Nedavno ste govorili o aktualnoj demografskoj slici Srba u Hrvatskoj. Koliko se ona razlikuje u odnosu na onu od prije nekoliko decenija?
Proces nestajanja Srba u Hrvatskoj, koji je započeo njihovim stradanjima 1941. do 1945. i kasnijom asimilacijom, zanemarivanjem nacionalnog identiteta i vjeroispovijesti u socijalizmu, nastavljen je ratom u Hrvatskoj od 1991. do 1995., poslijeratnim pustošenjima i potpunim uništenjem infrastrukture u selima koja su nastanjivali na područjima oslobođenim akcijama Bljesak i Oluja. Prema popisu iz 1991., Srba u Hrvatskoj je bilo 581.663 ili 12,16 posto, a prema prvom poslijeratnom popisu stanovništva 2001., njihov broj smanjio se na 201.631 ili 4,54 posto. To smanjivanje se nastavlja u popisu 2011., kada Srba u Hrvatskoj ima 186.633 ili 4,36 posto. Prosječna starost hrvatskih građana 2011. je bila 41 godinu. Srbi u Hrvatskoj su prosječno stariji 12 godina, odnosno imaju 53,1 godinu.
Kakve su projekcije ukupnog broja stanovnika Hrvatske, kao i broja Srba na popisu koji nam slijedi na jesen?
Evidentno je da će Srba biti manje. Prema procjenama profesora Anđelka Akrapa, na području Hrvatske će 2021. živjeti 3.882.700 stanovnika, što je pad od preko 400.000 u posljednjih deset godina ili 9,5 posto stanovništva. Ukoliko bi se to dogodilo i Srbima u Hrvatskoj, to bi značilo da će njihov broj na narednom popisu biti između 168.000 i 169.000, što je također 9,5 posto manje nego 2011. Kako se radi o starom stanovništvu, njihov mortalitet veći je od prosječnog za hrvatske građane, a natalitet je manji, pa bi zbog mogućeg većeg demografskog gubitka u posljednjih deset godina taj broj mogao biti niži od 165.000.
Što bi vlasti trebale napraviti da se demografsko opadanje uspori?
Ne postoje suvisli planovi za demografsku obnovu Hrvatske, a kamoli za demografsku obnovu krajeva u kojima još žive samo stari ljudi. Nemogućnost zapošljavanja na prostoru gdje žive Srbi, loša infrastruktura, uništena naselja, siromaštvo, udaljenost od većih centara i ostarjelo stanovništvo su razlozi zbog čega nema mladog stanovništva u krajevima gdje su nekada živjeli Srbi, odnosno gdje i sada čine većinu. Nešto mlađeg srpskog stanovništva ima u istočnoj Slavoniji i Baranji, ali i tu se radi o manjem broju, jer se mladi pripadnici srpske nacionalne manjine iseljavaju zbog ekonomskih razloga.
