U okviru projekta "Znanje imanje", koji je pokrenuo Odjel za socijalna i humanitarna pitanja SNV-a u suradnji sa SPD-om "Privrednik"“, općinom Krnjak i Omladinskom mrežom Srba u Hrvatskoj, u srijedu 9. decembra, održana je on-line panel rasprava "OPG za svakoga: O izazovima pokretanja i upravljanja obiteljskim gospodarstvom" na kojoj su, osim voditeljice projekta Tatjane Dragičević, govorili i Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak i Jelena Nestorović voditeljica Omladinske mreže.

S obzirom da su oboje i nositelji OPG-ova, podijelili su svoja iskustva zašto su se odlučili na pokretanje obiteljskog gospodarstva, da li je pokretanje OPG-a dobra investicija za mlade, postoji li poticajno okruženje upravljanja i mogućnost financiranja kroz EU i domaće fondove.

Dejan Mihajlović, koji od 2006. ima OPG s ciljem proizvodnje mlijeka, tova goveda i zemljoradnje, a drži i značajan broj konja, ističe krajnje jednostavnu proceduru za pokretanje. Potrebni su kopija osobne iskaznice, izvod iz katastra ili ugovor o najmu ili korištenju zemlje, žiro-račun i 70 kuna biljega, objasnio je Mihajlović.

Dio OPG-ova, osnovan nakon 2011. godine, suočava se s obavezom plaćanja doprinosa u slučaju da nositelj nije zaposlen. Postoje pragovi na osnovu ekonomske veličine, odnosno zbroja svih vrijednosti proizvodnje. Ispod 3000 eura nositelj ne mora plaćati doprinose, ali treba znati da jedna muzna krava ima ekonomsku veličinu 2000 eura, a ako je tu i junica, prag je prijeđen i nositelj mora plaćati doprinose koji s troškovima knjigovođe iznose i do 1500 kuna mjesečno. Što se tiče poreza, OPG-ovi s prihodom do 80,5 tisuća kuna ne moraju biti upisani u registar poreskih obveznika, od 80,5 tisuća do 300 tisuća kuna su paušalni obveznici, a preko 300 tisuća ulaze u sustav PDV-a.

- Što je veći ekonomski potencijal, to su bolji uslovi za prijavu i mogu se povući veća sredstva. Iako danas postoje obilata projektna financiranja i u tom smislu je znatno bolje stanje nego ranije, ispada da država nema osjećaj za poljoprivredu jer se više isplati održavanje zemljišta čistim i iskrčenim, nego sama proizvodnja koja će donijeti dodatnu vrijednost. To je rezultat evropske politike. Evropski fondovi i poticaji idu ka tome da se zemljište u vlasništvu OPG-a održava čistim, ali da ne daje prinos, odnosno proizvod koji bi se plasirao na tržište jer se tada ugrožava proizvodnja drugih država EU. Dakle, daju nam sredstva da ne koristimo zemlju - rekao je Mihajlović.

Naglasio je da od 2014. ima mnoštvo prilika za natječaje iz EU fondova, ali prvih nekoliko godina ih nije bilo.

- Broj je bio velik od 2016. ali su naši OPG-ovi bili zatečeni, pa ih nisu ni konzumirali. Isprva je bilo malo prijavljenih. Kod mene su se javila dvojica, a kad su prošli na natječaju i kupili strojeve, na sljedećem pozivu ih je bilo 20. a na trećem stotinjak. Mnogo se ljudi javlja za natječaj ruralnih mjera i domene 6.3 za OPG-ove ekonomske veličine do 8000 eura, jer mogu dobiti 165.000 eura bespovratno da kupe stoku, zemljište, nasade ili strojeve. Avansno dobije 50 posto, dok im se druga polovica kasnije refundira, što je za mnoge kočnica u povlačenju sredstava.

U novom proračunskom razdoblju EU od 2020. povlačenje sredstava će biti daleko lakše, ali bez podrške države neće imati smisla

U novom proračunskom razdoblju EU od 2020. povlačenje sredstava će biti daleko lakše, ali bez podrške države da se nagradi stvaranje proizvoda poljoprivreda neće imati svoj smisao jer ćemo biti baštovani, a ne proizvođači, rekao je Mihajlović.

Osvrnuo se i na natječaje namijenjene sredinama u kojima živi više od pet posto pripadnika nacionalnih manjina, što je svojevrsna kopija mjera 6.3 uz mnogo jednostavniju proceduru i naglasio značajan doprinos SNV-a u iniciranju i podršci tom natječaju.

