Generalno gledajući dopunski izbori održani 3. oktobra, kojima se trebala postići odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u vijećima općina i gradova te županijskih skupština, protekli su - uz časne izuzetke - u informativnoj medijskoj tišini i relativno malom odazivu od 10,6 posto, odnosno 14.200 od 133.000 birača. Na mali odaziv je utjecao i manji broj biračkih mjesta koja se u mnogim sredinama nisu podudarala s uobičajenim biračkim mjestima. Osim toga, na brojnim biralištima glasačima je ponuđena samo jedna lista, ali su se drugdje često vodile borbe za svaki glas između suprotstavljene dvije, tri ili čak četiri liste, što je povećalo odaziv i učinilo izbore živahnijim.

Na ukupno 565 biračkih mjesta, između ponuđenih 108 lista, biralo se ukupno 90 vijećnika u to u 47 općina i 16 gradova, kao i u skupštine 11 županija. Najviše biračkih mjesta bilo je u Sisačko-moslavačkoj (84) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (69), dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo samo jedno biračko mjesto i to u Vrlici.

Dopunski izbori održani su jer na redovnim lokalnim izborima u maju u dijelu vijeća i skupština lokalne i regionalne samouprave nije osigurana dovoljna zastupljenost pripadnika srpske, bošnjačke, ukrajinske, romske, mađarske i talijanske manjine. Zanimljivo je da su se za svoju zastupljenost u općinama sa srpskom većinom borili i Hrvati u općinama Borovo, Trpinja i Jagodnjak.

Od 90 izabranih vijećnika 68 su Srbi, devetoro Romi, četvoro Talijani, po troje ih je Bošnjaka, Mađara i Hrvata, pri čemu su neki od vijećnika izabrani s minimalnih tri glasa.

Gledajući s aspekta srpske zajednice, izbori su protekli u dominaciji i pobjedi SDSS-a koji je tako dobio nove županijske, gradske i općinske vijećnike.

- Pokazali smo se kao najjača i najorganiziranija srpska stranka koja je zahvaljujući svojoj infrastrukturi kandidate istaknula u cijeloj zemlji, skupivši također i prilično zahtjevan broj potpisa za te kandidature, što je iz utrke izbacilo neke druge političke grupacije ili grupe birača - rekao je za Novosti Boro Rkman, predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a, ističući da je SDSS osvojio mandate za sve županijske skupštine, osim u Bjelovarsko bilogorskoj županiji, gdje je pobijedila njima bliska nezavisna lista.

- Veliki uspjeh ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je lista SDSS-a, čiji je nosilac bio Dejan Drakulić, pobijedila listu DSS-a (Demokratski savez Srba) Srđana Milakovića i nezavisnu listu Dragana Crnogorca, dobivši tri puta više glasova od ostale dvije liste. Osim tri vijećnika u županijskoj Skupštini, dobili smo i vijećnike u općinama Bogdanovci, Nijemci, Tompojevci i Tovarnik. U Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji SDSS je pobijedio protukandidate iz SDP-a. Koalicija stranaka u kojoj su bili i SDSS i SDP nije imala protukandidata u Primorsko-goranskoj županiji, dok je na izborima za Gradsku skupštinu Rijeke ta koalicijska lista pobijedila listu DSS-a - rekao je Rkman.

- U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji SDSS je dobio vijećnike svugdje gdje je izišao na izbore, a za županijsku Skupštinu pobijedila je lista bliska SDSS-u. Uspjeh je ostvaren i na području Zadarske županije gdje je SDSS uglavnom jedini istaknuo kandidate, u Benkovcu je pobijedio protukandida iz DSS-a, a u Lišanima Ostrovičkim kandidata grupe birača - kazao je Rkman.

SDSS je osvojio vijećnički mandat u skupštini Karlovačke županije, kao i u Slunju i Ogulinu gdje je lista SDSS-a osvojila više glasova od protukandidatske DSS-a. U općini Lasinja je za četiri glasa bila bolja lista SDP-a, ali izbori nisu prošli bez manipulacija pobjedničke strane, kako tvrde u SDSS-u.

