Što se sve u Pakracu zbivalo otkako ste na lokalnim izborima u maju izabrani za zamjenicu gradonačelnice?
Tokom ljeta je realiziran prije isplanirani projekt obnove ceste do sela Branešci – dovršeni su građevinski radovi i asfaltirano je tristo metara puta na samom ulazu u selo i još tristo malo dalje. To nije najbolje rješenje, ali je bilo jedino moguće s obzirom na sredstva kojima se raspolagalo. Pored toga, obnovljen je prilaz mjesnom groblju u Derezama, koji je za kišnog vremena bio neprohodan. Sada je taj put nasut i napravljeni su vodopropusti, pa će najkasnije do kraja godine komunalno poduzeće preuzeti brigu o groblju. U planu je sanacija još nekih prometnica, uz ostalo i dijela ceste u Grahovljanima koji je oštećen uslijed odvoza drva. Pakračke vlasti po tom pitanju rade sve iz svoje nadležnosti, ali teško je održavati tolike kilometre teško prohodnih cesta, pogotovu one koje vode do većinski srpskih sela. Za lijepog vremena ti putovi su u funkciji, ali teško je predviđati odrone i poplave što ih donose jake kiše i snjegovi.
Kakvo je stanje s ostalom komunalnom infrastrukturom - elektrodistribucijom, vodoopskrbom, telekomunikacijama?
Do kraja godine sedmero mještana sela Jakovci trebalo bi dobiti struju: HEP najavljuje da će do tada biti riješeni svi administrativni problemi, ali i dalje kao problem ostaje brdski put koji bude oštećen prilikom svake kiše, pa bi i njega valjalo sanirati prije predstojeće zime. Snaga i dostupnost telekomunikacijskih signala ovise pak od sela do sela, odnosno od operatera do operatera, pa tako primjerice u dobro naseljenom Kraguju, nedaleko središta Pakraca, nema dovoljne pokrivenosti. S time je povezan i drugi problem, a to je da se puno ljudi radi zbog straha od zračenja protivi postavljanju odašiljača, no ako ih nema, nema ni mogućnosti komunikacija, a one su nam važne i potrebne želi li se razvijati turizam u obližnjem izletištu. Ove nas je godine pogodila i suša, pa su ljudi u Španovici i Dragoviću, selima desetak kilometara od Pakraca na magistralnoj cesti prema Požegi, pet dana bili bez vode. Takvih je problema bilo i prije, pa je Grad mještanima ponudio izgradnju vodoopskrbne mreže, no kako je mahom riječ o starijem stanovništvu s niskim primanjima, to nije prihvaćeno. Ljudi su se jednostavno bojali da to neće moći platiti, no mjesni odbori su nedavno prikupili imena zainteresiranih za priključenje na gradski vodovod i sada gradonačelnica traži rješenje da ih se spoji na najpovoljniji mogući način.
Što se zbiva s iseljavanjem i vraćaju li se uopće u pakrački kraj oni koji su ga napustili iz različitih razloga?
Mlađi ljudi koji su otišli za sezonskim poslovima na obali sada se vraćaju, pa će se stopa nezaposlenih povećati na sličan način na koji se proljetos smanjila. Tu su i stariji ljudi srpske nacionalnosti koji prezimljavaju kod djece ili rodbine u Srbiji ili Bosni, jer je ovdje za velikih hladnoća doista teško sam preživjeti. Vezano uz zaposlenost, moram spomenuti da nadležni nemaju dobro određene kriterije vezane uz samozapošljavanje, pa ljudima često odbijaju zahtjeve unatoč tome što u cijeloj Županiji nedostaje radnika i majstora građevinske i srodnih struka. Što se OPG-ova tiče, posljednjih ih je godina podosta otvoreno, iako radi nesigurnog tržišta i niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda malo njih uprihođuje dovoljno za pristojan život.
Kako se odvija još uvijek aktualni popis stanovništva?
E-popisivanje je u Pakracu dobro odrađeno, pa su i brojke zadovoljavajuće, čemu su svakako pridonijele i posebne, dobro posjećene radionice. Tu moram pohvaliti predsjednika VSNM-a Lipika Darka Derenja, koji je ljudima sa sela danima pomagao da se popišu internetskim putem; mnogi od njih, naime, nemaju svoju internetsku vezu i opremu, ne vjeruju novim tehnologijama ili se, jednostavno, žele popisati na već poznat način. Uostalom, susret s popisivačima za mnoge od njih je rijetka prilika za razgovor.
