Koliko na području Drniša ima Srba i s kakvim se problemima oni sreću?
Grad Drniš po zadnjem popisu stanovništva ima 8.000 stanovnika, od toga je 538 Srba odnosno 7,38 posto. Radi se o ljudima iz ruralnih sredina, odnosno sela Miočić, Bioćić, Tepljuh i Štikovo tako da maltene čine kompaktnu cjelinu. Većina stanovnika ima oko 70 godina; imamo i mladih, ali ih je malo jer nemaju uslova za povratak. U sigurnosnom pogledu situacija je dobra, ali problem su ekonomske mogućnosti vezane za preživljavanje i to se odnosi na sve stanovnike našeg područja, bilo da su Srbi, bilo da su Hrvati. Stariji žive od penzija, a dio mlađih ljudi od OPG-ova. Što se tiče infrastrukture, na području grada upravo se privodi kraju posao oko vodovoda, prije svega u selima gdje žive pripadnici našeg naroda. Ranije je bilo problema, ali je sada u selima Miočić i Biočić vodovod pušten u funkciju, pa bi ga trebalo uvesti samo u dio Štikova, sela na brdskom području gdje živi mješovito stanovništvo. Ima naznaka da će se i taj problem riješiti. Ceste su dijelom asfaltirane, dijelom nisu, javne rasvjete dijelom ima, dijelom nema, dok u samom Drnišu 90 je posto prometnica asfaltirano, no po selima nije tako. Nema trgovina, ali postoji volonterska služba koja pomaže starijim ljudima i redovno ih obilaze. Uglavnom se sve potrebe stanovnika područja Drniša mogu obaviti u samom gradu, osim što je sud premješten u Knin.
Kako ocjenjujete rad Vijeća srpske nacionalne manjine Drniša?
Vijeće postoji od 2003. godine i normalno radi. Odnos lokalne zajednice prema Vijeću je dobar; ranije je bilo je manjih problema, a sad je korektan odnos po pitanju financija i svih ostalih stvari. Imamo prostor i sve uslove za rad. U gradskom smo proračunu i naša je obaveza da damo financijski plan za tekuću godinu tako da nam lokalna zajednica prema svojim mogućnostima može financijski pomoći. Radi se o nekih 30.000 kuna godišnje kako bi mogli zadovoljiti potrebe i aktivnosti vijeća.
Koliki je interes za sudjelovanje u aktivnostima Vijeća?
Same aktivnosti vezane su za vjerske praznike i kulturna događanja, kao i obilježavanja datuma iz naše prošlosti. Prevladavaju stariji ljudi, pa rad pada na dvojicu ili trojicu mlađih. Dan vijeća je 28. avgusta - Velika gospojina, i tada na svečanu sjednicu dolaze ostali predsjednici vijeća, pa i gradonačelnik. Osim toga, već godinama se tradicionalno okupljamo na Badnje veče, dok za Svetog Nikolu već šest-sedam godina u suradnji sa našim sveštenikom organiziramo podjelu paketića djeci s našeg područja; radi se o 16-oro djece. U našim aktivnostima imamo veliku pomoć i suradnju gradskih vlasti.
Kad ste spomenuli djecu, da li netko pohađa neki oblik nastave srpskog jezika ili vjeronauku?
Nažalost, nemamo ni dodatnu nastavu srpskog ni vjeronauku u školi. Bilo je nekih inicijativa roditelja, ali ne ispunjavamo zakonsku osnovu da bi vjeroučitelj bio plaćen. Sveštenik organizira predavanja o vjeri i crkvi, a to je njegova inicijativa i dobra volja.
Što od aktivnosti planirate ove godine?
Imamo naše redovne aktivnosti, uključujući i obilježavanje dana borbe protiv fašizma, kada obilazimo spomenike u samom gradu, Tepljuhu, Biočiću i Miočiću. Spomenici su devastirani, ali zbog odavanja počasti nikad nismo imali ekscese ili da nam je netko prigovorao zbog toga što ispunjavamo obavezu prema našim starima. Gradska uprava na svojim web stranicama redovno objavljuje natječaje za dodjelu sredstava ili neku pomoć. Korisna je bila radionica u okviru projekta SNV-a o evropskim fondovima za poljoprivredu koja je održana u Kistanjama, ali je problem što kod nas mnogi nemaju OPG-ove i samim tim nemaju priliku da apliciraju za sredstva. Zbog toga pokušavam animirati mlade ljude, koji to još nisu učinili, da osnuju OPG-ove.
Kakva je suradnja vašeg i ostalih vijeća?
Dolaskom Anje Šimprage, prvo u županijsko vijeće, a onda i na mjesto dožupanice, kontakti su pojačani. Nema tu nekih konkretnih aktivnosti, ali razmjenjumo iskustava. Zato je i nedavni sastanak predsjednika vijeća u Zagrebu bio vrlo koristan u smislu upoznavanja ljudi, iako ga je po meni trebalo organizirati i ranije.
