Ovogodišnji jubilarni Platformat otvara se 30. rujna predstavljanjem "Kodeksa dobre prakse uspostave i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva". Što on donosi?
Cilj "Kodeksa dobre prakse" je donošenje smjernica za uspostavu civilno-javnog partnerstva, preporuka ustrojstva i upravljačkih procesa te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada. Uključivanjem građana u procese donošenja odluka osigurava se transparentnost postupanja javnih tijela i ostvarivanje javnog interesa. Stoga je demokratizacija upravljanja javnim resursima jedan od ključnih elemenata reforme javnog sektora, ali i društva u cjelini. Kodeks svojim smjernicama olakšava razvoj i rad novih oblika kulturnih institucija, na principu sudioničkog upravljanja. Pod time se podrazumijeva dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora. U Splitu je najbolji primjer takvog načina upravljanja Dom mladih.
Kako ste osmislili ovogodišnji program festivala?
Glavno obilježje Platformata je suradnja velikog broja organizacija koje rade na zajedničkom programu. Ove godine, osim što slavimo deset godina festivala, slavimo i kontinuirani razvoj suradnje među organizacijama koja svake godine rezultira jedinstvenim programom. Ovogodišnjih deset dana za deset godina festivala predstavit će intenzivan interdisciplinarni, umjetnički, edukativni i zabavni program obuhvaćajući organizacije koje takve programe i stvaraju u Domu, a sve realizirano kroz participativnu formu slobodnog djelovanja i samoorganizacije.
Koliko ste zadovoljni dosadašnjim djelovanjem Platforme Doma mladih koja je osnovana prije 10 godina?
Inicijativa je krenula 2012. kao neformalna lokalna zagovaračka platforma, ali od 2015. nastavljamo kao formalna udruga, odnosno savez udruga za nezavisnu kulturnu scenu i sektor mladih. Radom svojih članica i zaposlenika Platforma se pozicionirala kao vrijedan partner u razvoju inovativnog organizacijskog i upravljačkog modela hibridne institucije i afirmaciji Doma mladih kao društveno-kulturnog centra što je i naznačeno u strategijama i programima Grada Splita. Također, kroz godine brojni predstavnici Platforme i njezinih članica preporučeni su i prihvaćeni kao članovi vijeća u kulturi Grada Splita i Savjeta mladih što im je omogućilo direktan utjecaj na unapređenje kulturnih politika na lokalnoj razini. Od 2015. Platforma je provela i sudjelovala na nekoliko europskih projekata koji su se bavili sudioničkim upravljanjem i kulturnim politikama na lokalnoj, ali i na nacionalnoj razini. Izdvojili bismo projekt "Gradimo Dom zajedno" jer je on označio početak nove razine suradnje i komunikacije između Grada, Multimedijalnog kulturnog centra i korisnika Doma mladih. Godine 2020. Platforma je zajedno sa srodnim organizacijama na nacionalnoj razini osnovala Mrežu društveno-kulturnih centara (DKC-HR) koja zagovara javnu politiku za održivu infrastrukturu društveno-kulturnih djelatnosti.
