Njemačku potresa prosvjedni val. U ponedjeljak su konvoji traktora bijesnih poljoprivrednika blokirali autoceste, pristupne ceste i središta gradova diljem zemlje, a za svaki urbani centar prijavljeno je sudjelovanje više od dvije tisuće vozila. Poljoprivredni sektor obuhvaća svega dva posto nacionalne radne snage, ali je važan zbog kvalitete tla i potencijala za budućnost obilježenu klimatskim promjenama. Razlog nezadovoljstva najave su savezne vlade o rezanju poljoprivrednih subvencija, pri čemu je u zadnji čas zaključeno da će rezovi ipak biti umjereniji.
Zemljoradnici su, međutim, odlučili nastaviti s prosvjedom, dok bi im se u toku tjedna trebali pridružiti autoprijevoznici revoltirani visokim cestarinama te radnici na željeznicama, nezadovoljni plaćama i radnim uvjetima. Ovi trostruki prosvjedi dolaze nakon što je Ustavni sud u studenom presudio kako je vladin dugoročno planirani, 60 milijardi eura težak fond za "klimu i transformaciju" protuustavan: naime, Berlin je namjeravao preusmjeriti sredstva nastala izvanrednim zaduživanjem tijekom saniranja posljedica pandemije. Tada je omogućeno zaobilaženje takozvane "dužničke kočnice" – Schuldenbremse, odnosno doneseno je pravilo kojim je 2009. u savezni Temeljni zakona, odnosno ustav, upisano da proračunski deficit federalne i pokrajinskih vlada ne smije prelaziti 0,35 posto BDP-a godišnje.
U Njemačkoj je, izvijestio je nedavno tamošnji portal magazina Jacobin, četrdeset godina neoliberalne propagande dovelo do toga da se prema anketama većina stanovništva više boji dugova nego uništenja klimatskog sustava i raspada javne infrastrukture – iako članovi i srednjestrujaških think tankova poput DGAP-a (Deutsche Gesselschaft für Auswärtige Politik) upozoravaju da bi štednja zbog aktualnog znatnog usporavanja nacionalne ekonomije mogla potkopati njemačku, ali i europsku energetsku tranziciju te ekonomski oporavak i restrukturiranje.
Njemačka privreda se u trećem tromjesečju 2023. godine, naime, smanjila, dok prema zadnjim ciframa inflacija iznosi 3,8 posto. Među razlozima su još uvijek ne posve prevladan prekid dostave jeftinih ruskih energenata te usporavanje kineske ekonomije. Usred te situacije, odluka Ustavnog suda uzrokovala je krizu sastavljanja proračuna za narednu godinu, koji je izglasan u posljednji tren nakon što je postignut dogovor da će spomenuti fond u periodu 2024. – 2027. biti srezan za 45 milijardi eura.
Kancelar i šef SPD-a Olaf Scholz je, doduše, teoretski zadržao mogućnost da zbog izvanredne situacije suspendira Schuldenbremse ili da ga različitim trikovima zaobiđe, kao što je to napravljeno 2017. za potrebe financiranja prihvata izbjeglica te potom u svrhu prevladavanja pandemije koronavirusa ili uspostave Scholzovog Zeitenwende fonda za obranu teškog 100 milijardi eura, osnovanog nakon ruske invazije Ukrajine. Ovog prosinca je, međutim, neoliberalna probiznis orijentirana stranka Slobodnih demokrata (FDP) predvođena saveznim ministrom financija Christianom Lindnerom zaprijetila rušenjem vlade ako se posegne za sličnim mehanizmom.
Među posljedicama postignutog kompromisa su i rezovi davanja za socijalu, što, opet, dovodi do bijesa raznih društvenih grupa. Stotinjak farmera prošlog je tjedna spriječilo vicekancelara i ministra ekonomije Roberta Habecka – istaknutog političara treće koalicijske stranke, Zelenih – da se na sjeveru zemlje iskrca s trajekta kojim se vraćao s odmora. "Zabrinjava me što se raspoloženje u zemlji zagrijava do te mjere", izjavio je tom prilikom.
