Francuska vlada predstavila je plan reforme mirovinskog sustava, koji uključuje i podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa sadašnje 62 na 64 godine, što bi postepeno – produžavanjem za tri mjeseca godišnje – trebalo biti provedeno do 2030. Ostali elementi uključuju podizanje potrebnog trajanja radnog staža s 42 na 43 godine kako bi se ostvarila mirovina u cjelokupnom iznosu, ukidanje raznih povlastica za željezničare i druge grupe radnika, kao i zagarantiranu minimalnu mirovinu u iznosu od najmanje 85 posto minimalne plaće. Na održavanje mirovinskog sustava odlazi 14 posto francuskog BDP-a, što je više nego u većini ostalih industrijaliziranih država, a vlada smatra da bi reformom uštedila gotovo 18 milijardi eura godišnja. Iako je ta reforma bila jedno od glavnih obećanja Emmanuela Macrona kada je 2017. postao predsjednik, vrlo je upitno hoće li reforma zaista i biti provedena. Za 19. siječnja najavljeni su masovni prosvjedi, a osim toga nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora Macron više nema većinu u Narodnoj skupštini. To znači da će do sljedećeg mjeseca – kada prijedlog dolazi u parlament – morati na svoju stranu pridobiti nekoliko konzervativnih zastupnika, ili posegnuti za ustavnim ovlastima koje mu omogućuju zaobilaženje parlamenta, ali to bi bio uvelike kontroverzan potez. Macron je reformu mirovinskog sustava već više puta morao odgoditi, kako zbog pandemije koronavirusa, tako i zbog činjenice da je prethodna najava reforma, ona iz 2019. godine, izazvala najduže štrajkove u suvremenoj francuskoj povijesti. Ti štrajkovi uključivali su stotine tisuća radnika i višetjednu paralizu čitave zemlje – naime, u njima su sudjelovali željezničari, a prema anketama 61 posto Francuza podupiralo je otpor reformi.
Štrajk najavljen za sljedeći tjedan mogao bi biti još masovniji – naime, sudjelovanje je najavio i sindikat CDT, koji u prethodnim prosvjedima nije sudjelovao, dok se prema recentnom istraživanju čak 68 posto Francuza protivi novom prijedlogu. Protivljenje je iskazala i liderica krajnje desnice Marine Le Pen, najavivši da će blokirati "nepravednu reformu", ali i vođa ljevice Jean-Luc Mélenchon. Za Macrona će najavljena reforma biti "trenutak istine" njegovog predsjedništva, piše belgijski list Le Soir. Međutim, postoji solidna šansa da, suočen s otporom javnosti, Macron ponovno doživi poraz, i to zbog više razloga. Osim tradicionalne borbenosti francuskih radnika, ta najava dolazi u vrijeme ekonomske krize i inflacije, zbog čega primanja padaju, a troškovi života rastu.
