Na obilježavanju Aranđelovdana, krsne slave VSNM-a Zagrebačke županije, 21. novembra u Zagrebu, predstavljena je knjiga Hrvoja Petrića i Filipa Škiljana ‘Iz povijesti Srba u parohiji Salnik od doseljavanja do današnjih dana’.
Doseljavanje na područje 30 kilometara od Zagreba, počelo je u 15. vijeku, a prvi zapis o Srbima na području parohije Salnik datira iz 1518. Tu je i crkva Sv. Paraskeve u Salniku, koja je tada sagrađena, a kasnije dobila sadašnji oblik, kao i crkva Sv. Nikolaja u Lipnici iz 1795. Srbi su u te krajeve doseljavali iz Srbije, Crne gore i BiH te su dijelili sudbinu sunarodnjaka u Vojnoj Krajini i Hrvatskoj, uključivši stradanja u Drugom svjetskom ratu. U Salniku sticajem okolnosti nema više srpskog življa, dok je u Lipnici nekoliko desetaka pripadnika srpske manjine.
- Bilo je zanimljivo raditi knjigu jer se radi o nekad brojnoj zajednici i razgovarati sa stanovnicima tog kraja o tome kako se nekad živjelo i radilo. To se dogodilo zahvaljujući srpskom aktivistu i manjinskom vijećniku Slobodanu Bastašiću - rekao je Filip Škiljan koji u knjizi obrađuje period od polovine 19. vijeka do danas, dok se Petrić bavio periodom od doseljavanja.
Škiljan je koristio Hrvatski državni arhiv u kojem su matice rođenih, vjenčanih i umrlih u parohiji Salnik, kao i fondove Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, od velikog popisa prisilno prekrštenih pravoslavaca, do njihovih ubojstava.
- Drago što je u korice stavljena povijest srpskog naroda na području Vrbovca, Rakovca, Svetog Ivana Zeline i sela Hudovo, Lipnica i Salniku - rekao je Bastašić. Zamjenik predsjednika VSNM-a Dragoljub Geratović ističe da je do ideje o knjizi došlo na Bastašićevu inicijativu.
Nakon obraćanja predsjednika VSNM-a Dragiše Filipovića, Geratović je predstavio izvještaj i plan rada. Prisutnima su se obratili predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predstavnici drugih manjina i lokalnih vlasti, kao i manjinskih vijeća. Sječenje slavskog kolača obavio je sveštenik Đorđe Filipović, a predstavili su se Zborhor i folkloraši zagrebačkog pododbora ‘Prosvjete’.
