Komentirajući vanjskopolitičku situaciju u ekskluzivnom intervjuu CNN-u 12. oktobra, američki predsjednik Joe Biden najavio je kako je vrijeme da Sjedinjene Države preispitaju svoj odnos s jednim od svojih najvažnijih saveznika – Saudijskom Arabijom. To, doduše, nije prva takva Bidenova prijetnja zaljevskoj apsolutističkoj monarhiji. Tokom predsjedničke kampanje 2020. godine, Biden je biračima obećao da će pretvoriti tu zemlju i njezinog neformalnog lidera, prestolonasljednika Muhameda bin Salmana u globalnog pariju. To obećanje bilo je posljedica javnog pritiska nakon brutalnog ubojstva kolumnista Washington Posta Džamala Kašogija, u koje je po svemu sudeći bio direktno umiješan saudijski prestolonasljednik. Svoje obećanje Biden je morao prekršiti na vrlo ponižavajući način ovoga jula, kada se srdačno pozdravio s bin Salmanom prilikom posjete Saudijskoj Arabiji. Rat u Ukrajini na neočekivani je način ponovo učinio zaljevsku monarhiju neizbježnim faktorom. Razlog je, naravno, isti kao i ranijih desetljeća – nafta. SAD već neko vrijeme ne ovisi izravno o saudijskoj nafti, jer ima svoje izvore, ali zapadni embargo na ruske energente ponovo je povećao važnost saudijskih izvora. Biden je u julskom posjetu zamolio Saudijce da povećaju proizvodnju i tako doprinesu smanjenju globalno izrazito visoke cijene energenata. Njegova molba bila je hladno odbijena, a ovog mjeseca došao je novi i još teži udarac.
Na sastanku grupe OPEC+ koja uključuje i Rusiju, održanom 5. listopada, dogovoreno je novo značajno smanjenje proizvodnje nafte od sljedećeg mjeseca. To, naravno, odgovara proizvođačima, jer dodatno povisuje ionako visoke cijene. Visoka cijena jedan je od faktora koji su učinili zapadne sankcije Rusiji relativno neuspješnima. Saudijska Arabija i Rusija su drugi i treći najveći svjetski proizvođači nafte, nakon SAD-a. Stoga je američka administracija saudijski potez doživjela de facto kao njihovo svrstavanje uz Rusiju u ukrajinskom ratu. No osim geopolitičkih, saudijsko pozicioniranje i američka reakcija imaju i unutarnjepolitičke implikacije. Ne slučajno, spomenuto smanjenje proizvodnje započet će baš u mjesecu u kojem će se održati američki izbori za Kongres. Predviđa se da će Bidenovi Demokrati doživjeti poraz koji bi znatno oslabio američkog predsjednika u nastavku mandata. S obzirom na to da su i Biden i Demokrati tradicionalno nešto manje skloni zaljevskoj monarhiji, to sasvim odgovara Saudijcima. Tim više ako se tako olakša i povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika 2025. godine. Zahtjeve američke administracije da se odluka grupe OPEC+ odgodi barem za mjesec dana (to jest, nakon izbora) saudijski je ministar vanjskih poslova Abdel al-Džubeir komentirao cinično, inzistirajući da je njihova odluka isključivo ekonomska, ali i navodeći da su trenutne tenzije između SAD-a i njegove zemlje posljedica "lude sezone", uobičajene prije svakih američkih izbora. On, naravno, tih problema nema, jer u Saudijskoj Arabiji se izbori, osim povremeno strogo kontroliranih lokalnih, ne održavaju. Saudijski režim uostalom nema previše razloga za brigu. Demokrati prijete nizom mogućih mjera protiv zaljevske monarhije, od mogućih kazni protiv OPEC-a zbog kartelskog udruživanja, do zabrane prodaje američkog oružja i povlačenja američkih vojnika iz te zemlje. Sve te mjere bi, međutim, dugoročno lako mogle više naštetiti američkoj, nego saudijskoj strani. Poput nekih drugih tradicionalnih američkih saveznika – primjerice Turske – Saudijci znaju da imaju drugih opcija za savezništvo, od Rusije do Kine. I sama prijetnja da će se svrstati uz američke neprijatelje dosad im je omogućavala da od SAD-a dobiju gotovo sve što žele.
