Kako teku pripreme za pohađanje nastave srpskog jezika i kulture (SJK) po C modelu?
Kako smo prošle školske godine uspjeli pokrenuti nastavu u dvije osnovne škole u Zagrebu, za narednu imamo ambiciozan plan da se nastava SJK nastavi u Rijeci i pokrene u Osijeku te nizu manjih gradova i mjesta - Karlovcu, Novoj Gradišci, Lipiku, Garešnici i Grubišnom Polju, odnosno svugdje gdje ima realnih pretpostavki za njen početak. Možda se to neće dogoditi prvog dana školske godine, ali svakako hoće čim se uhoda redovna nastava. Interes učenika i roditelja postoji, a Prosvjeta na terenu preko svojih pododbora surađuje s vijećima srpske nacionalne manjine. Trebamo biti nerealni jer ne možemo očekivati veliki broj učenika, ali za nas je i samo pokretanje nastave korak ka očuvanju identiteta učenjem ćiriličnog pisma i identitetskih elemenata koji su zastupljeni u predmetu Srpski jezik i kultura. U velikim gradovima nastava po C modelu je puno izazovnija jer djeca imaju puno raznih sadržaja. Uskoro ćemo imati novi izazov - novi nastavni premet Kritičko mišljenje koji će pozdraviti puno roditelja, ali će djeci na neki način umanjiti mogućnost izbora zbog svih drugih obaveza i opterećenja. U manjim naseljima situacija je bolja jer djeca nemaju veliki izbor, a najveći problem je prijevoz učenika. Mnogi učenici pohađaju Prosvjetinu ljetnu školu srpskog jezika i kulture i to olakšava pokretanje učenja u školama; za sada najbolje napredujemo u Osijeku.
Kakva su iskustva i pogodnosti nastave?
Nastava SJK ne mora započeti odmah na početku školske godine, pa se roditelji mogu i kasnije izjašnjavati. Zakonska regulativa ne predviđa donju granicu koliko djece treba biti da bi nastava bila organizirana. U gradovima djeca iz više škola mogu ići u školu koja je većini najbliža. Kako bi nastavu SJK učinili dostupnijom učenicima, Prosvjeta školama predlaže dva termina jer nekima više odgovara radni dan, a nekima subota da se djeci na remete preuzete obaveze i vannastavne aktivnosti. Normalno funkcioniranje nastave SJK omogućavaju odobreni kurikulum i napisani udžbenici, a vjerujem da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) i dalje podržavati takav stav te izlaziti u susret roditeljima kako bi svoju djecu uključivali u nastavu. Tu naglašavam da je predmet dobrovoljan, ali kad se roditelj izjasni dijete ga mora pohađati do kraja tekuće školske godine i mora dobiti ocjenu koja ulazi u prosjek te može uticati na opći uspjeh koji je bitan za upis u srednje škole. Zasad učenje materinjeg jezika učenicima kod upisa u srednje škole ne donosi dodatne bodove, ali se možemo nadati da će i tu biti pomaka.
Kakvo je stanje "na lokalu"?
Nemamo problema sa školama osim onih koje imaju nevolje s prostorom. U Zagrebu zbog potresa djeca iz jedne škole pohađaju nastavu u drugoj, a negdje se nastava odvija u dvije smjene, pa nema slobodnih učionica. Tu je bitna dobra podrška gradskih ureda za obrazovanje u Zagrebu i Rijeci. Lani je gradski ured za školstvo u Rijeci službeno proveo anketu po svim osnovnim školama pa se nekoliko učenika i na taj način javilo za nastavu. Ministarstvo snosi trošak zapošljavanja učitelja, a osnivač škola nema zahtjevnih troškova - najčešće se radi o djeci putnicima. Nema ni ograničenja za zapošljavanje osoba koje moraju ispunjavati propisane kriterije; kako se ne radi o velikom fondu sati, oni mogu poslužiti za rad iznad norme. Sigurno ima dovoljno učitelja razredne nastave te profesora srpskog jezika, historije i geografije, u svim sredinama u kojima nastava treba započeti.
Hoće li nastava po modelu C biti pokrenuta u srednjim školama?
I tu ima interesa, ali je situacija složenija. Učenici u gimnazijama koji bi ovakav vid nastave vrlo rado pohađali, već imaju veliku satnicu u redovnim programima, dok učenici strukovnih škola imaju problem s obavljanjem stručne prakse. Stoga bi bilo teže ukomponirati učenike iz više škola zbog turnusa nastava i određenih dana prakse. Nadamo se da će održavanje ljetne škole koja je ove godine prvi put održana i za srednjoškolce, rezultirati time da se u nekim sredinama organizira učenje SJK i za njih.
Kakva su iskustva Ljetne škole?
Iskustva djece i njihovih roditelja su više nego pozitivna. Svake godine širi se krug djece koja pohađaju ljetnu školu jer ona omogućava djeci da se upoznaju, druže, organiziraju i ohrabre. Nakon godinu ili dvije ljetne škole, sve se više učenika odlučuje za pohađanje nastave SJK u svojim sredinama pa vjerujem da će MZO i dalje imati interesa za afirmaciju ljetne škole jer se i tako djeca uz podršku roditelja ohrabruju za učenje materinjeg jezika.
Prosvjeta organizira i dopisno konzultativnu nastavu.
za taj vid nastave treba imati ispunjene široke informatičke mogućnosti, a iako je i to vid očuvanja materinjeg jezika, ne smije se zanemariti da je živa riječ - živa riječ te da djeca mogu učiti jezik i u međusobnom razgovoru i druženju. Nastava na daljinu za većinu učenika trebala bi biti pripremna etapa za ohrabrenje djece da uživo uče srpski u svojoj školi i sa svojom generacijom. Kako bi došli do što većeg broja učenika, tu ćemo nastavu morati osuvremeniti i koristiti sve alate koje informatička oprema omogućava.
Znači, vi ste optimist za narednu školsku godinu?
Naravno, pa čak i ako ponovo budu uvedene mjere zbog korona virusa, najave su da neće biti zatvaranja. Snimljeno je puno nastavnih materijala koje mogu poslužiti i u nastavi na daljinu, pa će to mnogim đacima putnicima ili onima koji žive sami u nekim sredinama, biti način da pristupe sadržajima. Optimist sam kad je u pitanju broj učenika i povećanja broja sredina u kojima će se održavati nastava SJK.
U centrali i pododborima Prosvjete može se dobiti obrazac kojim roditelji potvrđuju izjavu da im djeca od početka školske godine 2022./23. pohađaju nastavni predmet Srpski jezik i kultura (po modelu C) u osnovnoj školi u koju su upisani ili u drugoj školi. Obrasci za osnovne i srednje škole će ubrzo biti stavljeni na Internet. Potpisanu izjavu potrebno je dostaviti u SKD ''Prosvjeta'', Berislavićeva 10, 10000 Zagreb osobno, putem pošte ili poslati skeniranu izjavu na e-mail adresu: mirko.markovic@prosvjeta.hr
