Ako je vjerovati premijeru, do nadolazeće zime nijedan stanovnik Banije više neće živjeti u kontejneru. Drugim riječima, postoje realne šanse da bi na birališta u idućoj, superizbornoj 2024. godini svi mogli odlaziti iz svojih obnovljenih domova ili privremeno im pruženih zamjenskih objekata.

U povodu otvorenja veteranskog centra u Petrinji, Andrej Plenković je u ponedjeljak obišao nekolicinu banijskih gradilišta i pohvalio se da je njegova vlada uspjela iskoristiti sva dodijeljena sredstva iz europskog Fonda solidarnosti, ukupno 691 milijun eura za zagrebački i 412 milijuna za petrinjski potres.

"Obnova je ubrzana, osjeti se, riješit ćemo ključna pitanja koja su mučila naše sugrađane ovdje gdje je potres napravio veliku štetu. Proces se dinamizirao", rekao je premijer i neuvjerljivo poručio da sve to nema veze s nadolazećim izborima.

Prijašnje neuspjehe – a podsjetimo, radilo se o svega šest obnovljenih obiteljskih kuća u dvije poslijepotresne godine - pokušao je opravdati vanjskim faktorima: pandemijom koronavirusa, ratom u Ukrajini i posljedičnim rastom cijena građevinskog materijala.

- Imao ili ne imao postojeći zamah u obnovi veze s izborima, apsolutno je svejedno. Samo neka ljudima naprave kuće pa da svi napokon izađu iz kontejnera – kaže nam glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić i potvrđuje da je glinski kraj u međuvremenu postao veliko gradilište.

Prema podacima koje je ovih dana iznio ministar graditeljstva Branko Bačić, trenutno je na potresom pogođenim područjima aktivno oko 1300 projekata, koji podrazumijevaju sanaciju ili izgradnju 156 škola i vrtića, 58 objekata zdravstvene infrastrukture, 16 bolnica i ubrzanu gradnju višestambenih zgrada. Nastavi li se obnova postojećim tempom, potvrđuje i Branka Bakšić Mitić, do zime će zbilja zbrinuti i one koji još žive u kontejnerskim naseljima, a za koje se u Glini trenutno grade 74 montažne kućice. No problem su, dodaje, sela i konstrukcijska obnova obiteljskih kuća, kojih je na području cijele Banije do danas nanovo sagrađeno 30, od čega je svega njih 11 useljivo.

- To se naprosto mora ubrzati. Događa se da ljudi dobiju rješenje za rušenje i onda čekaju još po tri mjeseca na uklanjanje objekata. A bez rušenja je nemoguće krenuti u bilo kakav proces obnove ili samoobnove. Prethodne dvije i pol godine su mogle biti iskorištene za uklanjanje ruševina pa da ljudi iz kontejnera bar svakog dana ne gledaju u te ostatke. Međutim, s prethodna dva ministra nije bilo nekakve suradnje, niti su se oni previše interesirali za cijelu situaciju – tvrdi dogradonačelnica Gline.

Dodaje da je na probleme koje još uvijek zatiče u selima upozorila aktualnog ministra Bačića.

- Rekao mi je da mu pošaljem popis najkritičnijih slučajeva, recimo onih koji još žive u kamp-kućicama bez sanitarnog čvora. Pa da krenemo u obnovu i te ljude smjestimo makar u drvene, privremene objekte. Jer i takvi su daleko humaniji za život nego kontejneri – kaže Branka Bakšić Mitić.

S obzirom na to da gotovo svakodnevno oblizali glinska sela, potvrđuje nam da je većina oštećenih u potresu postala ravnodušna. Neki su i bijesni, kaže, ali ima i onih, prije svega mladih, koji su se okrenuli samoobnovi.

- Nažalost, šteka i isplata novca za one koji su sami obnavljali kuće sa žutom naljepnicom. Radove je dosta usporila i kiša koja padala proteklih mjesec dana. Kada se na kraju podvuče crta, zaista vidimo da se nešto kreće i to budi nadu. Ali daleko od toga da više nema problema. Dapače, ima ih još puno – govori Bakšić Mitić.