Novosti

Društvo

Сjeћaњe нa дoбрoг пaстирa

Oвo je црквeни прaзник читaвe нaшe митрoпoлиje, jeр je мучeник Дoситej Зaгрeбaчки биo њeн први митрoпoлит. Чињeницa дa гa je српскo виjeћe у Зaгрeбу узeлo зa свojу слaву дoкaз je дa српски нaрoд нe зaбoрaвљa свoг пaстирa и дa пoштуje њeгoв лик и дjeлo, кaзao je влaдикa Kирилo

Large dositej 5

Vladika Kirilo i Boris Milošević, predsjednik zagrebačkog VSNM-a (foto Nenad Jovanović)

Liturgijom koju je 13. januara u hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu služio administrator Eparhije zagrebačko-ljublјanske, vladika buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo sa zagrebačkim sveštenstvom i monaštvom, obilježen je crkveni praznik Sv. Dositej Zagrebački. Taj je datum za svoju krsnu slavu uzeo i VSNM Grada Zagreba na čelu s predsjednikom Borisom Miloševićem.

- Ovo je crkveni praznik čitave naše mitropolije, jer je mučenik Dositej bio njen prvi mitropolit. Činjenica da ga je srpsko vijeće u Zagrebu uzelo za svoju slavu dokaz je da srpski narod ne zaboravlja svog pastira i da poštuje njegov lik i djelo - kazao je vladika, ističući da je Dositej Vasić svoju pastirsku dužnost obavljao u vrijeme kad su se carstva rušila i monarhije prekrajale i kad nije bilo lako Crkvi da opstane.

Vladika je podsjetio i da je Dositej Vasić, osim što je 1932. izabran za prvog zagrebačkog mitropolita, imao i bogatu misionarsku aktivnost oko formiranja pravoslavne crkve u tadašnjoj Čehoslovačkoj.

- Tada je ta crkva bila misija SPC-a, dok danas postoji kao Crkva Čeških zemalja i Slovačke i nalazi se među autokefalnim crkvama. Iako je bilo pritiješnjeno političkim procesima, pravoslavlje je opstalo - naglasio je vladika i dodao da se u nekim dijelovima te zemlje zbog utjecaja SPC-a i dan danas slavi slava.

- Nasljeđe mitropolita Dositeja je veliko među nama; manje se zna da je gradio i crkve u Ljubljani i Mariboru, koju su srušili nacisti na čelu s Hitlerom. Taj čovjek je ubijao ljude jer je mislio da je njegova rasa jača od drugih naroda. Protiv tih ideja koje se ponovo razvijaju u nekim krajevima svijeta bori se i SNV - rekao je vladika i najavio da će naredne godine bogatim naučnim i crkvenim aktivnostima biti obilježena 80. godišnjica smrti mitropolita Dositeja.

Arhimandrit Danilo Ljubotina podsjetio je na Vasićevo postavljenje s mjesta vladike u Nišu na mjesto prvog zagrebačkog mitropolita.

- Moramo znati da je Zagreb prije 150-200 godina bio grad u austrijskoj provinciji koji nije imao posebno značenje. Kao grad se počeo formirati dolaskom velikih trgovaca raznih vjera i nacija - Jevreja, Srba, Nijemaca… nakon čega su sagrađene velike zgrade, pa i sveti hram, koji imaju posebno arhitektonsko značenje. Nakon formiranja zajedničke južnoslovenske države, SPC je 1931. oformila eparhiju iz rubnih dijelova Gornjokarlovačke i Slavonske eparhije i podigla je u najviše crkveno dostojanstvo – mitropoliju. Dositej Vasić je dobio posebnu čast i krst da bude na njenom čelu jer je bio vrlo sposoban i dovitljiv visokoobrazovan čovjek. On je kao niški vladika u napadu bugarske pravoslavne braće tokom Prvog svjetskog rata odveden u ropstvo iz kojeg se jedva izvukao, a postradalo je 270 sveštenika uz veliki broj naroda - istaknuo je o. Danilo.

Naglasio je i da se mitropolit Dositej bavio humanitarnim potrebama i primio veliki broj školovanih emigranata iz Rusije, a osnovao je i ženski manastir Sv. Petka. Tokom 1941. ustaše su uhapsila i mučile mitropolita i tražile da odmah napusti grad, ali on to nije mogao učiniti svojom voljom. U to vrijeme ni jedan arhijerej nije napustio svoju eparhiju i svi su posječeni mačem. Vladika je preživio i u Beogradu, gdje je prebačen, dao svoje svjedočenje pred Arhijerejskim sinodom. Umjesto mitropolije SPC-a 1942. je formirana surogat crkva (Hrvatska pravoslavna crkva) koja i danas pruža svoje pipke, rekao je arhimandrit.

Liturgiji i sječenju kolača, osim članova gradskog VSNM-a, među kojima i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, prisustvovali su i brojni vjernici.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više