Zbog odluke Hrvatske radiotelevizije da ne emitira 34 hrvatska filma prikazana na sveukupno 353 nacionalna i međunarodna festivala, s osvojenih 86 nagrada, Društvo hrvatskih filmskih redatelja pokrenulo je kampanju ‘Meni se to gleda, HRT ne da’ s ciljem da filmski autori ukažu na vrijednost i raznolikost odbijene hrvatske produkcije
Redatelji upozoravaju da je HRT na svom posljednjem Javnom pozivu odbio čak 34 hrvatska filma prikazana dosad na 353 međunarodna i nacionalna festivala i ovjenčana s čak 86 nagrada, a odluku je pojedinim autorima i producentima priopćila nepotpisanim nizom uvredljivih objeda. Kako se već punih mjesec dana HRT oglušuje čak i na apel ministrice kulture da taj problem riješi, hrvatskim filmskim autorima, kako kažu, nije preostalo ništa drugo nego pozvati hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči: ‘Meni se to gleda, HRT ne da!’
Društvo hrvatskih filmskih redatelja podsjeća da već niz godina upozorava javnost kako HRT zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji.
‘Iznimka, nažalost, nije bio ni Javni poziv za dokumentarne filmove i serije / serijale, otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), na kojem je HRT odbio čak 34 hrvatska filma uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da ‘produbljuje jugočetničku naraciju’ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat’, ističu filmski radnici.
Kako doznajemo radi se o filmu Srđana Šarenca Dvije škole o poznatoj travničkoj gimnaziji koja je nakon rata u Bosni ogradom podijeljena na dva dijela, tako da hrvatski i bošnjački učenici među sobom nemaju nikakvih kontakata. Ravnatelj hrvatskog dijela škole odlučio je organizirati malonogometni turnir kako bi se učenici susreli i upoznali, a film prati priče kapetana dviju nogometnih momčadi.
Među 34 filma različitih autora i poetika, producenata i sufinancijera, među kojima je i Ministarstvo branitelja, HRT je odbio prikazati i film gotovo u potpunosti sačinjen upravo od HRT-ovih arhivskih materijala (Glasnije od oružja, Miroslav Sikavica), kao i filmovi koji su s uspjehom prikazani na festivalima diljem svijeta s osvojenim nacionalnim i međunarodnim nagradama kao što su Doc Alliance nagrada (Srbenka, Nebojša Slijepčević), posebno priznanje DocLeipziga (Na vodi, Goran Dević), ali i najvišeg hrvatskog državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost – nagrade Vladimir Nazor (također Srbenka). Oni, međutim, istovremeno ne mogu biti prikazani na HRT-u i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu. ‘Hrvatskim filmskim autorima stoga jedino preostaje pozvati javnost da se pridruži u zahtjevima prema nadležnim institucijama kako bi se HRT konačno počeo pridržavati zakona i Ugovora s Vladom RH te da sva kršenja istih budu sankcionirana. Apel HRT-u da hitno reagira uputila je još 12. lipnja i ministrica kulture, no javni se servis do danas nije očitovao. Inzistiramo da osobe odgovorne za rezultate spornog Javnog poziva ubuduće ne budu uključene u slične postupke i procese, kao i da zbog iznesenih uvreda snose odgovornost’, naglašavaju.
‘Iz svega navedenoga jasno je da HRT osim što ne nabavlja ni ne emitira hrvatska djela u zakonski određenim postocima, niti ne koproducira hrvatska djela, ne nabavlja, proizvodi niti koproducira istraživačke dokumentarne filmove, pa se shodno tome pitamo, po čemu je to točno HRT hrvatska televizija i hrvatski javni medijski servis, te posebice ‒ na koji to točno način HRT ispunjava misiju i ulogu javnog medijskog servisa?’, zaključuju filmski autori.
