Hrvatska ima rok do 17. lipnja da potroši 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju štete nastale nakon potresa u Zagrebu, koliko je dobila krajem prosinca 2020. Do danas je potrošeno tek 119 milijuna kuna, odnosno 2,3 posto. Početkom ove godine Hrvatska je dobila i 2,4 milijarde kuna za saniranje posljedica još razornijeg petrinjskog potresa. Sredstva Fonda namijenjena su za hitne intervencije na javnim zgradama nakon prirodnih katastrofa i obuhvataju sredstva za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja. Tu su još troškovi za pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, poslovi osiguravanja preventivne infrastrukture i mjere zaštite kulturne baštine, čišćenje područja pogođenih katastrofom, brzo pružanje pomoći, ali i po novom zaštita stanovništva od širenja bolesti. Novac iz Fonda mora se iskoristiti u roku od 18 mjeseci od dana kada je Europska komisija isplatila puni iznos pomoći. Ako dio dobivenih financijskih sredstava ostane neiskorišten do zadanog roka ili se utvrdi da je iskorišten za operacije koje nisu prihvatljive, EK osigurava njegov povrat od države korisnice. Vraćanje neiskorištenog novca iz Fonda solidarnosti dosad je bila rijetkost jer je korištenje bilo gotovo sto posto.
Osim otvorenih poziva za projekte, velikog broja podnesenih zahtjeva i prijava te stotinjak sklopljenih ugovora, Hrvatska nije daleko odmakla u iskorištavanju dobivenih sredstava. Obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa vodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, čiji je ministar Darko Horvat najčešće prozivan zbog spore obnove. Najviše prijavljenih projekata do sada je zabilježeno u okviru nadležnosti Ministarstva kulture, pogotovo u dijelu mjera zaštite kulturne baštine. Primjera radi, najveći pojedinačni projekti konstrukcijske obnove u kulturi vezani su uz Zagrebačku katedralu, Muzej Mimara i Banske dvore. Nakon Ministarstva kulture po visini prijavljenih projekata slijedi Ministarstvo znanosti i obrazovanja za obnovu fakulteta i znanstvenih instituta, s tim da bi najviše trebao dobiti Medicinski fakultet, a zatim Arhitektonski, Građevinski i Geodetski. Iz nadležnosti Ministarstva zdravstva najviše novca bi trebao dobiti KBC Zagreb, zatim KB Merkur i Vinogradska bolnica. Međutim, u mreži hrvatske birokracije, zakona i neriješenih imovinskopravnih odnosa ne nazire se kraj hitnim intervencijama za koje je namijenjen novac iz Fonda solidarnosti, a koji će, po svemu sudeći, morati biti vraćen. Nijedna članica EU-a koja je do sada dobila sredstva iz tog Fonda nije prolongirala rok.
Anka Mrak Taritaš (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica GLAS-a i bivša ministrica graditeljstva koja je vodila obnovu Gunje nakon poplava 2014., ističe da je jasno da Hrvatska neće uspjeti iskoristiti preostalih 4,9 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti jer je to jednostavno nemoguće.
- Da bismo stigli iskoristiti taj novac, cijeli bi Zagreb trebao biti pod skelama, a od građevinskih radnika ne bismo trebali moći proći ulicom. Do sada još nijedna europska država taj novac nije vratila jer su ga sve iskoristile. Premijer Andrej Plenković govorio je prvo da će on dići slušalicu da se produži rok, da bi sada ministri rekli da nisu ni tražili produženje roka jer se oni ne mogu produžiti. To je neodgovorno i bahato ponašanje ministra Horvata i premijera Plenković - ističe Anka Mrak Taritaš i dodaje da Ministarstvu graditeljstva procedura nije bila nepoznata jer su prije toga vodili energetsku obnovu zgrada javne namjene financiranu iz EU fondova.
- Novac za pomoć nakon potresa dobili smo od Fonda solidarnosti na poklon. To je bespovratni novac i trebali smo se samo organizirati u određenom roku. Nismo trebali razviti nauku, trebali smo odraditi proceduru koju su već odradili drugi prije nas i na način na koji smo već to odrađivali iz drugih europskih fondova. Znamo načine, trebalo se primiti posla, to je činjenica i istina od koje vladajući ne mogu pobjeći. U posljednjoj godini ništa nije napravljeno osim što su poskupjeli građevinski materijal i cijena rada, a kome sve to ide na dušu? - pita Mrak Taritaš.
- Za taj grijeh nečinjenja netko bi trebao odgovarati. Vjerujem da poslije svega ministar Horvat nije u stanju realizirati ni ove 2,4 milijarde kuna koliko je početkom godine uplaćeno za prostor Banije. Dvije godine od zagrebačkog potresa ministarstvo se bavi samo procedurama kao da ih je pisao netko iz Novog Zelanda. Za te dvije godine na prostoru grada Zagreba srušene su samo tri obiteljske kuće - tvrdi Mrak Taritaš i upozorava da nakon lošeg iskustva sa obnovom Zagreba možemo očekivati još lošije rezultate obnove na Baniji.
- Sada bismo trebali upaliti u petu brzinu da barem ne ostanemo bez 2,4 milijarde kuna namijenjene Baniji. Krajnje je vrijeme da postanemo svjesni činjenice da Hrvatska nema dovoljno građevinske operative koja bi mogli odraditi posao obnove. Natječaji moraju biti međunarodni kako bismo uopće počeli s obnovom. I nakon potresa u Zagrebu 1880. najbolji graditelji Europe gradili su grad kakav danas poznajemo - ističe Mrak Taritaš, navodeći da su nakon poplava u Gunji u 13 mjeseci izgradili 288 obiteljskih kuća, rekonstruirali 800 kuća te sanirali i rekonstruirali 40 javnih zgrada.
Sandra Benčić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Saborska zastupnica iz Možemo! Sandra Benčić ističe da su učinjeni brojni propusti na samom početku pri organizacije obnove i hitnih intervencija nakon zagrebačkog potresa.
- Trebao se sazvati građevinski sektor ne samo Hrvatske nego i regije, organizirati sustav ugovaranja projektantskih tvrtki, napraviti sustav dinamičke javne nabave, krenuti u procjenu štete i izradu projektne dokumentacije za obnovu zgrade javne namjene. Nije postojao nijedan razlog bilo koje vrste da se čeka uplata sredstva iz Fonda solidarnosti kako bi se uopće krenulo s izradom projektne dokumentacije i obnovom. Od početka govorimo i da se trebala osnovati jedna centralna institucija koja bi upravljala cijelim procesom obnove i to pri uredu premijera kako bi ta nova institucija imala političku težinu i značaj - govori Benčić.
Naglašava jako loše stanje u zagrebačkim bolnicama koje su u državnom vlasništvu, pod upravom Ministarstva zdravstva, a koje su trebale biti obnovljene iz Fonda solidarnosti.
- Ne znam kako premijer Plenković to misli politički preživjeti. Jedino što se može napraviti u ovom trenutku jeste da se dio financijskih sredstava iskoristi na temelju činjenice progresivne štete na području Zagreba koja je nastala uslijed drugog petrinjskog potresa. Ne smijemo zaboraviti da nam na ruku ne ide ni činjenica da je Fond solidarnosti u minusu zbog sanacija šteta od katastrofalnih poplava širom Europe. Smatramo da sada moramo maksimalno ugovoriti izradu projektnih dokumentacija za sve zgrade javne namjene čiju fizičku obnovu nismo uspjeli isfinancirati - ističe Sandra Benčić.
