Slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek prije mjesec dana je na Bledu svojem srpskom kolegi Goranu Vesiću predložila da udruženim snagama pokušaju u promet pustiti noćni vlak na relaciji Ljubljana – Zagreb – Beograd. Vlakovi su na toj relaciji prestali voziti za vrijeme pandemije koronavirusa. Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić otkrila je da je proteklog vikenda s premijerom Andrejom Plenkovićem također razgovarala o ponovnom puštanju u promet vlaka Beograd – Zagreb – Ljubljana. Jedini je to projekt koji je imenovala, a o kojima je razgovarala s Plenkovićem. No predsjedniku Zoranu Milanoviću i to je bilo dovoljno da poruči da se premijer Plenković "najnormalnije nalazi i kuje nekakve velike, ali dosta nejasne planove s ljudima koji su ruska platforma u Europi".
Milanović je čovjek koji ne voli vlakove/vozove. Ne voli ih ni onda kad bi od njih Hrvatska imala velike koristi. Vinkovci su, primjerice, prije raspada Jugoslavije bili najveće jugoslavensko i balkansko željezničko čvorište. Vlakovi su svakoga dana kroz Vinkovce prevozili oko 50 tisuća putnika, godišnje 18 milijuna. Kroz vinkovački kolodvor dnevno je tada prolazilo do 360 vlakova, a zaposlenih je bilo 3000, odnosno 3600 na čitavom vinkovačkom željezničkom području. Večernji list je prije pet godina svoje čitatelje podsjetio na vremena kad je u Vinkovcima cvjetala željeznica jer se tih dana, za vrijeme dvodnevnog posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, zakotrljala priča o obnovi pruge Zagreb – Beograd.
Vinkovci su prije raspada Jugoslavije bili najveće balkansko željezničko čvorište. Vlakovi su svakoga dana kroz njih prevozili oko 50 tisuća putnika. Kroz vinkovački kolodvor dnevno je tada prolazilo do 360 vlakova, a zaposlenih je bilo 3000
Kako su vinkovački kolodvor i pruge na njegovom području 2015. godine temeljito obnovljeni i modernizirani, obnova pruge Zagreb – Beograd dodatno bi oživjela vinkovačko željezničko čvorište. Jer unatoč obnovljenom kolodvoru i prugama kojima vlakovi od Vinkovaca do Slavonskog Broda mogu voziti brzinom do 160 kilometara, dalje prema Zagrebu do Novske mogu voziti brzinom do 120 kilometara, a onda do Zagreba tek 50 do 60 kilometara, kao u vrijeme parnih lokomotiva. Vlakovi su se još sporije mogli kretati na srpskoj dionici od granice s Hrvatskom do Beograda, pa je putnički promet kroz Vinkovce pao na 30 posto predratnog, a teretni na 25 posto. Večernji list je prije pet godina zabilježio da umjesto preko Vinkovaca, oko 800 teretnih vlakova svakog mjeseca prema Turskoj prometuje preko Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Iz Vinkovaca su tada poručili da bi Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji itekako koristilo da makar dio tog prometa vrate na svoje pruge.
No zajednička hrvatsko-srpska obnova pruge Zagreb – Beograd u međuvremenu se nije dogodila. Vučić je tada otkrio i da je Kina u sklopu svojeg Novog puta svile bila spremna financirati i sudjelovati u modernizaciji pruge između Zagreba i Beograda, ali je njihovu inicijativu Zoran Milanović kao tadašnji hrvatski premijer glatko odbio. Umjesto Zagreba, uskočila je Budimpešta. Prvih 75 kilometara brze pruge između Beograda i Novog Sada već je pušteno u promet, Srbija će dodatnih 108 kilometara do mađarske granice izgraditi do 2025. godine, a i Mađarska će odmah potom završiti svojih 150 kilometara do Budimpešte. Srbija je u međuvremenu, uz obilnu financijsku pomoć Europske unije, započela obnovu i modernizaciju pruge od Beograda do Niša i dalje prema bugarskoj granici, a priprema se i za modernizaciju pruge prema Skoplju. No to nije sve. Redakcija Bloomberg Adria lani je objavila da će Srbija 2024. godine započeti s modernizacijom pruge Stara Pazova – Šid, odnosno hrvatska granica. Kako je nova pruga od Beograda do Stare Pazove već izgrađena, očekuje se da će vlakovi od Beograda do granice s Hrvatskom od 2027. godine moći voziti brzinom do 200 kilometara na sat. Bloomberg najavljuje i da će Hrvatska do 2027. godine u cijelosti završiti modernizaciju dionice pruge od slovenske do srpske granice, a Slovenija će do 2028. godine isto učiniti s dionicom pruge od Ljubljane do granice s Hrvatskom. Srbija računa da će oko 400 milijuna eura potrebnih za modernizaciju pruge do hrvatske granice namaknuti kreditom Europske investicijske banke i subvencijama europskog Investicijskog fonda za zapadni Balkan te dijelom iz svoje državne blagajne. I Slovenija i Hrvatska ponajprije računaju da će modernizaciju svojih dionica pruge financirati iz europskih fondova.
