Kakvi su prioriteti u radu Izdavačkog poduzeća Prosvjeta, čiji ste direktor?
Prioriteti su nam udžbenici i radne sveske za nastavu na srpskom jeziku i pismu po modelu A, odnosno doštampavanje i distribucija starih izdanja te ‘prevođenje’ novih udžbenika za predmete u prvom i petom razredu te dio predmeta u sedmom razredu osnovne škole. Tome svakako treba pridodati izradu autorskih udžbenika za srpski jezik i kulturu po nastavnom modelu C, što je u završnoj fazi i čeka službenu objavu kurikuluma za taj osnovnoškolski predmet od prvog do osmog razreda. IP Prosvjeta će Ministarstvu znanosti i obrazovanja ubrzo dostaviti plan izrade novih udžbenika za srpski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole po nastavnom modelu A, jer je objavljen novi kurikulum tog predmeta i jer su prevedeni udžbenici iz predmeta najzastupljenijih na Državnoj maturi. Kada je pak o poslovanju tvrtke riječ, tu nam je prioritet nabava asortimana za naše četiri zagrebačke knjižare i papirnice.
Tko je ‘zaslužan’ za to što novi udžbenici za nastavne modele na srpskom jeziku i pismu kasne i dva mjeseca nakon početka nove školske godine?
Poduzeće je u suradnji s vukovarskim Zajedničkim većem opština prvo organiziralo izbor udžbenika koji će ići u postupak prevođenja, a zatim – u vrlo kratkom roku, preko ljeta – prevođenje tih udžbenika i radnih sveski, njihovu lekturu i korekturu, po potrebi i recenziju. Potom su tako uređeni udžbenici dostavljeni izdavačima, Školskoj knjizi i Profil Klettu, a oni su ih u prvoj polovici septembra poslali na odobrenje nadležnom ministarstvu. Međutim, to ministarstvo do danas nije odobrilo prevedene udžbenike, iako su u državnom proračunu za njih osigurana sredstva, kao i za isporuku učenicima putem škola. Kako bismo ubuduće izbjegli ovakve situacije s kašnjenjem manjinskih udžbenika, potrebno je pojednostaviti postupak odobravanja, odnosno izbora stručnih povjerenstava koja ih pregledavaju i potom na odobrenje predlažu nadležnom ministarstvu.
Jesu li sajmovi knjiga, poput Beogradskog sajma i zagrebačkog Interlibera, dobra prilika da se šira javnost upozna s izdavačkom djelatnošću srpske zajednice u Hrvatskoj i koliko ste zadovoljni ovogodišnjim sajamskim predstavljanjima?
Sajmovi knjiga su još uvijek prava prilika i dobar način predstavljanja široj čitalačkoj publici; minuli Interliber za Prosvjetu je u tom smislu bio uspješan, a posjećenost i prodaja dobre unatoč lošem vremenu. Najbolje su se prodavale knjige s najvećim popustom, potom notesi i blokovi za pisanje, slikovnice i slično. Nova izdanja nismo pripremili za ovogodišnje sajmove iz općepoznatih razloga: knjige se sve teže prodaju i više nema ekonomske računice čak ni za veće naklade.
Vi ste i predsjednik dardskog pododbora SKD-a Prosvjeta: kakve su tu aktivnosti i problemi s kojima se suočavate?
Pododbor u Dardi je već dulje u većim problemima od nekih drugih ogranaka SKD-a. Činjenice koje ne idu u prilog povećanju naših aktivnosti su iseljavanje mladih iz Baranje, kao i nenadoknadivi gubitak koji je sa smrću svojih dvoje koreografa pretrpio naš KUD ‘Branko Radičević’. No usprkos brojnim poteškoćama, svake godine uspijevamo uspješno organizirati dvije velike kulturne manifestacije: međunarodnu smotru folklora nacionalnih manjina i dvodnevnu međunarodnu likovnu koloniju. Pored njih, organiziramo izložbe slika te sudjelovanje svojih članova na brojnim drugim likovnim kolonijama.
