Na glasačkome mjestu u Crevarskoj Strani, jednom od sedam u općini Gvozd, prva je na nedjeljne izbore za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, već u sedam sati, izašla Višnja Crevar.

- Izbori se odvijaju u mojoj kući pa ne bi bilo umjesno da ne budem prva. U prvih nekoliko sati odaziv nije baš najbolji, ali sve mislim kako je još rano i da će kasnije posjeta biralištu biti veća. Ovdje je ljudi sve manje, mnoga sela su opustjela i to je razlog eventualnom slabom odazivu - izjavila je Višnja.

Zatekli smo se ondje upravo kada je svoje biračko pravo došao ostvariti Branko Jovičić, bivši načelnik Općine Gvozd.

- Ovo su šesti po redu izbori ove vrste i mišljenja sam da ne treba očekivati posebno veliki odaziv, ali ćemo svakako dobiti reprezentativni uzorak ljudi koji će zastupati interese srpske nacionalne manjine u općinama i gradovima. Svjesni smo pada broja stanovnika. Poslije Vukovarsko-srijemske županije, Sisačko-moslavačka je na drugome mjestu po smanjenju broja stanovnika - rekao je Jovičić.

Glasačko mjesto broj 1 u Općini Gvozd, smješteno u općinskoj vijećnici u Vrginmostu, do 10 sati posjetila su samo četiri birača, ali Ljuba Čučković, predsjednica izborne komisije, smatrala je da će odaziv biti sličan onom iz ranijih godina.

- Smatram da ljudi nisu dovoljno informirani. Nisam baš po mjestu vidjela plakate koji bi pozivali na izbore. Nešto sam čula na Radio Banovini, ali mislim da to nije dovoljno - rekla je Ljuba Čučković.

Miloš Mišćević je, oko 10 sati, bio tek četvrti građanin koji se odazvao na izbore.

- Mislim da će se kasnije odazvati njih više, ali to neće biti broj koliki bismo mi željeli. Na ovom području, u raštrkanim i polunapuštenim selima, žive uglavnom vremešni i bolešljivi ljudi koji nemaju vlastiti prijevoz do Vrginmosta, pa je to veliki problem. No uvijek smo uspijevali izabrati svoje predstavnike, pa ćemo i ovaj put - istaknuo je Mišćević.

Svjesni smo pada broja stanovnika – Ljuba Čučković

Biračko mjesto u Virovitici, u zgradi Glazbene škole Jan Vlašimsky u središtu grada, uglavnom je zjapilo prazno u nedjeljno jutro. Od 690 upisanih birača, izborima je pristupilo njih tek sedamdeset troje ili 10,58 posto, šest birača po satu. Članovi biračkog odbora, sve mladi ljudi, vrijeme su kratili zureći u mobitele i dosađujući se. Monotoniju je razbijao tek dolazak novinara.

- Dobar dan - gotovo uglas pozdraviše nas i svatko se lati svog zaduženja.

- Dobar dan! Nisam došao glasati, nego fotografirati i uzeti izjave za novine.

Zbunjeni pogledi prošarali su prostorijom. Djevojka, očito predsjednica odbora, ustvrdila je da "nije sigurno smije li se to". Na edukaciji im to nitko nije spominjao. O izborima – lokalnim, parlamentarnim, predsjedničkim i manjinskim – vaš novinar izvještava već trideset godina i do sada nije bilo takve nedoumice. Djevojka je potom nekoga nazvala, a ženski glas s druge strane joj je nešto objašnjavao. Zatim nas je podučila što po njenim pravilima smije biti na fotografiji, iz kojeg kuta da snimamo i dodala da se nikako "ne želi slikati". Nakon desetak minuta, eto troje birača – jedne gospođe i dva gospodina. No ništa od kadra birača sleđa i stola s članovima biračkog odbora.

- Rekla sam vam da tako ne smijete! – viknula je djevojka.

- Tako je, ja ne želim da me slikate - podržala ju je gospođa.

- Ali to je novinar - objašnjavao joj gospodin koji došao s njom.

- Pa šta ako je novinar, ne želim!

- Neka slika, zašto se i koga bojite? Ovo je javno mjesto i novinari slobodno mogu raditi - umiješao se treći birač.

- Ne bojim se, da se bojim ne bih izašla na izbore – odbrusila mu je.

Miloš Miščević glasao je u Vrginmostu

Nitko, međutim, nije bio raspoložen za izjave, pa smo odlučili sačekati sljedećeg birača/icu. Bila je to Ljiljana Vukomanović. Što očekuje od budućeg vijeća i zašto je odaziv na izbore tako slab?

- Očekujem da će VSNM Virovitice nastaviti rad na dobrobit srpske zajednice. Mislim da je odaziv na birališta mali jer ljudi nisu informirani. U medijima nije bilo najave izbora i razgovora s kandidatima - kazala je gospođa Vukomanović.