Večernji list je prošloga tjedna najavio da će Hrvatske željeznice uskoro započeti radove "na dugo očekivanoj rekonstrukciji i modernizaciji željezničke pruge na dionici Okučani – Vinkovci, koja je dio koridorske pruge Novska – Tovarnik – državna granica sa Srbijom. Nakon modernizacije, vlakovi bi na toj dionici trebali dostizati brzinu od 160 kilometara na sat". Večernji pojašnjava da se "radi zapravo o nastavku obnove dijela međunarodnoga koridora RH1 od Dugog Sela do granice sa Srbijom. Nakon završetka projekta modernizacije dionice Vinkovci – Tovarnik – državna granica i Okučani – Novska te izrade projekta Dugo Selo – Novska, modernizacija dionice Okučani – Vinkovci, koja uključuje 12 željezničkih kolodvora i 13 željezničkih stajališta, nastavak je obnove koridora sufinancirane iz fondova Europske unije".
Rekonstrukcija pruge Ljubljana – Zagreb – Beograd bila je i glavna tema razgovora slovenske ministrice infrastrukture Alenke Bratušek i srpskog resornog ministra Gorana Vesića. Oni su s Bleda poručili da su za modernizaciju pruge zainteresirane i Italija i Austrija te Europska unija. Vesić je izjavio da su stoga dogovorili da iniciraju "zajednički sastanak Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije uz učešće Evropske komisije" na kojem bi se pokušalo dogovoriti osnivanje "zajedničkog tеla koje bi koordiniralo rad na rekonstrukciji pruga i koje bi spremalo vozni red i sve ono ostalo što će ići kada uvedemo brze pruge".
I dok predsjednik Milanović Plenkoviću spočitava da "kuje nekakve nejasne planove s ljudima ruske platforme u Europi", dekan beogradskog Saobraćajnog fakulteta Nebojša Bojović Bloombergu je potvrdio da je "međunarodni značaj pružnog pravca Beograd – Šid (Koridor 10), koja predstavlja deo železničkog tranzitnog koridora za vezu zapadne i centralne Evrope sa Grčkom, Turskom i Bliskim istokom, potvrđen Panevropskim prioritetnim koridorima i sporazumima kojima se definišu planovi i standardi razvoja Transevropske železničke mreže, a koje je u vidu zakona ratifikovala Republika Srbija".
Direktor Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda Slaven Tica, koji sudjeluje u izradi projekata modernizacije srpske dionice pruge, u Bloombergu tvrdi da se "uspostavljanjem brze i kvalitetne železničke veze u putničkom i teretnom saobraćaju sa Hrvatskom i Slovenijom stvaraju uslovi za povećanu konkurentnost ovog vida transporta u regionu, a samim tim i za povećanje broja putnika i robe na ovoj železničkoj magistrali". Tica poentira tvrdeći da bi "rekonstrukcijom i modernizacijom ove pruge, kao dela međunarodne železničke magistrale, Srbija doprinela razvoju regionalne saradnje, a samim tim i unapređenju saobraćajnih, ali i političkih, ekonomskih, društvenih, kulturnih i drugih veza sa susednim i obližnjim zemljama u ovom delu Evrope". Milanović je pak u vlakovima/vozovima pronašao "ljude ruske platforme u Europi".
