"Napravljen je pomak u pogledu elektrifikacije koja ove godine treba završiti i infrastrukturnih projekata, programa za manjine. Iskoraci su napravljeni, ali ja osobno nisam zadovoljan jer bih htio iskoristiti maksimalno svoju poziciju potpredsjednika Vlade da se napravi više. Želio bih da i dalje radimo na smirivanju tenzija i da napravimo iskorake po pitanju zapošljavanja manjina u državnoj upravi, kao i u pogledu jezika i pisma, odnosno da se ćirilica ne gleda samo kroz prizmu Vukovara, nego da nađe svoje mjesto svuda gdje zakon to propisuje. Nemamo nikakvih izgovora da nakon 20 godina ne primjenjujemo Ustavni zakon na području cijele Hrvatske u njegovoj punini", rekao je potpredsjednik Vlade Boris Milošević u intervjuu za Tportal.

Milošević naglašava da nije nezadovoljan pozicijom srpske zajednice te da je jaka simbolička poruka da Srbi imaju potpredsjednika Vlade, pogotovo što je u jednom periodu to izgledalo kao nešto neprihvatljivo i da više neće više dogoditi.

"Ova Vlada je dosta napravila i posvećena je dijalogu i smirivanju tenzija u društvu i mislim da se u tom pogledu atmosfera dosta poboljšala. Ali čeka nas puno posla. Nismo izbrisali sve negativnosti – i dalje imamo pojavu diskriminacije, poruka mržnje, povike na stadionima, a dogodi se i fizičko nasilje koje je etnički motivirano", kazao je Milošević.

Na pitanje treba li Aleksandra Zec dobiti ulicu ili trg u Zagrebu, odgovorio je da svakako treba, jer je ona bila dijete Trešnjevke i Zagreba.

"Ona je s vremenom, nažalost, kao žrtva jednog bešćutnog zločina izrasla kao jedan simbol ljudi koji su stradavali zbog krivog imena i prezimena i bilo bi dobro da tom simbolu odamo počast, bilo kroz ulicu ili na neki drugi primjeren način."

Govoreći o obnovi na Baniji, Milošević je rekao da po tom pitanju pokušava biti maksimalno racionalan i objektivan, kao i da je zadovoljan dijelom napravljenog posla, koliko god to netko podcjenjivao - brojem uklonjenih objekata i s nekonstrukcijskom obnovom.

"Mislio sam da možda nećemo dosegnuti broj od 1000 završenih kuća do kraja godine, a mi smo premašili taj broj. Ono što mi nedostaje jest to što nismo započeli izgradnju zamjenskih kuća. Da smo započeli s tim poslom, bar desetak kuća, onda bih mogao reći da sam zadovoljan, ovako posao nije zaokružen", istaknuo je Milošević.

Također je istaknuo da je sa žutom i crvenom naljepnicom više od 13 tisuća objekata - iako nisu to sve obiteljske stambene kuće, a negdje je samo jedna naljepnica, a zapravo se radi o višestambenim zgradama.

"Što se tiče Sisačko-moslavačke županije, imamo 9.500 zahtjeva za obnovu koje treba obraditi i odlučiti o njihovoj opravdanosti te razlučiti što treba konstrukcijski obnoviti, a gdje uklanjati i graditi novu kuću. Do sada nam je prioritet bilo uklanjanje objekata opasnih po život i nekonstrukcijska obnova. Sada su završeni prvi natječaji i ubrzo očekujemo i prve ugovore s izvođačima radova za izgradnju novih kuća. Osim toga, 30. prosinca 2021. iz Fonda solidarnosti stigla je uplata punog iznosa odobrenog za petrinjski potres, a 5. siječnja su već raspisani javni pozivi za korištenje tih sredstava. Nova 2022. godina će biti godina obnove", naglašava Milošević, dodajući da se naglasak stavio na uklanjanje objekata, pogotovo onih koji su ugrožavali život i zdravlje i prijetili su da se uruše.

Dodatni napor je, nastavlja, stvarala činjenica da je dobar dio objekata, pogotovo u centru Petrinje, zaštićeno kulturno dobro pa mehanizacija nije mogla samo poravnati ruševine, već su se dijelovi objekata morali ostaviti i zaštititi kao i da se radilo na sanaciji infrastrukture.

"Druga stvar na koju smo se fokusirali je nekonstrukcijska obnova jer smo željeli da što veći broj ljudi zimu dočeka s funkcionalnim dimnjacima, vodeći računa o tome da se tamo ljudi uglavnom griju na drva. Ali paralelno se razmišljalo o zamjenskim kućama i na koji način to najbolje napraviti. Trebalo je ispitati tržište, uključiti sve zainteresirane tvrtke i vidjeti koje tehnologije gradnje mogu ponuditi. Namjera je bila da se ljudima ponudi izbor modela kuće i načina izgradnje u okviru kvadrata koji im pripadaju sukladno zakonu. Ta papirologija i priprema je trebala određeno vrijeme. Uz to smo bili fokusirani na izmjenu zakona kako bismo olakšali situaciju rješavanja zahtjeva za obnovu i skratili rokove javne nabave", objasnio je Milošević, obećavajući da će ljudi koji su u kontejnerima i nemaju drugog smještaja biti prioritet, ali i da svi neće iduću godinu dočekati u svojim kućama.

"To je nerealno očekivati. Jasno mi je da koliko god ubrzamo rješavanje obnove, nećemo ispuniti očekivanja javnosti i ljudi. Ali važno je da maksimalno ubrzamo procese. Zato i jesmo mijenjali zakon. Ako želimo zadržati ljude, moramo im omogućiti obnovu kuća, ali i napraviti prometnu, socijalnu i svaku drugu infrastrukturu boljom nego što je ona bila prije potresa, ako je infrastrukture uopće i bilo. Jer ono što je postojalo prije potresa nije bilo dobro", kazao je Milošević.

Također je govorio o revitalizaciji Banije, odgovornosti pojedinih ministara za obnovu, svojoj ulozi u Vladi Zorana Milanovića, odnosu srpske zajednice u Hrvatskoj prema tragediji u Srebrenici, odnosima Hrvatske i Srbije, pozvavši još jednom sve građane na cijepljenje protiv koronavirusa. Više pročitajte ovdje.