Polomljeni tamarisi u Splitu, sudari dvaju skutera kod Korčule i dvaju kod Kaštela, sudar skutera i jedrilice u Trogiru sa smrtnim ishodom, borba za komad prostora na plažama između ručnika i ležaljki, samovoljno proglašenje privatnih plaža, neodržavanje istih, otkrivanje arhitektonsko-prostornih zločina u vidu apartmanskih i hotelskih monstruma s dozvolama koji su u ostatku godine daleko od kamera medija i javnosti – tek su neke od pojava koje su i ove sezone izašle na vidjelo u morskim županijama. Sezona je to koja je iznad svih prognoza i očekivanja čak i najoptimističnijih turističkih radnika, koji sada strahuju do kada će trajati.

Načelnik općine je novinaru pojasnio kako je more koje oplakuje građevinu na fotografijama zapravo posljedica plime koja prekrije pomorsko dobro te stoga izgleda kao da kuća izranja iz mora

Premda je posljednje istraživanje Svjetske turističke organizacije (UNWTO) iz lipnja pokazalo kako polovica ispitanih stručnjaka ne vidi povratak na razinu međunarodnog turizma iz 2019. prije 2024. godine, turizam se Hrvatskoj i ove nenadane druge korona-godine ponovno dogodio, kao što se događao godinama prije epidemije. A Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti u svojoj posljednjoj korona-karti objavljenoj početkom mjeseca označio je Jadran narančastom bojom, dok su, primjerice, Grčka i Španjolska uvjerljivo crvene, što je vjerojatno pogodovalo dolasku određenog tipa turista u našu zemlju.

Iz Ministarstva turizma tako su u nedjelju izvijestili kako je u Hrvatskoj boravilo 1.055.000 turista, od kojih je 886.000 stranih i 169.000 domaćih. U kolovozu, izvijestili su, u prvih sedam dana ostvareno je 981.000 dolazaka i 7,4 milijuna noćenja, odnosno 78 posto dolazaka i 91 posto noćenja ostvarenih u prvom tjednu kolovoza 2019.

- Izuzetno sam zadovoljan i pozitivno iznenađen situacijom u turizmu jer se nismo nadali da će ova sezona biti tako dobra. To su rezultati koji su iznad svih naših očekivanja i prognoza. Vjerojatno kad se uprosječi na razini godine, to neće biti 90 posto u odnosu na 2019. godinu jer je dio već izgubljen u petom i šestom mjesecu. No može biti puno bolje nego što smo očekivali - rekao je za Novosti Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, gdje su prve prognoze bile da će ova sezona biti bolja za nekih 20 do 25 posto od prethodne, čiji su rezultati bili polovični u odnosu na 2019. godinu.

Sve moramo raditi s nekom mjerom. Nije dobro ni sve zatvoriti, ni sve pustiti bez kontrole. A na svakom gradu ili općini je da odluči gdje je taj omjer – kaže Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam

Ipak, Krešić dodaje kako na razini godine rezultati neće značajnije odstupati od prognoza s instituta kojem je ravnatelj. A uspjeh u srcu sezone rezultat je, prema njegovom mišljenju, nekoliko faktora.

- Prvi je činjenica da je u zemljama koje su nama konkurencija, prije svega u Turskoj i Grčkoj, a djelomično i u Španjolskoj i Portugalu, puno lošija epidemiološka situacija nego u Hrvatskoj. Osim toga, u Turskoj i Grčkoj imaju sada problema s požarima tako da to sve skupa šalje negativnu sliku na turističko tržište koje je dosta istraumatizirano ovom situacijom. Stoga je turistima sigurnost na prvom mjestu. A Hrvatska je trenutno jedna od najsigurnijih, ako ne i najsigurnija destinacija na cijelom Mediteranu - objasnio je Krešić te naglasio kako se tu ponovno radi o jednom spletu okolnosti koji nam se dogodio i koji u kombinaciji s dobro pripremljenom sezonom polučuje neke solidne rezultate.

S druge strane, sezona u punom zamahu otkriva i ove godine nerede na nekoliko razina i polja koji su nastavljeni i nakon jedne sezone predaha. Nesreće na moru su općenito gledajući u najvećoj mjeri rezultat nepostojanja čvrste kontrole prilikom izdavanja dozvola za upravljanje plovilima i brodicama, a tu je i pitanje na koji način se plovila različitog tipa iznajmljuju. U utorak su se tako na Hvaru sudarila dva jet-skija pri čemu je teško ozlijeđena 26-godišnja žena. Dan ranije kod Trogira su se sudarili skuter i jedrilica prilikom čega je poginula njemačka državljanka koja je na skuteru bila s dvije kćeri. Početkom mjeseca kod Korčule jedan je jet-ski naletio na drugi, pri čemu je ozlijeđena jedna osoba.

Noćno okupljanje mladih – Bačvice (Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL)

No nije nered samo na moru, već i na plažama. Godinama koncesionari pokušavaju plaže privatizirati tako da šire ležaljke kako bi oni koji ih ne koriste imali ograničen pristup. Korak dalje idu oni koji svoje smještaje oglašavaju uz navodne privatne plaže, što je izravno kršenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. A dovodi do incidenata poput onog na plaži u Drveniku Velom kad je krajem lipnja novinarku Tonku Alujević češka turistkinja pokušala otjerati s plaže jer je u smještaju koji je rezervirala stajalo da uz njega ide privatna plaža. Novinarka je cijelu situaciju zabilježila mobitelom, a snimka se proširila diljem regije. Inače, u Hrvatskoj, kako je nedavno objavio portal morski.hr, od preko tisuću koncesijskih ugovora, koliko ih trenutno postoji, tek je 18 "privatnih plaža", odnosno onih koje je moguće ograditi ili naplaćivati ulaz na njih.