- U Krnjaku smo osnovali odjel koji se bavi projektima i pomoći OPG-ovima kojih je na našem području mnogo – preko 50 u općini koja po popisu broji 2000 a realno 1500 ljudi kako bi se što uspješnije realiziralo sredstva iz domaćih i fondova EU - kazao je i naglasio potrebu angažmana lokalnih političkih elita u cilju omogućavanja povlačenja više sredstava.

Naglasio je probleme naselja koja se nalaze u sastavu gradova. Karlovac je po pitanju razvijenosti u 7. a Krnjak u prvoj grupi. Nositelj OPG-a s krnjačke strane može se javiti na natječaje, a njegov prvi susjed iz Karlovca ne može, iako su naselja pri gradovima znatno siromašnija nego okolne općine koje su u 1. grupi. Ljudi koji žive u rubnim gradskim područjima su najugroženiji i diskriminirani jer ih gradovi zanemaruju, istaknuo je.

Govoreći o poticajima naglasio je da se oni daju po hektarima zemlje i po grlima stoke, pri čemu se honorira uzgoj domaćih pasmina. Po grlu je poticaj do 3000 kuna. Visina zavisi i od toga je li proizvodnja konvencionalna ili ekološka, u kojoj se dobiva i do dva puta više prihoda, s obzirom na veće troškove.

- Nažalost, postoje i profesionalni povlačioci poticaja kojima je cilj samo da ih dobiju, ali ih proizvodnja ne zanima, tako da ne moraju plaćati velike troškove proizvodnje, kao ni kupovinu i popravke sredstava. Za veliku proizvodnju su ozbiljni poticaji, ali i ozbiljni rashodi, zbog čega treba stimulirati proizvođače.

Ukazao je i na teškoće: radi se svaki dan u godini, plasman je težak, a naplata neizvjesna, a cijene su kako koje godine. Zbog velikog uvoza jeftine hrane upitne kvalitete koju se kupuje zbog smanjene kupovne moći, kod nas se ne proizvodi dovoljno, zaključio je Mihajlović.

Jelena Nestorović rekla je da je u OPG ušla zbog sentimentalnih razloga jer je oduvijek, kao i njena porodica, vezana uz poljoprivredu.

- Ljubav prema svemu tome i želja da ostanem vezana uz selo, najvažniji su dio motivacije. Informirala sam se o mogućnostima, a motivirali su me prijatelji i suradnici koji se već bave time i kojima je lakše nego u vrijeme naših djedova i baka. Oduvijek sam željela imati konja, ali mi je ta želja do sada ostala neispunjena - rekla je Jelena Nestorović. Podsjetila je na jednostavnost procedure otvaranja u trajanju od 15 minuta, što rezultira cifrom od čak 160.000 OPG-ova u Hrvatskoj, od čega su 30 posto nositeljice žena. Nije nužno biti vlasnik, a u obitelji se može dogovoriti tko će biti nositelj OPG-a. Jedino se treba opredijeliti čime će se baviti, pa ako je to stočarstvo postoje upisnici za životinje, rekla je.

S obzirom na papirologiju koja prati rad na OPG-u, što uključuje knjigovođu i konzultante kod prijava na natječaje, to je prilika za informatički pismenije, kaže Jelena koja je na ovogodišnjem natječaju za područja na kojima žive nacionalne manjine dobila sredstva kako bi ga mogla provesti u roku od šest mjeseci.

- Natječaj je dobro pogođen i treba ga ponavljati, jer je namijenjen siromašnijima ili početnicima. Postoje kriteriji i bodovanja, a važno je u što ćete uložiti sredstva - u proizvodnju ili u osuvremenjivanje OPG-a, pri čemu je bitno i da li je zahtjev poslan ranije ili je netko spreman i na svoja ulaganja. Ne bih ušla u to da nisam vidjela ljude oko sebe kojima je to uspjelo, podvukla je Nestorović..

Tatjana Dragičević naglasila je da je projekt u okviru kojeg je napravljena tribina namijenjen primarno edukaciji mladih o samozapošljavanju, pisanju EU projekata i osnivanju OPG-a. Uz tribinu organizirana su predavanja koja su zbog pandemije održana on-line, rekla je i dodala da je projekt s 40.000 kuna financirao Središnji državni ured za demografiju, a omogućeno je i zapošljavanje jedne mlade nezaposlene osobe. Pred nama je završna tribina, ali svakako ćemo nastaviti provoditi projekt i naredne godine, zaključila je Dragičević.