Srpski kulturni centar Josif Runjanin u Glini svečano je otvoren 5. oktobra u Zagrebačkoj ulici broj 7. Novoobnovljenu i znamenitu glinsku palaču krajem 19. stoljeća sagradio je Fran Detoni kao prizemnicu kako bi i u njoj otvorio hrvatsku štedionicu. Nakon 20 godina korištenja, kuća je na početku 20. stoljeća prodana srpskoj obitelji Letić, odnosno pekaru Iliji Letiću. Poslije višedecenijske zapuštenosti i tragičnih povijesnih događaja u Glini, Srpsko narodno vijeće odlučilo je obnoviti zgradu i u njoj otvoriti moderni kulturni centar.
Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, kazao je da se centar otvara u gradu bogate i tegobne te slobodarske i tragičarske povijesti dominantnih stanovnika Gline – Hrvata i Srba.
- Ilija Letić je u maju 1941., zajedno s dva pekarska pomoćnika i s najstarijim sinom Dušanom, bio među prvim žrtvama ustaškog pogroma ovdašnjih Srba koji je organizirao tadašnji ministar pravosuđa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i sam Glinjanin, Mirko Puk. Kroničari pamte da se prvo ubistvo dogodilo u ulaznom hodniku ove kuće. Nakon 1945. dio prizemlja je nacionaliziran i u njemu su na jednoj strani bile pekare, a brijačnica na drugoj. To pamte mještani Gline. Prema svjedočenju Letića, kuća je zadnji put obnovljena 1967. pred dolazak tadašnjeg predsjednika SFRJ-a Josipa Broza Tita. Krajem decembra 2020., nakon obilaska niza lijepih i napuštenih glinskih kuća, Igor Mrkalj, naš kolega iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, historiograf Gline i Banije, doveo me pred ovu kuću. Njegov prijedlog da ova kuća postane naš kulturni centar odmah sam prihvatio. Kontaktirao je Nevenu Letić, Ilijinu unuku, s kojom smo nakon potresa sklopili dogovor - objasnio je Pupovac.
Kući je bila potrebna cjelovita konstrukcijska obnova i detaljno uređenje unutrašnjosti i dvorišta. Za sadašnji izgled zaduženi su arhitekti Miloš Ušljebrka i Jasna Čop-Nuić koji su 2021. napravili projekt. Kako je izjavio Pupovac, obje dvorišne kuće su morale biti uklonjene zbog oštećenja u potresu, dok je stara krušna peć obitelji Letić ipak sačuvana i obnovljena.
Srpski kulturni centar na prvom mjestu je posvećen Josifu Runjaninu. U Glini, u kući obitelji Peleš, Runjanin je komponirao pjesmu "Lijepa naša domovino", koja će kasnije postati hrvatska himna. Centar je, također je, naveo je Pupovac, posvećen dvojici iznimnih naučnika, matematičarima Đuri i Svetozaru Kurepi, stricu i sinovcu iz Majskih poljana. Tematsku prostoriju u kući imaju i braća Micić, Ljubomir i Branko, kasnije Poljanski, čiji je zavičaj isto u Majskim Poljanama. Riječ je o osnivačima zenitizma, jednog od nadrealističkih pravaca.
Osim toga, u kući se odaje posebna počast i kiparu Simeonu Roksandiću, kao i pripadnicima banijskog Narodnooslobodilačkog pokreta. Tri biste narodnih heroja – Nikole Demonje, Vasilija Gaćeše i Jose Marjanovića – trajno će biti izložene u ovom prostoru. Iznad svega, Srpski kulturni centar posvećen je stradalničkoj crkvi Presvete Bogorodice. Riječ je o lokalitetu na kojem su ustaše 1941. počinile pokolj nad srpskim stanovništvom.
- Centar će biti mjesto rada srpskih institucija Gline i Banije te kulturnih programa za sve građane Gline, Banije i Korduna. U njemu će se održavati kazališne predstave, filmske projekcije i izložbe. Radi se o mjestu koje će biti ugodno za razgovor i kvalitetan obrok, naročito za kruh i pecivo, jer ovo jest pekarska kuća. Zahvaljujući podršci Vlade RH, Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ova prelijepa glinska palača mogla je biti obnovljena i uređena. U duhu najboljega što je Glina imala i što bi mogla imati - kazao je Milorad Pupovac.
Izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić izjavio je da osnivanje i izgradnja srpskih kulturnih centara širom Hrvatske, predstavlja veliko ohrabrenje, stvaranje uslova za razvoj srpske zajednice, ali i za uspostavljanje i osnaživanje odnosa između Srba i Hrvata, kao i svih drugih građana Hrvatske.
- To su i prostori za mnogo intenzivniju kulturnu, društvenu i političku saradnju između republika Hrvatske i Srbije. Sa ovakvim objektima pružaju se mnogo veće mogućnosti za izuzetno važnu saradnju za normalizaciju odnosa, pomirenje i mir. Želim da odam veliko priznanje SNV-u i profesoru Miloradu Pupovcu na važnom društvenom, prosvetiteljskom, kulturnom i emancipatorskom angažmanu koji se ogleda u brojnim inicijativama, projektima i postignućima, usmerenim prvenstveno na postizanje uslova za pristojni život Srba u Hrvatskoj - rekao je Matić.
Otvaranjem Srpskog kulturnog centra Josif Runjanin obilježena je i skora 80. godišnjica osnivanja Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Na svečanosti su sudjelovali izaslanica premijera Andreja Plenovića Iva Ivanković, SDSS-ove saborske zastupnice Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, saborski zastupnici Možemo! Ivana Kekin i Damir Bakić, kao i brojni općinski načelnici i dožupani iz redova SDSS-a.
Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.
