Iako je po pitanju uvođenja i primjene Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) u školama u zadnjih dvadesetak godina mnogo toga rađeno, zbog izostanka konsenzusa između institucija, političke (ne)volje i razine građanske pismenosti rezultati su još uvijek nezadovoljavajući, sažetak je dviju Gongovih analiza predstavljenih na konferenciji održanoj 9. decembra u Zagrebu.

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, jedna od autorica analize "Kako političke stranke vide građanski odgoj i obrazovanje u svojim izbornim dokumentima?", naglasila je da se analizama pokušalo ustanoviti kako stranke shvaćaju GOO, imaju li jasnu viziju o njemu i da li ga uopće spominju.

- U izbornim programima političkih stranaka, nezavisnih lista i koalicija koje su sudjelovale na izborima za Hrvatski sabor održanima 8. studenog 2015., 11. rujna 2016. i 5. srpnja 2020. godine vidljivo je da tri političke stranke iz uzorka – Most, Domovinski pokret i Živi zid – ni na koji način ne spominju Građanski odgoj. U izbornom programu Domoljubne koalicije na čelu s HDZ-om iz 2015. godine nije spominjan Građanski odgoj ni razvijanje suvremenih kompetencija za funkcionalnu pismenost djece i mladih, ali on je neizravno spomenut u izbornim programima HDZ-a 2016. i 2020., koalicije Hrvatska raste na čelu sa SDP-om 2015. i Narodne koalicije na čelu sa SDP-om 2016., kao i Koalicije za premijera na čelu s BM-om 365 iste godine. Ali trebalo je sačekati izbore 2020. da bi se uočilo direktno spominjanje GOO-a i to u izbornim programima Restart koalicije na čelu sa SDP-om, Zeleno-lijeve koalicije i Hrvatske narodne stranke - istaknula je Pijaca Plavšić i dodala da je SDP više govorio o konceptualnim stvarima, dok je Zeleno-lijeva koalicija bila konkretnija i GOO vidjela kao poseban predmet.

Podsjetila je da se GOO prvi put spominje 1999. u Nacionalnom programu obrazovanja za ljudska prava i da je tokom druge decenije ovog vijeka imao različite statuse, dok 2019. nije finalno ušao u školske kurikulume. U protekle 23 godine nije bilo nekog pomaka oko uvođenja GOO-a na nacionalnom nivou jer nije postojao konsenzus između vlasti, stranaka i organizacija koje su se za to zalagale.

- Ohrabruje da se GOO, bilo kao fakultativna nastava ili izvannastavna aktivnost, provodi u sve više sredina, uglavnom u onima gdje je na vlasti SDP, ali i druge stranke i koalicije, npr. Možemo. Prva je s njim 2016. krenula Rijeka, a onda je proširen na Primorsko-goransku i Krapinsko-zagorsku županiju, Sisak, Osijek... Sada se i u Zagrebu provodi u jednom broju škola, a pod nazivom "Škola i zajednica" planira se njegovo provođenje u 47 srednjih škola. Zanimljivo je da za GOO postoji interes i u Zadru - dodala je Pijaca Plavšić i pojasnila da analize ne obuhvaćaju izborne programe stranaka i nezavisnih lista nacionalnih manjina, ali da će, kako se one rade periodički, i ti izborni programi ubuduće biti obuhvaćeni.

Monika Pažur, autorica Gongove analize "Institucionalizacija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj", naglašava da se programi GOO-a odavno primjenjuju u svim ispitivanim zemljama osim u Hrvatskoj.

- U njemačkom je obrazovnom sustavu od osnutka države, u Francuskoj je kao predmet uveden još 1996., u austrijskim se školama predaje od 1999. godine. Svaka od ove tri zemlje ima svoje specifičnosti, prije svega oko školovanja kadrova ili koncepcije hoće li to biti poseban predmet ili međupredmetna nastava. Ali zajedničko im je da su svuda shvatili potrebu centralizacije provođenja GOO-a jer se stanje na terenu razlikuje - rekla je Pažur.

