Pogledajte u video najavi što možete pročitati u novom broju Novosti.

 

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska (https://www.portalnovosti.com/kiosci) koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Novi broj mjesečnog priloga Nada

U Novostima na osam stranica dvaput mjesečno izlazi prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, koji u novom broju donosi veliki intervju s profesoricom filozofije Nadeždom Čačinovič, novu kolumnu Marije Andrijašević, te niz zanimljivih tema i rubrika

 

Zatajeni susjedi

Lani u studenom u zadnji je tren otkazana izložba ‘Neki su bili susjedi’ u organizaciji Muzeja Holokausta iz Washingtona i hrvatskih institucija. Hrvatska je strana, u koordinaciji Ministarstva kulture, eksplicitno odbacivala svaku mogućnost da se genocid u NDH povezuje sa Srbima. Amerikanci na takvu izložbu nisu htjeli pristati. Piše Hrvoje Šimičević

 

Vježbanje nesuživota

Suprotno tvrdnjama da nema problema sa Srbima dokle god poštuju hrvatske zakone, Penava je godinama, uz asistenciju Ustavnog suda, Srbima u Vukovaru branio prava zajamčena Ustavnim zakonom, a 2019. huškao je i na djecu srpske nacionalnosti. Piše Dragan Grozdanić

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: U ime beba

Smisao teksta na portalu ‘Privrednika’ nije u tome da podsjeti na tragičnu ratnu sudbinu banjalučke novorođenčadi, nego da, podsjećajući na tragičnu sudbinu novorođenčadi, veliča vojsku Republike Srpske i oda počast njenom komandiru, optuženom za ratne zločine

 

Intervju, Vesna Pusić: U Hrvatskoj ima koketiranja s rehabilitacijom ustaštva

Ne mislim da je komemoracija u Jasenovcu nevažna ili da pada u sjenu. Dapače, mislim da je to vrlo važan element suočavanja s tamnim stranama vlastite prošlosti. Ono što treba pojačati i na čemu treba inzistirati u javnosti je da se iz te komemoracije ne smije i ne može izuzeti genocid nad Srbima koji je provodio ustaški režim, kaže bivša ministrica vanjskih poslova. Intervju vodila Paulina Arbutina

 

Ni traga ni spasa

Adnan Nazir posljednji je put viđen 21. oktobra 2023. nedaleko od Bunića i Šalamunića na teritoriju općine Udbina, i to nakon iregularnog prelaska hrvatsko-bosanske granice, kada se ostatku grupe požalio da ima zdravstvenih problema. ‘Želim napraviti sve što je u mojoj moći’, govori njegov brat Nouman Nazir koji od tada za njim bezuspješno traga. Piše Tamara Opačić

 

Pomoć u samoći

Danima ne vidim čeljade, a željna sam razgovora i kafenisanja. Kad netko nabasa odmah hvatam džezvu i nekako me ta posjeta odvrati od tužnih misli za mužem i sinom. Kad dođu ove moje cure iz Gline, sve je ljepše, kaže Milka Radić iz Kozaperovice. Reportaža Vladimira Jurišića

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Napomen-ploča

Kako je – to mene zanima – jedna usputna administrativna rečenica iz fascikle s izvještajem o radu Matice hrvatske za 2023. godinu završila zlatnim slovima uklesana u mramor?

 

Narodom protiv roda

Hrvatski desničari podigli su galamu oko pokretanja Rodnih studija, smatrajući da se time u naše društvo uvodi ‘rodna ideologija’. Prema njima, javni trgovi su tu da muškarci na njima mole krunice, a javna sveučilišta, bolnice i mediji postoje da servisiraju desnicu. Piše Ivana Perić

 

Red i rod

Konzervativni diskurs o ‘rodnoj ideologiji’ ima sve žanrovske konvencije politički uspješne fantazije: pruža manihejski narativ o borbi dobra i zla, jasno identificira krivca za osujećeni užitak, hvata široko i implicira gotovo sve figure društvenog autoriteta. Piše Darko Vinketa

 

