Vijećima nacionalnih manjina nužno je pomlađivanje, rečeno je na sastanku mreže lokalnih aktera na području Sisačko-moslavačke županije, održanom 22. februara u Glini, u okviru SNV-ovog projekta ‘Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava’.

- Prosjek godina članova manjinskih vijeća prelazi 45 godina, vijećnici su uglavnom muškarci, a obrazovna struktura je u prosjeku srednjoškolska - rekao je Saša Zeljug iz Projekta građanskih prava iz Siska, organizacije koja je SNV-ov partner u projektu.

Govoreći o procjeni infrastrukturnih, kadrovskih, obrazovnih i drugih kapaciteta manjinskih vijeća, Zeljug je podsjetio i da je ova županija jedna od onih s najvećim postotkom učešća manjina u ukupnom stanovništvu, a koji se kreće oko 16 posto. Naglasio je i da su u manjinskim vijećima Bošnjaka uglavnom visokoobrazovani ljudi, dok u romskim vijećima predsjednici i eventualno pokoji član imaju srednjoškolsko obrazovanje. Dodao je da nitko od zaposlenih vijećnika nije u stalnom radnom odnosu. Zeljug je rekao da vijeća svojim aktivnostima trebaju privući mlade ljude koji bi bili baza za budući rad. Ukazao je i na primjer romske manjine, gdje nijedno dijete ne ide u muzičku školu.

- Vijeće bi moglo nabaviti neki instrument i organizirati tečaj kako bi kod djece pobudili svijest o pripadnosti manjinskoj zajednici – kazao je.

U raspravi koja je uslijedila, predsjednik VSNM-a Gline Željko Gavrilović i članica gradskog VSNM-a Ljuba Vrga rekli su da je srpskim učenicima u Glini i u područnoj školi u Maji već gotovo deset godina omogućena nastava na srpskom jeziku i pravoslavni vjeronauka.

- Osim toga, u Glini imamo kadrovsku bazu pripadnika srpske zajednice, a naše vijeće organizira i besplatnu pravnu pomoć - dodao je Gavrilović.

O mogućnostima ruralnog razvoja govorio je voditelj SNV-ovog projekta Nikola Ivanović, podsjetivši na veliki interes za informativne radionice o EU fondovima za poljoprivredu koje se održavaju po cijeloj zemlji, a u čijoj su organizaciji učestvovala i brojna srpska vijeća. Voditeljica pravnog odjela u SNV-u, Tatjana Vukobratović Spasojević, govorila je o stambenom zbrinjavanju, odnosno o regionalnom i nacionalnom programu.

- Osim što u suradnji s UNHCR-om pružamo besplatnu pravnu pomoć u Zagrebu, Rijeci, Puli i Karlovcu, gdje je najveći broj bivših nosilaca stanarskog prava, SNV učestvuje u projektu pomoći onima koji su podnijeli zahtjeve za stambeno zbrinjavanja i obnovu. Na području Sisačko-moslavačke županije ostala su za riješiti 22 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i 110 zahtjeva za obnovu, ali je problem što je veliki broj zahtjeva negativno riješen - rekla je.

Govorila je i o provjeri prebivališta i brisanju građana iz evidencije, ističući da je u Sisačko-moslavačkoj županiji s popisa izbrisano 1737 osoba različitih nacionalnosti. Valentina Zeljak Božović iz Centra za stres i traumu, također SNV-ovog partnera u projektu, najavila je radionicu na kojoj će biti riječ o strateškom planiranju.

Prisutnima su se obratili i zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Bogdan Rkman i zamjenik gradonačelnika Đuro Stojić, kao i zamjenica načelnika općine Topusko Jelena Roknić, koji su dali svoje viđenje poboljšanja situacije vezane uz rad vijeća i položaj srpske zajednice u županiji.