Pravoslavni vjernici i svi ljudi dobre volje u Zagrebu, ali i drugdje, ispunili su crkve kako bi 6. i 7. januara obilježili Badnju večer i Božić, najradosniji hrišćanski praznik.
Liturgiju je u punom sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg služio administrator Eparhije zagrebačko-ljublјanske, vladika buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo sa zagrebačkim sveštenstvom i monaštvom, a tom prilikom je, kao i u svim hramovima, pročitana i poslanica patrijarha Porfirija u kojoj su vjernici pozvani da "po svaku cenu među sobom grade mostove razumijevanja, ljubavi i mira".
"Pozivamo verne da na Božić zagriju svoja srca plamenom koji je grejao novorođenog Bogomladenca. Istovremeno mi, koji praznujemo u miru, ne smemo zaboraviti one koji stradaju, tuguju i ove dane radosti provode prognani iz svojih domova, ponavljajući tako sudbinu Hrista, već u najranijem detinjstvu prognanika. Vidimo kako u mnogim krajevima sveta majke i očevi, sa dečicom u naručju, bežeći od savremenih Iroda, doživljavaju i u 21. veku sudbinu vitlejemske dece iz vremena Rođenja Hristova. U krajevima u kojima je Hristos rođen i sada se čuje "plač i ridanje i naricanje mnogo". Kao i u susednim zemljama, Siriji i Libanu, broj ljudskih žrtava nemilice se umnožava, dok je broj ubijene dece, što je najstrašnije, mnogostruko prevazišao broj dece postradale od Irodovih ruku. Sa molitvenim vapajima Bogu da daruje mir celome svetu, gledamo i na strašni sukob jednokrvne i jednoverne braće u Ukrajini i Rusiji, koji, na veliku žalost svih nas, već ulazi u četvrtu godinu", istaknuo je.
Uz spominjanje nevino stradalih u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, u poslanici se ukazuje "da jedni prema drugima moramo biti braća, biti ljudi, ohristovljeni, iskreni, suštinski dobri". Spomenut je i srpski narod na Kosovu i Metohiji koji je u "ovoj svojoj vekovnoj postojbini već četvrt veka najugroženiji i najnezaštićeniji narod na evropskom kontinentu". "Divimo se vašoj veri, vašem junaštvu, vašem strpljenju i trpljenju" ističe se.
Najavljena je i proslava 850-godišnjice rođenja najznačajnije ličnosti u istoriji srpskog naroda – Svetog Save. "Potreban je podvig ljubavi prema Bogu, ali i prema svakom čoveku kao svom večnom bratu. A ta ljubav je u slušanju, razumevanju, zagrljaju i prihvatanju drugog kao bližnjeg; u praštanju, saosećanju, milosrđu, žrtvi, u svakoj hristopodobnoj vrlini", navodi se uz podsećanje da "crkva ne osuđuje, ne deli, ne pravi razliku među braćom, nego nas podseća da smo svi jedni drugima potrebni i sve poziva na mir i zajednicu ljubavi".
"Ne zaboravimo da mnoštvo nesreća, sukoba i ratova započinju dehumanizacijom bližnjeg, potiranjem ljudskosti drugog ljudskog bića. Zato je od presudne važnosti da svi, koliko nas ima, prestanemo da koristimo rečnik u kome se drugi prvo naziva strancem, zatim protivnikom, onda neprijateljem i, na samom kraju, neljudskim bićem. Setimo se kobnih posledica takvih postupaka u istoriji ljudskog roda, koji su, na žalost, mnogobrojni! Setimo se naše prošlosti i podela od kojih do danas ne možemo da se oporavimo! Odustanimo od agresije i nasilja kao načina rešavanja problemâ i nesuglasica", naglašava se u poslanici koju je pročitao protojerej stavrofor Duško Spasojević, nakon čega je uslijedila propovijed vladike Kirila i masovno pričešće.
Crkva je i na Badnje veče bila ispunjena vjernicima, a mnogi koji su ostali napolju mogli su obred gledati na postavljenom displeju. Vladika Kirilo obratio se porukom da se Božić ne može svesti isključivo na bombastične reklamne poruke kojima smo snažno izloženi u nedjeljama pred njegovu proslavu. Niti je priča o Božiću samo sjećanje na događaje drevnih vremena. Za hrišćane, Božić je najdublja tajna, izraz i svjedočanstvo ljubavi Božje prema ljudima, naglasio je vladika.
Vjerskim obredima prisustvovali su predstavnici Srba u Hrvatskoj na čelu s predsjednikom SNV-a Miloradom Pupovcem i predstavnici drugih vjeroispovijesti. Vjernicima su podijeljeni badnjačići, a druženje je nastavljeno na Cvjetnom trgu pred crkvom gdje je u suradnji SPC-a i SDSS-a podijeljeno 300 porcija ribica, 80 litara kuhanog vina i 40 litara kuhane rakije.