Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, u ponedjeljak 23. maja ugostio je predstavnike Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Riječ je o zadnjem dijelu ciklusa nadgledanja provedbe Okvirne konvencije u petogodišnjem periodu, čiji je cilj uspostaviti dijalog između Vijeća Europe, vlasti Republike Hrvatske i predstavnika nacionalnih manjina kako bi se našla konkretna i praktična rješenja za implementaciju preporuka Savjetodavnog odbora u Hrvatskoj, inače neovisnog tijela Vijeća Europe.

SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov u srijedu 25. maja govorila je negativnim nalazima koji su sadržani u Petom mišljenju ovog dokumenta. Između ostalog, upozoreno je da su žrtve protumanjinske retorike i predrasuda najčešće pripadnici srpske i romske nacionalne manjine, dok su rastućim povijesnim revizionizmom pogođene srpska, romska i židovska nacionalna manjina. U dokumentu se navode preporuke za trenutno djelovanje i dugoročnije djelovanje.

- Prva preporuka odnosila se na provođenje popisa stanovništva jer je važno povećati povjerenje građana u proces prikupljanja podataka i rezultate. Druga preporuka za trenutno djelovanje sugerira nam pripremu sveobuhvatne strategije za promicanje međuetničkog dijaloga i uključivog društva. Potom, potiču nas na odlučno rješavanje i javnu osudu svih slučajeva javnog poticanja na nasilje i mržnju, zločine iz mržnje, radikalni nacionalizam i povijesni revizionizam. Preporučuju da slučajevi online govora mržnje, koji se odnose na pripadnike nacionalnih manjina, uključujući one u tiskanim i audiovizualnim medijima, budu djelotvorno praćeni i kad je to potrebno, sankcionirani. O govoru mržnje zbog njegove učestalosti, nažalost, mogla bih pričati u svakom terminu za slobodan govor, kao i o posljednjem grafitu koji je školski primjer govora mržnje. Ponovo se prizivaju kobne 1990. i usmjerava našu donedavnu kolegicu iz saborskih klupa (Anju Šimpragu, op.a.) kuda ona, ali i svi mi ostali, trebamo ići i koje prijevozno sredstvom pritom treba koristiti - kazala je Jeckov, referirajući se na grafit kojim je prošli tjedan novoj potpredsjednici Vlade podrugljivo poručeno da se vrati "nazad na traktor", s obzirom na njeno izbjeglištvo tokom "Oluje".

Četvrta preporuka Savjetodavnog odbora tiče se organizacije uključivog i kvalitetnog obrazovanja kao i dokidanje segregacije u školama. Također, govori se o prisutnosti nacionalnih manjina u javnim medijskim servisima, a podaci o tek jednopostotnoj medijskoj zastupljenosti nacionalnih manjina označeni su kao "krajnje poražavajući." Osim toga, Savjetodavni odbor poziva vlasti na smanjenje praga za službenu uporabu jezika i pisama nacionalnih manjina u lokalnim samoupravnim jedinicama te poziva sve lokalne vlasti da poštuju i primjenjuju propisane uvjete.

Jeckov je naglasila da u preporukama Savjetodavnog odbora za provođenje Okvirne konvencije prepoznaje gotovo identične teme koje su za saborskom govornicom otvarali predstavnici nacionalnih manjina, no bez puno uspjeha.

- Govor pojedinaca, nažalost glasnih, govor je kojim ne samo da se izražava otvorena mržnja prema Srbima i drugim manjinama u bilo kom smislu, nego i govor kojim se implicira kulturnu i drugu inferiornost manjina ili zagovara određene vrste kolektivnog kažnjavanja, prije svega kroz uskraćivanje prava. Gotovo da ne postoji društveni proces, događaj ili fenomen koji ne služi kao povod za širenje mržnje prema Srbima, bilo da se radi o potresu, lokalnim izborima ili popisu stanovništva. Srbi su krivi za sve, kad treba i kad ne treba, s pokrićem i bez pokrića. Sa 214, koliko ih je ukupno zabilježeno u 2020. godini, broj slučajeva govora mržnje, fizičkih i verbalnih napada te drugih oblika netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj, u protekloj godini više je nego udvostručen, odnosno skočio je na 506 - podsjetila je Jeckov i dodala da se govor mržnje i slobodu govora nipošto ne smije uspoređivati.

- Grafiti s govorom mržnje su toliko česti da ih je većina građana počela shvaćati zdravo za gotovo. Usudim se reći da su postali dio materijalne "nekulturne" baštine Hrvatske - zaključila je Dragana Jeckov.