A kako lista SDSS-a za Zagreb, čiji je nosilac bio Nikola Vukobratović nije imala protukandidata, on će s 214 glasova biti prvi vijećnik iz redova neke srpske stranke u hrvatskoj metropoli.

Sisačko moslavačka dožupanica Mirjana Oluić bila je zadovoljna ishodom izbora u svojoj županiji.

- Od mogućih osam vijećnika u županiji, općinama i gradovima ostvarili smo šest i to dva u županijsku Skupštinu i po jedan u Petrinji, Kostajnici, Majuru i Dubici. Nismo osvojili po jedno vijećničko mjesto u Sisku i Sunji, ali i ovo je dobar rezultat, s obzirom kakva je kampanja bila u Sisku - rekla je Oluić koja, iako je izabrana, neće u Skupštinu.

- S obzirom da sam dužnosnica bila bih u sukobu interesa i zbog toga ću staviti mandat na raspolaganje, pa će u županijsku Skupštinu netko drugi. Bitno je da će SDSS s dožupanicom i dva županijska vijećnika imati veću vidljivost nego ranije, a zbog sinergije i veći utjecaj - rekla je.

Iako je izabran, ni sadašnji požeško-slavonski dožupan Nikola Ivanović neće u županijsku skupštinu.

- Postoji odluka SDSS-a da će u Skupštinu ići Milica Miljanić, pravnica s dugogodišnjim stažom u nevladinom sektoru koja pruža besplatnu pravnu pomoć. Upućena je u probleme, ljudi je dobro i odavno znaju, pa vjerujem da će nas jako dobro predstavljati - kazala nam je Mirsada Popović Damjanović, dogradonačelnica Pakraca.

Zadovoljna izborima bila je i Vesna Blanuša iz SDSS-a, nositeljica koalicione liste za Skupštinu Primorsko-goranske županije, ističući pritom miran tok izbora.

– Međutim, nisam zadovoljna odazivom. Uzalud su lokalni mediji pozivali građane da glasaju jer nitko nije navodio gdje su biračka mjesta koja su dosta kasno određivana. Bilo je dosta slučajeva da su ljudi odlazili na svoja uobičajena biračka mjesta, ali tamo nije bilo nikoga. Kad sam im rekla gdje treba ići glasati, bilo ih je i koji su odustali jer su morali odlaziti skoro na drugi kraj grada - rekla nam je Blanuša.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva objavljenim u jutarnjim satima dan nakon izbora neki vijećnici su, osim s lista SDP-a ili DSS-a, izabrani s lista HDZ-a, HSLS-a ili, kako pokazuju rezultati iz općine Čeminac, Hrvatske narodne liste iz koje je i načelnik te općine. Zanimljivo je bilo u općini Rasinja gdje je 353 birača, koliko ih je po popisu od čega je glasao 191, biralo dvoje vijećnika s jedne od čak četiri liste – HNS-ove, SDP-ove i dvije liste grupe birača. HNS-ovci su uzeli oba mandata, dobivši više glasova od ostale tri.

U devet jedinica lokalne samouprave izbora nije bilo jer nije bilo ni listi, bilo da se nije uspjelo skupiti dovoljno potpisa, bilo da liste nisu bila pravovaljane. Može se zaključiti i da su ovi izbori bili kombinacija lokalnih, s obzirom na predstavnička tijela u koja ulaze novoizabrani vijećnici i manjinskih s obzirom na to tko je glasao. Novi manjinski vijećnici koji su sada izabrani, ravnopravni su s onima izabranim u maju i u najvećem broju slučajeva neće utjecati na odnos lokalnih vladajućih većina i manjina. Jedino se može očekivati vrištanje hrvatske desnice koja će ponavljati kako manjine i s jednocifrenim brojem glasova ulaze u vijeća, što je bio slučaj u općinama Međimurske županije. S druge strane, manjine će, zavisno o situaciji u određenim sredinama, imati i veći utjecaj, barem u ovom mandatu. Jer možda se do narednih lokalnih izbora stranke "opasulje" i "svoje manjince" postave na visoka mjesta kako bi u startu bili izabrani i ušli u vijeća i skupštine.