Na području Ličko-senjske županije u popisu birača je 4.365 Ličana, pripadnika srpske nacionalne manjine, dok je njih 875 pristupilo glasanju. Najbolja izlaznost na cijeloj državnoj razini ostvarena je u Vrhovinama. Ondje je za članove Vijeća srpske nacionalne manjine glasalo čak 54 posto birača. Na drugome mjestu je općina Udbina s izlaznošću od 49,61 posto. Dožupan Ličko-senjske županije Milan Uzelac govori da je jako zadovoljan, pogotovo ako se uzme u obzir da je riječ o "neatraktivnim izborima".

- Izlaznost u Lici je fascinantna. Nama je prije četiri godine izašlo 700 ljudi, sad skoro 900, a manje nas je za 30 posto. To je posljedica rada na terenu i motiviranja naroda. Tu nema velike filozofije, mora se raditi s ljudima. Ako zaključavaš kancelariju, ako ne dolaziš na sahrane i u kafane, bolje da batališ taj posao. Ne možeš bježati od naroda i očekivati dobre rezultate. Moja općina Udbina je poznata po izbornim rezultatima. Uz Negoslavce, Ervenik i Vrhovine, uvijek smo najbolji u državi - govori Uzelac i dodaje da u Lici SNV nije imao protukandidate.

Uspjeh SNV-a u ovom dijelu Hrvatske ogleda se i u konstituiranju manjinskih listi u mjestima gdje ih prije nije bilo. Vijeća srpske nacionalne manjine će prvi put započeti s radom u Gospiću, Otočcu i općini Lovinac. Uzelac napominje da su za dobre rezultate zaslužne i kapitalne investicije Srpskog narodnog vijeća, točnije izgradnja društvenih domova na širem ličkom području.

- U Gospiću se desilo pravo osvježenje: prvi ovakvi izbori i odmah gotovo 14 posto izlaznosti. U Lovincu čak 17,56. Donji Lapac je standardno dobar s 20 posto izlaznosti. Međutim, ni na ovim izborima nismo uspjeli složiti listu u općinama Brinje i Perušić - govori Uzelac.

Najslabiji rezultat u Lici zabilježen je u Korenici, odnosno u općini Plitvička jezera. Od 828 birača, svega 60 ljudi se odazvalo na manjinske izbore.

Prva u svojoj kući - Višnja Crevar

Izlaznost u glavnom gradu Hrvatske bila je još slabija nego na zadnjim manjinskim izborima 2019. Tada je na birališta u Zagrebu izašlo 314, odnosno 1,45 posto glasača. Ove godine je glasalo 240 ljudi, što čini tek 1,24 posto ukupnog broja glasača s biračkog spiska. Ukupan broj pripadnika srpske nacionalne manjine s pravom glasa u Zagrebu je 19.343, ali prema zadnjem popisu stanovništva Srba je u Zagrebu znatno manje – 12.034.

Malo nakon podneva našli smo se na biralištu Gradske četvrti Trnje, u Mjesnom odboru Veslačko naselje. Odbornici su do tada evidentirali desetak glasača, dok je do zatvaranja birališta u 19 sati ondje glasalo sveukupno 18 osoba. Za područje Donjeg grada, u prostorijama Mjesnog odbora Matko Laginja, mogli su glasati pripadnici mađarske i srpske nacionalne manjine. Njihovi kolege sa susjednog biračkog mjesta su do 14 sati zabilježili samo petero pripadnika srpske nacionalne manjine, iako su na ovom mjestu glasali svi s prebivalištem u centru grada, plus Podsljeme.

Komentirali su da je izlaznost i prije četiri godine bila slaba, no da je ove godine još gora. Izlazeći iz Mjesnog obora sreli smo muškarca s djetetom koji je znatiželjno čitao izborne liste na ulaznim vratima. Upitao nas o čemu je riječ, a potom kazao da nikad nije čuo za ove izbore. Oko 10 ujutro obišli smo izborno mjesto na Trgu Francuske Republike. Prije nas je na ovo biralište došla samo jedna osoba, dok je do kraja dana ovdje glasalo svega osmero ljudi. Posjetili smo i biračka mjesta smještena u objektu Gradske četvrti Novi Zagreb zapad. Birački odbori su bili pripremljeni, a negdje nakon pola sata počeli su dolaziti prvi birači. Tako je "sezonu" oko osam ujutro otvorio bračni par Vučen.

- Izlazak na izbore je naša građanska dužnost - rekao nam je Obrad Vučen koji sa ženom Milevom živi u susjednom naselju Središće.

Nakon glasanja na biračkom mjestu u četvrti Trnje, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ocijenio je da je odaziv nizak zbog manjka informacija u javnosti o važnosti izbora, ali i činjenice da u mnogim sredinama nije bilo dovoljno biračkih mjesta.

- SNV ima najveći broj lista kad su u pitanju izbori za srpsku nacionalnu manjinu i očekujem da će dobiti preko 90 posto izabranih vijećnika - rekao je i dodao da u petini općina i gradova nije bilo kandidata, jer se "ljudi i dalje osjećaju nesigurni zbog glasova netolerancije", a u više sredina broj pripadnika manjine pao je ispod zakonski propisanog postotka.