- Kad se krene razgovarati o institucionalizaciji GOO-a u Hrvatskoj, pitanja i izazovi koji se spominju među ključnim dionicima slični su onima s kojima su se susretale Njemačka, Austrija i Francuska na svojem putu institucionalizacije. Međutim, u ovim se zemljama tragalo za rješenjima jer su sadržaji o ljudskim pravima i demokraciji bili prevažni da bi se samo izostavili - naglasila je.

- Razvoj građanske kompetencije temelj je razvoja demokratskih društava u kojima pojedinci aktivno i odgovorno sudjeluju u razvoju kulture ljudskih prava, što je nemoguće bez uvođenja sadržaja vezanih uz ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. Zato se GOO na nacionalnoj razini treba uvoditi kao bilo koji drugi predmet, tako da svi akteri obrazovne politike zaduženi za tako veliki eksperiment budu svjesni svoje odgovornosti. Krajnje je vrijeme da naša djeca ne budu zakinuta u učenju, kako bi mogla aktivno participirati u demokratskom društvu i da zaista shvatimo koliko je važno naučiti kako da uvažavamo dostojanstvo drugih - istaknula je Pažur i dodala da je, koliko može vidjeti jer to nije bio predmet istraživanja, Bosna i Hercegovina u vezi GOO-a dosta napredovala, pa je po nekim potezima i ispred Hrvatske.

- Ako želimo istinski demokratizirati donošenje odluka u Hrvatskoj na svim razinama, potreban nam je ozbiljan rad na razvoju demokratske političke kulture, a put do nje vodi preko građanskog odgoja u školama. Sustavnim provođenjem GOO-a mladi će iz škola izlaziti kao aktivniji i odgovorniji građani i građanke - smatra Dražen Hofman, voditelj Gongovih edukacijskih aktivnosti.

- Građanski odgoj nema alternative ako Hrvatska želi unaprijediti živote građana, koji će aktivno raditi na izgradnji demokracije i učvršćivanju demokratskog ponašanja. Svjesni smo da do ovih pomaka neće doći ako za njih ne bude iskazana jasna politička volja, zbog čega se osvrćemo na tretman GOO-a u predizbornim programima parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj, tražeći u njima osnove barem za minimalni konsenzus, u nadi da će taj odgoj ubuduće uživati političku podršku i središnje razine vlasti - istaknuo je Hofman.

O svemu smo pitali i Doru Kršul, novinarku Telegrama koja niz godina prati obrazovanje.

- Primjetni su neki minimalni pomaci u vidu uvođenja GOO-a na lokalnim razinama, kad jedinice lokalne samouprave kao osnivači škola poduzimaju takve korake, npr. u Rijeci, Zagrebu i drugim županijama i gradovima. Vidi se da takav zaseban predmet nedostaje na nacionalnoj razini, što nije čudno s obzirom na to da političke stranke GOO slabašno i skromno prepoznaju kao političku temu. Ako ne dođe do promjena, ovakvim tempom GOO-a na državnoj razini neće biti u narednih 10 do 15, a možda i 20 godina - upozorava Kršul.

 

Prema pravnoj pismenosti

Cilj analize Foruma za slobodu odgoja i Pravnog fakulteta u Rijeci "Pravo u svakodnevici", čija je prva faza nedavno završena, jeste izrada kompetencijskog okvira pravnih znanja za učenike i učenice završnih razreda osnovnih i srednjih škola te stvaranje materijala za poučavanje pravne pismenosti, istaknula je Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci.

- Iz analize je vidljivo da bi se podučavanje 14-godišnjaka u temeljnoj pravnoj pismenosti trebalo usredotočiti na teme privatnog života i zabave, virtualne stvarnosti i odnosa u obitelji. Podučavanje temeljne pravne pismenosti 18-godišnjaka trebalo bi se usredotočiti na osnove građanskog prava, osnove pravnog poretka i državne organizacije te poduzetništvo i rad, a manje na teme iz privatnog života i zabave te virtualne stvarnosti. Napokon, učenje o pravu i samo je pravo, što je država djeci i mladima dužna osigurati - dodala je Barić.