A unutar i oko pomorskog dobra, koje je opće dobro te je definirano crtom šest metara udaljenom od mora, daleko od pažnje javnosti i medijskih kamera gradi se preko godine uz dozvole i bez njih, pa turističke kamere tijekom ljeta donose najbizarnije primjere. Jedan od njih je svakako i novi hotel koji se gradi u pitoresknim Postirama na Braču tik uz more, s 220 soba za 490 gostiju na 5500 izgrađenih kvadrata i 11.500 kvadrata zemljišta. Jedan od bizarnijih primjera je svakako i bijela dvokatnica tik uz more u općini Starigrad Pakelnica, o kojoj je nedavno pisala Slobodna Dalmacija. Dvokatnica ima sve dozvole, a tamošnji načelnik je novinaru pojasnio kako je more koje oplakuje građevinu na fotografijama što ih je objavio ovaj list zapravo posljedica plime koja prekrije pomorsko dobro te stoga izgleda kao da kuća izranja iz mora. Megahotel koji je uzburkao javnost i legalna dvokatnica na plaži tek su neki od primjera nesklada koji se mogu pronaći u skoro svakoj jadranskoj uvali.

Damir Krešić (Foto: Robert Anić/PIXSELL)

Dalje od obale i plaža neke sredine poput Splita uopće nemaju vizije ni strategije turističkog razvoja, pa uslijed navale mladih turista jednostavno ne znaju što će s njima. Tako je proteklih tjedana na poznatoj splitskoj gradskoj plaži Bačvice stradalo nekoliko tamarisa, a čistače plaže ujutro su dočekivali smrad urina i nemjerljive količine smeća, među kojim su i brojne razbijene staklene boce. Naime, mladi su turisti zbog ranijeg završetka rada ugostiteljskih objekata sukladno epidemiološkim mjerama, masovno počeli slijetati na omiljenu gradsku plažu, gdje su ih dovozili uvijek poslovno nastrojeni taksisti usput im ilegalno prodajući alkohol. A sve to događalo se stotinjak metara od splitske Druge policijske postaje. Situaciju je donekle riješila nova gradska vlast, odnosno lokalni Stožer za civilnu zaštitu koji je nakon vapaja tamošnjih stanara uz pomoć policije zabranio zvučnike nakon 23:30 sati te unos staklenih boca, a koncesionari su postavili dva kemijska WC-a. Pritom je pitanje pridržavanja epidemioloških mjera te velikog okupljanja ljudi ostalo potpuno po strani. Mjere su ostale rastezljive i u slučaju nedavnog održavanja Alke u Sinju, premda je odbijen zahtjev Grada Sinja da se tamošnjim ugostiteljima tijekom alkarskih svečanosti omogući rad i nakon ponoći. Sinjski gradonačelnik Miro Bulj koji je na tome inzistirao završio je na policiji te dobio optužni prijedlog za remećenje reda i mira zbog puštanja glazbe nakon ponoći na sinjskoj pjaci poslije Alke.

- Stožeri civilne zaštite trebali bi kontrolirati situacije. Pitanje je kako to napraviti da se iskomunicira na jedan pristojan način. Jer velika okupljanja, da se najblaže izrazim, nisu dobra - rekao je Krešić te dodao kako je odgovornost na lokalnim stožerima.

Naglasio je i kako je činjenica da je turistički sektor pretrpio velike gubitke prošle godine te više nije u mogućnosti birati koje turiste hoće, a koje neće.

- Do 2019. to je možda i bilo moguće. No sada su svi gosti dobri jer se moraju nadoknaditi gubici, odnosno ne smije se gledati poklonjenom konju u zube. Nama je na neki način ova sezona poklonjena. Zalažem se za to da se iskoristi sav mogući potencijal i splet okolnosti do kojih je dovela epidemiološka situacija u drugim zemljama. No sve to ipak moramo raditi s nekom mjerom, odnosno na način da ne bude loše za nas. Nije dobro ni sve zatvoriti, ni sve pustiti bez kontrole. A na svakom gradu ili općini je da odluči gdje je taj omjer - rekao je Krešić te dodao kako je sada odgovornost na lokalnoj, ali i na nacionalnoj razini da se sezona što više produži.

- Krizu uzrokovanu koronom najviše su osjetile destinacije u kojima se turizam razvija ozbiljno, kao što je Dubrovnik gdje sezona traje puno duže. Dubrovnik je već od četvrtog mjeseca imao gubitke koji su sada nenadoknadivi. Isto tako, ako se epidemiološka situacija pogorša pa u rujnu, listopadu i studenome bude smanjen broj turista ili ne budu mogli dolaziti, onda će destinacije poput Dubrovnika, koje tradicionalno imaju dobru predsezonu i posezonu, opet imati gubitke. S druge strane, one destinacije koje rade srpanj, kolovoz i rujan imat će dobru sezonu. U tom kontekstu treba razmišljati i o onim ozbiljnijim destinacijama koje ulažu u svoj turistički proizvod - smatra Krešić.

- Volio bih da ostanemo odgovorni te da, metaforički rečeno, ne ubijamo kravu zbog odreska, odnosno da ne kompromitiramo drugu polovicu osmog mjeseca i ostatak sezone zbog par nekakvih partija ili pučkih svečanosti. Nadam se da smo to prošle godine naučili - zaključio je Krešić.