Buka, smrad i robovski rad

Iako je firmi Phaten Plastic Recycling ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom u Vrginmostu, saznajemo da kamioni onamo i dalje pristižu. ‘Prozor ne smiješ otvoriti, želudac mi se okreće. Samo smrad, smrad i smrad’, kaže jedna mještanka. A strani radnici navodno rade u strašnim uvjetima – u noćnim smjenama i bez zaštitne opreme. Reportaža Anje Kožul

 

Kataklizma turizma

Ako pola Evrope prosvjeduje protiv turista, a Hrvatska se na turizam oslanja više od ijedne države Unije, zašto kod nas nema demonstracija, nego novinari iz sezone u sezonu trijumfalno bilježe povećanje broja gostiju? Piše Boris Postnikov

 

Intervju, Mladen Pandurević: Za BiH u kojoj će se svi osjećati komotno

Naša ideja vodilja je zalaganje za BiH, našu državu, ali ne bilo kakvu BiH, već za državu u kojoj će svaki njen građanin biti ravnopravan u svakom dijelu zemlje. Kakav će biti ustroj te zemlje, to je stvar političara, ali pitanje svih pitanja je jednakopravnost svih građana. Razgovarao Eldin Hadžović

 

Lenjin, rat i imperijalizam

Lenjin je razvio najopćenitiji koncept rata koji vrijedi za sva klasna društva, ali nije razvio opći koncept imperijalizma. Želimo li spoznati prirodu sadašnjih ratova, za ishodište ne možemo uzeti rezultate njegove konkretne analize stare stotinu godina. Piše Srećko Pulig

 

Uragan na fosilno gorivo

Neprofitna organizacija Oil Change International analizirala je predviđene investicije osam najvećih naftnih kompanija i izračunala da će dovesti do porasta temperature od čak 2,4 stupnja iznad predindustrijske razine. Taj porast će prema IPCC-ju rezultirati ‘globalnom devastacijom’. Piše Tena Erceg

 

Zajedništvom protiv poplave

U Francuskoj je dolazak desničarske stranke Marine Le Pen spriječen iznuđenim zajedništvom, formiranje predizborne lijeve koalicije i odustankom slabijeg kandidata u drugom krugu izbora kako bi se porazilo desničarskog kandidata u izbornoj jedinici. Francuski birači uspjeli su spriječiti dolazak ekstremne desnice na vlast, pitanje je hoće li nova vlast uspjeti spriječiti vlastitu nestabilnost. Piše Tihomir Ponoš

 

Pisac za svijet

Jedva prevođen u Hrvatskoj, premda svjetskog glasa, Kadare je bio rijedak primjer pisca koji je ono osobno – podrijetlo, "mali" jezik ili narod, od kojih nikad nije odustao – mogao tako lako pretvoriti u simbole bitne na drugim jezicima. Piše Monika Herceg

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Vodeni sat u Gazi

Taj sat je bio jedan od najvećih i jedan od umjetnički najraskošnijih na svijetu. Bio je čitava jedna zgrada na glavnom trgu u Gazi. Prokopije ga ubraja u čuda svijeta. Po njegovu opisu, moglo bi se zaključiti da ga je izgradio neki domaći Hefajst iz ondašnje Palajstine. Taj je časovnik bio pokretan vodom

 

Intervju, Bruno Anković: Svi smo u jednom trenutku bili krvnici, a u drugom žrtve

‘Proslava’ je film o nacizmu, ali i komunizmu, o stalnoj neimaštini, opetovanim promjenama režima i ratova koji prožimaju našu regiju i obavijaju je mijazmom što zaklanja sve vizije bolje budućnosti. Razgovarala Branimira Lazarin

 

Soundtrack za sodade

Od melankolične morne do živahne funane i coladeire, žanrovi glazbe Zelenortskih otoka na različite načine odražavaju dinamiku i hijerarhije procesa kreolizacije, odnosno kolonijalnog i postkolonijalnog prepletanja europske i lokalne afričke tradicije. Piše Dora Pavković

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Od Guje do Maigreta

Atkinson nakon Gabina i Depardieua kao slavni inspektor? Nije se osramotio! Odbacio je svoje prethodne inkarnacije, guje i grahove, kao zmijsku kožu – uništio je Mr. Beana i prešao u drugu egzistenciju, a to pokazuje impresivno velik glumački raspon