Na šestim po redu izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, održanim 7. maja, ukupno 235 tisuća pripadnika nacionalnih manjina biralo je 339 manjinskih vijeća i 106 predstavnika u 19 županija i Gradu Zagrebu te u 65 gradova i 116 općina. Vijeća je biralo 14 nacionalnih manjina, a predstavnike njih 19.

Manjinski izbori, kojima šira javnost u pravilu ne posvećuje posebnu pažnju, komentiraju se uobičajeno tek kroz prizmu njihove izlaznosti. U Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) još uvijek sumiraju podatke o ukupnoj izlaznosti svih birača na razini županija, gradova i općina. Nisu nam zasad mogli dati informaciju o tome u kojoj je županiji izlaznost na izbore bila najveća kao i koja je nacionalna manjina u tome prednjačila.

- Mogu tek kazati da je na nivou gradova u RH zasad 9,25 posto pripadnika manjina izašlo za izbore; na nivou županija na izbore za županijska vijeća izlaznosti je 10,27 dok je na nivou općina 18,71 posto. Mnogi podaci su kompleksni, zahtijevaju pomni uvid pa se ne istrčavamo kako ne bi došlo do mogućih pogrešaka – kazao je Novostima glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

Usporedili smo, pak, zasad aktualne podatke iz rubrike o odazivu birača po nacionalnim manjinama s onima otprije četiri godine. Riječ je o podacima na dan nedjeljnih izbora prikupljenih do 16.30 sati. Kada, dakle, govorimo o srpskoj nacionalnoj manjini, za razliku od 2019. godine kada je bilo 160.211 birača (na biračkim mjestima koja su dojavila odaziv) ove je godine na glasanje za županijska vijeća prijavljeno 146.895 birača od kojih je glasalo njih 9.420 ili 6,41 posto Srba s pravom glasa.

Za vijeća u gradovima odaziv je bio nešto manji (5,45 posto), dok su nešto više zanimanja izazvale liste za općinska vijeća srpske manjine (13,73 posto). Na razini županija za predstavnike je glasalo 50 od ukupno 846 birača (5,91 posto), što je zamalo triput više nego 2019, dok je u gradovima od 597 upisanih glasalo 12 birača (2,01 posto) što je pak skoro triput manje nego prije četiri godine.

Kao i prije četiri godine, unutar srpske zajednice najveći broj lista, ali i izborni uspjeh imalo je Srpsko narodno vijeće – nacionalna koordinacija Srba iz Hrvatske (SNV). Na razini županija SNV je predložio liste za vijeća u svim županijama u punom broju (25), osim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje su predložena 22 vijećnika.

Također, SNV je u gradovima predložio liste u 59 gradova od 70 mogućih. U općinama je od 123 moguće predložio liste u njih 78 uz jednu partnersku općinu.

Zaključno, SNV je predložio liste s 2.005 kandidata za vijeća (ukupno je 156 vijeća srpske nacionalne manjine) i 7 kandidata i njihovih zamjenika za predstavnike, odnosno ukupno 2.019 kandidata, dok je konkurencija u vidu drugih srpskih lista koje čine različite udruge ili grupe birača predložila 192 kandidata. - Izlaznost srpske manjine je prosječno bila oko 10 posto - kazao je Novostima saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević, dobro upućen u problematiku izbora, što je, kako kaže, u uvjetima slabe medijske pokrivenosti, vrlo malog broja biračkih mjesta, osjećaja izloženosti na biračkim mjestima, pogotovo nakon govora mržnje u Saboru, na žalost i očekivano.

Pitamo ga nadalje o izbornim rezultatima SNV-ovih lista i što misli u kolikom bi broju županija, općina i gradova Srbi mogli formirati vijeća?

- U svim županijama vijećnički mandati pripali su SNV-u te skoro svim gradovima i općinama. SNV je pokazao i na ovim izborima da je glavna organizacijska i pokretačka snaga srpske zajednice bez koje u mnogim sredinama uopće ne bi bilo kandidatura. Bez organiziranosti nema projekata, ostvarivanja manjinskih prava, vidljivosti zajednice. Siguran sam da će nakon ovih izbora vijeće biti konstituirano u 18 županija, 59 gradova i 80 općina – kazao je Milošević.

Već spomenutu konkurenciju smatra zdravom i dobrodošlom pojavom budući da, uslijed više lista koje se bore za naklonost birača, dolazi i do njihove veće izlaznosti.

- Konkurencija je uspjela osvojiti Rijeku, a zadržala je Viroviticu i Glinu, dok su u ostalim mjestima uvjerljivo izgubili izbornu utakmicu – rekao je Milošević.

No rezultatima u glavnom gradu ipak ne može biti zadovoljan. Prema objavljenim podacima od ukupno 19.343 birača srpske nacionalnosti glasalo je njih 240 ili tek 1,24 posto. Kažimo i to da je broj upisanih birača u nesrazmjeru s brojem Srba kojih je, prema lanjskom popisu stanovništva u Zagrebu ukupno 12.034, (desetljeće ranije bilo 17.526) na što se već javno upozoravalo.

- Nisam zadovoljan Zagrebom upravo radi male izlaznosti, ali teško je očekivati veću izlaznost kad birači teško dolaze do informacije o tome kada su izbori i gdje im je biračko mjesto. I sve to unatoč pozivima i gradskih vlasti da izađu na izbore pa tako svake četiri godine imamo tendenciju blagog pada izlaska na izbore. Na nama je da taj trend u ovom mandatu preokrenemo – sumirao je Boris Milošević.

Dakle, osim Zagreba i druge je veće gradove poput Splita, Osijeka, Zadra, Šibenika, ali i Vukovara i Knina, jednako kao i 2019., dobio SNV. Iz DIP-a smo dobili podatke o ukupnoj izlaznosti na izbore birača srpske nacionalne manjine po svim županijama koji su glasali za članove vijeća i predstavnike na nivou gradova, općina i županija. Tako je najveća izlaznost na ovogodišnje izbore zabilježena u Ličko-senjskoj županiji od 20,1 posto. Druga je Vukovarsko-srijemska županija s izlaznošću od 16,4 posto, a treća Šibensko-kninska gdje je na izbore izašlo 13,1 posto Srba. Iznad deset posto izlaznosti zabilježeno je u Sisačko-moslavačkoj (13,1 posto) te Virovitičko-podravskoj županiji 10,9 posto. Slijede Varaždinska županija s 9,7 posto i tako dalje.

Na Kordunu i Baniji uvijek je također zanimljivo: za izbore članova vijeća u Karlovačkoj županiji glasalo je 872 (8,5 posto) od ukupno 10.291 birača. Za članove vijeća srpske nacionalne manjine u Gradu Karlovcu glasalo je 1,6 posto birača, Slunju ipak opipljivijih 14,1 posto, općini Barilović od upisanih 305 birača njih tek 16. Prosjek je zavidan u općini Krnjak gdje je za članove vijeća na izbore izašlo čak 34,5 posto birača.

Glasovi srpske manjine za izbore članova vijeća u Sisačko-moslavačkoj županiji participirali su s 13 posto glasova od ukupno 14.161 birača, dok je u Glini taj postotak bio respektabilnijih 36,7 posto i u Dvoru 20,7 posto.

Vijeće srpske nacionalne manjine u općini Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji jedino je koje nije izabrano jer su od šest kandidata, koji su se birali u prvom krugu glasanja, izabrano tek četvoro, što ne udovoljava minimalnom propisanom broju kandidata. Drugi izborni krug održat će se ondje 21. svibnja.