragu puta koji je još davne 1974. trasirao idejni začetnik Sijela, danas pokojni Rade Matijaš. Čini se da je njegov sin Igor prava očeva slika i prilika, jer predano nastavlja viziju da Strmica ugosti sve kojima je pri srcu ojkačka pjesma, ona s tromeđe danas samo administrativno razdvojenih krajeva.
- Sijelo tromeđe održava se već godinama, a ove po 24. put. Nažalost, imali smo i nekoliko prekida, ali od obnoviteljskog Sijela održanog 2008., idemo u kontinuitetu, pa je ovo već deseto okupljanje u novim uvjetima. Svake godine nastojimo poboljšati manifestaciju i ugostiti nove izvođače u skladu s našim osnovnim ciljem, a to je očuvanje i predstavljanje naše tradicije, identiteta i folklora mladim generacijama. Stoga mi je iznimno drago što je ove i lanjske godine ovdje toliko mladih sudionika. Predano radimo na tome da naša djeca zapamte tko smo, jer se ojkača, pored naše, izvodi na svega još nekoliko sličnih sijela i prela. Velika je čast ali i veliki teret nastavljati djelo svog oca; osobno mi je to prožeto dubokim emocijama, no ponosan sam što Sijelo i ostale tatine zamisli, poput stvaralačke smotre Dalmaciji u pohode, živom čuvaju iskru izvornog ojkanja koje je u njegovo doba bilo zamalo pred izumiranje. Mi, nasreću, nismo imali nikakvih problema da ove godine okupimo čak 250 sudionika u 14 muških i pet ženskih ojkačkih grupa, četiri kulturno-umjetnička društva te nekoliko pojedinaca, umjetnika u sviranju narodnih instrumenata – kaže mlađi Matijaš, sada glavni organizator Sijela. Jedan od onih bez kojih je strmička ojkačka smotra nezamisliva jest Milan Vašalić, virtouz na diplama, tradicionalnom instrumentu čiju je slavu pronio sve do San Francisca, gdje se umijeće koje brižno njeguje dočekuje s neskrivenim oduševljenjem.
- Prvi moj susret s Kninom i Sijelom tromeđe odigrao se zahvaljujući Neđi Krneti, jednom divnom čovjeku koji se zahvaljujući zloj izbjegličkoj sudbi obreo u Banatskom Velikom Selu kraj Kikinde, odakle potječem: mi smo onamo, u ravnu Vojvodinu, došli `vlakom bez voznog reda`, pa smo ljubomorno čuvali tradiciju i običaje koje smo donijeli sa sobom. Za sve nas očuvanje tradicije znači očuvanje identiteta; tradicija je, bez ikakve modernizacije, naš logotip - kaže nam Vašalić, koji uistinu živi umjetnost svojih predaka.
Pored brojnih izvođača iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, u revijalnom dijelu ovogodišnjeg Sijela nastupio je Rade Jorović. Kao što smo već natuknuli na početku, veliko zadovoljstvo organizatora, izvođača i gostiju izazvala je prisutnost kninskog gradonačelnika, a on također nije skrivao radost zbog posjeta Strmici i njezinu Sijelu.
- Ja sam gradonačelnik svih građana i svatko tko ovamo dođe makar i iz Japana mora znati da ću brinuti o njemu, pa kako onda ne bih brinuo o onima koji stoljećima ovdje žive. Svaki posao pod nebom ima svoje vrijeme, a sada je došlo vrijeme da se ponašamo ljudski i normalno. Ja sam kao kršćanin, kao netko kome je Krist učitelj, svjestan da je svaki čovjek jednako vrijedan. Ako se mi prema sebi odnosimo normalno, pobjeđujući vlastite frustracije, pa i kod drugih uočimo da to čine, svijet će biti mnogo bolje mjesto i svi ćemo biti sretniji. Moram ponoviti ono što često govorim: u Kninu dvadeset godina nije bilo međunacionalnog incidenta - s neskrivenim je ponosom zaključio Marko Jelić, dodavši da je uvjeren kako Sijelo tromeđe i druge slične manifestacije predstavljaju ono najbolje u nama, nešto što moramo njegovati kako bismo očuvali vlastiti identitet i time obogatili ionako bujnu kulturno-baštinsku riznicu Knina i okolnoga kraja. Sijelo tromeđe nastavit će se ubuduće, poručuju organizatori, pa već pozivaju sve ljude dobre volje da se dogodine ponovno okupe u Strmici; u tom će selu na granici dviju hrvatskih regija i nadomak međe s danas susjednom državom uvijek biti mjesta za one koji vole i poštuju izvorno ojkanje i cijeli ovaj prelijepi kraj, zajedno s njegovom počesto burnom prošlošću i svom etničkom raznolikošću.