Inače, spomenutog Lindnera je Jacobin u svibnju 2023. opisao kao "najopasnijeg čovjeka u Europi", čija "zombi-ekonomija će osiromašiti građane i ubrzati uspon krajnje desnice". Trenutni trendovi opravdavaju takve prognoze: tako su se socijaldemokrati prema posljednjim anketama strmoglavili na 12 do 15 posto podrške, dok FDP možda ne prebacuje ni pet-postotni cenzus. Istovremeno ekstremno desna Alternativa za Njemačku uživa rekordnu podršku, odnosno tu stranku podupire od 22 do 24 posto birača na nacionalnoj razini.
Pritom je riječ o tvrdo nacionalističkoj i ksenofobnoj stranci, za koju je ovog ljeta sociolog Horst Kahrs u Novostima ustvrdio kako "sve više poprima obilježja fašističkog pokreta". Stranka nastoji kapitalizirati od aktualnih prosvjeda prikazujući se kao zaštitnik običnih ljudi te pozivajući građane na "opći štrajk", dok su poneki prosvjednici na društvenim mrežama dijelili fotografije generirane umjetnom inteligencijom, na kojima je prikazan goreći Reichstag i natpis "Otjerajte semafor!" (boje aktualne vladajuće koalicije) i "Njemačka postaje plava" (što je pak boja AfD-a). Zbog toga je Habeck upozorio kako se među prosvjednike infiltriraju ekstremističke grupe koje šire "fantazije državnog udara".
U tri istočnonjemačke savezne pokrajine ovog rujna održat će se izbori, a u dvije od njih u anketama vodi AfD-a – riječ je o Tiringiji i Saskoj. S obzirom na očitu nesposobnost političke klase da preokrene rast podrške građana toj partiji čiji članovi i funkcionari nerijetko izražavaju i otvoreno rasističke stavove, počelo se razgovarati o izvodljivosti pokretanja procedure zabrane AfD-a kao ekstremističke stranke, čijih se više istočnonjemačkih pokrajinskih organizacija već nalazi pod nadzorom Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), odnosno unutarnje sigurnosne agencije.
Njemački ustav zabrane teoretski ne samo da omogućava, nego se u prošlosti tako i postupalo. Doduše, tada su u pitanju uglavnom bile marginalne organizacije, a ne trenutno druga stranka u državi, iza konzervativaca iz CDU-a koji uživaju 30-ak posto podrške. Uostalom, zabranom stranke neće nestati i njeni pobornici, a primjeri poput Grčke pokazuju da takvi potezi, štoviše, uzrokuju daljnje jačanje ekstremne desnice.
Nešto suvislije, premda još uvijek prilično nesigurno, djeluju nade koje gaje brojni u njemačkoj javnosti, a riječ je o Savezu Sahre Wagenknecht (BSW), političkoj stranci osnovanoj prošlog ponedjeljka. Novi projekt bivše perjanice ljevice, nazvan jednostavno njenim imenom, trebao bi biti lijevo-populistička stranka. Zasad ne postoji ni program, nego svega nekoliko stranica s napisanim glavnim načelima. Ipak, prema anketama iz studenog 30 posto ispitanika podržava osnivanje BSW-a, dok među pobornicima AfD-a taj udio doseže čak 61 posto. Wagenknect i stranačka kopredsjednica Amira Mohammed Ali obje su useljeničkog porijekla, no premda se protive svakom rasizmu, istovremeno su skeptične prema migracijama.
Nova se stranka predstavlja kao alternativa AfD-u. To ima smisla, upućuju politolozi – prvo, u Njemačkoj je značajan broj protestnih glasača i onih razočaranih u sve stranke. Drugo, prema određenim podacima je od saveznih izbora 2017. do danas više od 400 tisuća glasača Ljevice prešlo AfD-u, no brojni od njih nisu presretni ekstremizmom te organizacije. Već ove jeseni vidjet će se hoće li BSW dio njih uspjeti preoteti za sebe i ponovno ih vezati uz antifašističke i demokratske vrijednosti te preokrenuti zastrašujuće tendencije u Njemačkoj.
