Novosti

Društvo

Održana komemoracija za Aleksandru Zec i njenu obitelj

Sjećanje na Aleksandru Zec budi u nama snagu da prkosimo nepravdi i odgovornost da ustrajemo u otporu spram isključivosti, rečeno je u ponedjeljak navečer na zagrebačkom Sljemenu na komemoraciji obitelji Zec

Large aleksandra zec

Antifašistička liga RH (foto S komemoracije obitelji Zec)

Komemoracija za Aleksandru Zec, njenu majku Mariju i oca Mihajla, održana je u ponedjeljak navečer u organizaciji Antifašističke lige RH na mjestu gdje su majka i kći ubijeni na Sljemenu, u noći sa 7. na 8. prosinac 1991. godine.

Ubojstvo zagrebačkog mesara Mihajla Zeca ispred njegove kuće na zagrebačkoj Trešnjevci te potom supruge i kćeri jedan je od najsvirepijih ratnih zločina koji su počinili pripadnici Merčepove postrojbe, a da pritom još nitko za njega nije odgovarao. Pripadnici posebne postrojbe, pod vodstvom nedavno preminulog ratnog zločinca Tomislava Merčepa, priznali su zločin, ali su oslobođeni zbog proceduralne pogreške.

- Došao sam ovdje danas kao član Vlade da podržim organizatore koji čuvaju sjećanje na obitelj Zec i malu Aleksandru i da kao potpredsjednik Vlade izrazim svoje suosjećanje - rekao je potpredsjednik Vlade Boris Milošević, istaknuvši kako je ovaj zločin strašan posebno zato jer je pobijena praktički cijela obitelj isključivo iz etničkih motiva.

- To je bio strašan zločin jer su ubijeni zato što su bili Srbi i što je ubijena 12-godišnja djevojčica. Strašan je i zato što su ubojice priznale zločin, a ipak su oslobođene - rekao je Milošević. Napomenuo je kako nas obilježavanje treba ponukati da kao društvo i država ispitamo naš odnos prema svim zločinima, posebno prema ovome, da shvatimo zašto se dogodio i kako je moguće da je do njega došlo te zbog čega je pravna država pala na ispitu. Isto tako, rekao je Milošević, potrebno je preispitati naš odnos prema djeci srpske nacionalnosti, koja prečesto nose na svojim leđima teško breme ratnog naslijeđa.

Milošević je rekao i kako Vlada treba raditi na tome da se govori o tim zločinima, da se na njih podsjeća i to ne zato kako bi se dijelilo društvo i upiralo na krivce, nego kako bi se tražila pravda.

- Za ovaj konkretan slučaj, na žalost, pravde nikad neće biti, ali do zadovoljštine može doći ako ga jedan dan obilježimo na dostojanstven način, da imamo nekakav spomenik, spomen ili ulicu - rekao je Milošević.

Boris Milošević, potpredsjednik Vlade (FOTO Antifašistička liga RH)

Tijekom komemoracije multimedijalni umjetnik Ivan Marušić Klif postavio je umjetničku audiovideo instalaciju, a pjesnikinja Monika Herceg recitirala je poeziju. Okupljeni su potom položili cvijeće. Publici su se, osim Miloševića, obratili aktivisti Branka Vierda, Zoran Pusić i Vesna Teršelič.

- Spomenik Aleksandri Zec nije potreban isključivo zbog sjećanja građana Zagreba i hrvatskih državljana. On je potreban čovječanstvu da ga smeta i uznemiruje kao opomena da se nikad ne smijemo pomiriti sa životom u društvu u kojem su ubojice slobodne, a nevini ljudi ubijeni. Neka sjećanje na Aleksandru uvijek budi u nama snagu da prkosimo nepravdi, odgovornost da ustrajemo u otporu spram isključivosti i nasilja te volju da gradimo bolje društvo - rekla je Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Zoran Pusić rekao je kako je još kao dijete išao svaki tjedan na Sljeme te da do te strašne noći ništa nije jezivo bilo vezano za to mjesto.

- Zločin je sam po sebi strašan. No za ovu zemlju je strašno da nije našla snage da nešto tako evidentno procesuira - rekao je Pusić, dodavši kako neprocesuiranje ostaje kao nešto što opterećuje sljedeće generacije.

Vesna Teršelič je rekla da se sjećajući obitelji Zec sjećamo svih civilnih žrtava i pitamo hoće li Hrvatska imati snage da jedan dan posveti svim civilnim žrtvama rata i početi raspravu o njihovim pravima.

- Nadamo se da ćemo uskoro vidjeti zakon o pravima svih civilnih žrtava rata - zaključila je Teršelič.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više