Ovog tjedna mnoge je iznenadila vijest kako je broj Amerikanaca koji su podnijeli zahtjeve za novčanim naknadama za nezaposlene u posljednjih tjedan dana porastao na 6,65 milijuna, dok je onih bez posla gotovo 10 milijuna.
Situacija, međutim, nije bajna ni na našem kontinentu. Tijekom protekla dva tjedna najmanje milijun ih je izgubilo posao diljem Europe, podaci su organizacije European Trade Union Confederation (ETUC), koja broji 45 milijuna članova u 39 europskih zemalja, ali koji očito nisu sveobuhvatni, s obzirom da je samo u Španjolskoj, od uvođenja mjera za sprečavanje širenja koronavirusa, 898.822 ljudi izgubilo posao.
‘Tisuće i tisuće malih i srednjih poduzetnika, koji su prekinuli svoje poslovanje neće se moći vratiti na tržište. S druge strane, svjedočimo najmanje milijunu radnika koji su izgubili poslove diljem zemalja Europe zbog nepostojanja plaćenog dopusta ili skraćenog radnog vremena’, rekao je za Euronews Luca Visentini, glavni tajnik ETUC-a.
Osim toga, prošlog tjedna organizacija International Labour Organisation objavila je kako bi se broj ljudi koji će diljem svijeta izgubiti posao mogao popeti na 36 milijuna, dok je UN procijenio 25 milijuna.
‘Velik dio njih bit će u Europi, ako EU ne donese hitne odluke za rješavanje ove izvanredne situacije’, upozorio je Visentini.
EU je već objavila kako će dozvoliti svojim članicama da koriste postojeća sredstva u iznosu od 37 milijardi dolara. A povjerenik Europske komisije za ekonomiju Paolo Gentiloni misli da bi to mogao biti tek prvi korak. Do sada se ministri zemalja eurozone nisu mogli dogovoriti o zajedničkim mjerama, a njihov sljedeći zajednički sastanak dogovoren je za 7. travnja.
U međuvremenu, u najpogođenijim zemljama poput Italije i Španjolske ekonomske posljedice pandemije koronavirusa već se itekako osjećaju. A nezaposlenost raste i u Hrvatskoj. Prije eskalacije epidemije koronavirusa i uvođenja restriktivnih mjera koje su zaustavile poslovanje, tržište rada u Hrvatskoj imalo je uobičajeni sezonski ritam. No potkraj ožujka u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je više od 143.000 osoba. A u posljednjih 15-ak dana prošlog mjeseca u evidenciju su ušle 13.264 nezaposlene osobe, od kojih njih 12.260 izravno iz radnog odnosa.
S druge strane, u Italiji, koja je krizom koronavirusa najpogođenija zemlja Europe, situacija je mnogo sumornija. U toj susjednoj zemlji, gdje su mjere karantene, uvedene 12. ožujka, donekle polučile uspjeh u borbi protiv širenja virusa, u isto vrijeme ostavile su milijune ljudi bez posla. A situacija postaje sve gora, posebice na siromašnijem jugu, koji je bio pošteđen katastrofalnih scenarija širenja virusa. Ekonomski učinak mjera karantene doveo je mnoge u bezizlazne situacije. Iz Italije tako dolaze izvještaji o policiji koja čuva supermarkete nakon niza provala.
Vlada je stoga prije dva dana objavila da će dati jednokratne mjere pomoći od 600 eura za sezonske radnike i samozaposlene. Aplikaciju za prijavu otvorena je u ponoć, a već do jutra zbog preopterećenja joj je bilo teško pristupiti. No tu su još i milijuni koji nemaju pravo na ovu izvanrednu pomoć. Prema procjenama, u Italiji je 3.3 milijuna ljudi koji rade ‘na crno’ i pet milijuna ljudi koji žive u siromaštvu.
U siromašnoj četvrti Napulja Scampiji stanari su na zgradama osvanuli s transparentima na kojima je pisalo ‘Bijeda ubija više od epidemije’, a tamošnja organizacija za nezaposlene zatražila je uvođenje univerzalnog dohotka tijekom karantene.
Situacija je alarmantna i u Španjolskoj. Tamo je prošli mjesec zabilježena jedna od najvećih stopa nezaposlenosti ikada, premda je ionako među najvišima u Europi. Od sredine ožujka u Španjolskoj je uvedena potpuna karantena i skoro sve je zatvoreno. Prema službenim podacima, od uvođenja mjera za sprečavanje širenja koronavirusa 898.822 ljudi izgubilo je svoj posao, a među njima je oko 550.000 sezonskih radnika. Broj je tako za prošli mjesec narastao na 3,5 milijuna, što je najviše od travnja 2017. godine. Najviše pogođene grane su turizam i građevina. ‘Ovo je apsolutno neviđena situacija’, rekla je tamošnja ministrica rada Yolanda Díaz.