Nešto bolja izlaznost bila je u Osječko-baranjskoj županiji. Od ukupno 17.066 birača, glasanju je pristupilo njih 1.603, odnosno 9,39 posto. Na izbornom mjestu u Centru za kulturu Beli Manastir nešto prije podneva glasao je Dejan Jeličić, predsjednik VSNM-a Osječko-baranjske županije.

- Karakteristika je loša medijska propraćenost na televizijama s nacionalnom frekvencijom, osim u manjinskim medijima. Nažalost, posledica je niska izlaznost - rekao je Jeličić.

Treba imati u vidu i da je na području županije od pretposljednjeg do posljednjeg popisa stanovništva broj pripadnika srpske nacionalne manjine manji za 8.000.

Biračko mjesto u Općini Gvozd, mjesto Vrginmost

U gradu Sisku ukupno je 2.323 birača srpske nacionalne manjine, a na izbore za VSNM Siska pristupilo je njih 218. Za VSNM Sisačko-moslavačke županije ukupno je bio 14.161 birač, a glasanju ih je pristupilo 1.849. Za razliku od prošlih izbora, ove je godine sisačka lista Srpskog narodnog vijeća imala konkurenciju, no uvjerljivo je odnijela pobjedu. Liste SNV-a za manjinska vijeća pobijedile su u svim mjestima Sisačko-moslavačke županije osim u Glini i Sunji.

Na jednom od 11 biračkih mjesta u Sisku, u Perivoju Viktorovac, glasala je dožupanica Sisačko-moslavačke županije iz redova srpske nacionalne manjine Mirjana Oluić, predsjednica VSNM-a Siska u prošlom sazivu.

- Ljudi su prepoznali rad našeg vijeća u prošle četiri godine, jednog vrlo zahtjevnog razdoblja zbog pandemije i potresa. Ured gradskog i županijskog VSNM-a u Rimskoj ulici 4 u Sisku bio je baza iz koje je sve počinjalo, odakle se dijelila pomoć stradalima na Baniji i Sisačko-moslavačkoj županiji, te smatram da smo napravili stvarno dobar posao - rekla je Oluić.

- Ljudi su već zasićeni politikom, pa nevoljko idu na glasanje. Također, i dalje se jako teško deklariraju kao članovi manjinske zajednice, pa otuda određena zadrška i strah da izađu na izbore, posebno na one koji imaju manjinski predznak - dodala je Oluić.

Na manjinskim izborima u Koprivničko-križevačkoj županiji birališta su bila otvorena u gradovima Križevcu, Koprivnici i Đurđevcu te općinama Rasinja, Novigrad Podravski i Sokolovac. Pripadnici srpske zajednice imali su mogućnost glasati još u nekoliko seoskih sredina, od kojih su među većima Veliki Poganac, Osijek Vojakovački i Vojakovac. Malobrojnim biračima najbitnije je bilo da se izaberu vijeća i da ona nastave s radom.

- Glasam već godinama. Podržavam rad svakog vijeća i meni su svi članovi jednako vrijedni - rekao je Stojan Vitanović iz Vojakovačkog Osijeka.

Što se tiče Križevaca, na njegovom području je od upisanih 347 birača srpske nacionalnosti glasanju pristupilo njih tek 35, odnosno nešto više od 10 posto. Nešto bolja izlaznost bila je u općini Rasinja, gdje je od ukupno 357 birača glasalo njih 60, dok je u Sokolovcu na izbore izašlo 29 od 323 birača. U Gradu Koprivnici od 505 birača glasalo ih je samo 21.

Na biračkome mjestu broj 1 u Karlovcu, u prostorijama Gradske četvrti Banija, za članove manjinskih vijeća i predstavnike trebali su glasati stanovnici Karlovca srpske, albanske, bošnjačke i slovenske nacionalne manjine. U birački spisak na ovome mjestu ukupno je bilo upisano 306 pripadnika tih nacionalnih manjina. Najviše je upisano Srba, njih 262, Albanaca 19, Bošnjaka 17 i Slovenaca 8. No do podneva je na tom biračkom mjestu ukupno glasalo šestero birača, troje Srba i troje iz preostale tri manjine. Do 13 sati, kad je s radom završila prijepodnevna smjena izborne komisije, glasao je još jedan pripadnik manjine. Ukupno, od 306 manjinaca glasalo je njih sedmero. Od 13 sati, u drugoj smjeni, pa do 18.55 na biralištu se nije pojavio niti jedan birač.

Višestruki pokušaji da popričamo sa nekim od birača nisu dali rezultata. Kako su prostorije Gradske četvrti bile otvorene, mnogi prolaznici su se interesirali o čemu se radi, a kad bi saznali da su manjinski izbori, govorili su da za njih nikad nisu čuli. Član izborne komisije Duško Zjača je nekima detaljnije objašnjavao manjinski status i izborni proces, a ljudi su ga pitali zašto se ti manjinski izbori ne održavaju kad i lokalni i kvartovski.