Novosti

Svijet

Maria Oshana: Razumljivi su pozivi na zabranu AfD-a

Sudski postupak zabrane bi uspio. No iscrpljivanje legalnih sredstava nije dovoljno. Ono neće zaustaviti ni preokrenuti društveni pomak prema krajnjoj desnici, govori socijalna ekonomistkinja, voditeljica beogradskog ureda Zaklade Rosa Luxemburg, povezane sa strankom Ljevica (Die Linke)

Large oshana intervju   jerko

(foto Falk Weiss)

Mediji su nedavno razotkrili da je održan sastanak nekih političara ekstremno desnog AfD-a s pojedincima iz neonacističkog miljea na kojem se razgovaralo o deportaciji imigranata. Potom su diljem Njemačke uslijedili masovni prosvjedi protiv ekstremne desnice. Kako komentirate plan o takozvanoj remigraciji i proteste?

Otkrića o planovima deportacije milijuna ljudi sa ili bez njemačkog državljanstva razotkrila su etnonacionalističku ideologiju AfD-a. Čak i ako ništa doista novo nismo doznali, AfD je sada izložen pritisku, naročito oni koji žele zadržati fasadu normalne konzervativne demokratske stranke. Primjerice, predsjedavajuća AfD-ove parlamentarne frakcije Alice Weidel nedavno je zastupala napuštanje Europske unije i zatražila referendum o članstvu u EU-u. To nije bilo ništa više od patetičnog pokušaja skretanja pažnje javnosti s teme deportacija, pa i s nje same, s obzirom na to da je sastanku prisustvovao i pripadnik njenog tima.

Ohrabruje to što su na ulice izašle stotine tisuća ljudi. Naročito je upadljivo da se prosvjedi održavaju u brojnim manjim gradovima i da sudionici dolaze iz vrlo različitih društvenih grupa i slojeva. Politički pritisak civilnog društva također šalje signal vladajućim strankama. Od njih se zahtijeva ispravak politike isključivanja i polarizacije te povratak principima solidarnosti, ljudskih prava i čvrste demokracije.

Trenutno je prema anketama AfD druga najsnažnija stranka s 21 do 23 posto podrške. Postoji li realna opasnost da preuzme vlast u pojedinim saveznim pokrajinama ili čak na saveznoj razini?

Opasnost postoji. Izbori se u rujnu održavaju u Brandenburgu, Tiringiji i Saskoj, gdje je prema istraživanjima AfD najsnažnija opcija s 30 do 35 posto podrške. No AfD-u će za vladavinu tim pokrajinama trebati koalicijski partner. To bi najvjerojatnije bio konzervativni CDU, s kojim bi AfD tvorio stabilnu vladajuću većinu. Razvoj događaja uvelike će dakle ovisiti o tome hoće li se CDU – koji s AfD-om već surađuje na općinskoj razini, proguravajući prijedloge glasovima AfD-a i glasajući za prijedloge AfD-a – nastaviti primicati AfD-u i ući u koaliciju na pokrajinskoj razini. Ili će ostati vjeran vlastitim konzervativnim, ali ipak demokratskim vrijednostima i isključiti suradnju s AfD-om ne samo verbalno, nego i u praksi.

Sve su glasniji stavovi koji zastupaju zabranu AfD-a. Nedavno je s njom koketirao i sam zeleni vicekancelar Robert Habeck. Kritičari ističu da zabrana neće oslabiti društvenu podršku ekstremnoj desnici, odnosno da su takve ideje simptom bezidejnosti i očaja političkog establišmenta. Što vi mislite o tome i što bi bilo potrebno da se preotmu milijuni AfD-ovih glasača?

Pozivi na zabranu stranke su razumljivi. Prema njemačkom ustavu zabrana političke stranke moguća je u slučaju prijetnje demokraciji. U tri pokrajine – Tiringiji, Saskoj-Anhaltu i Saskoj – AfD je označen (od Saveznog ureda za zaštitu ustava, op. a.) kao "definitivno ekstremno-desna" organizacija, dok bi se o stranci kao cjelini odlučivalo u procesu zabrane. Sigurna sam da bi postupak sudski uspio i da bi u određenoj mjeri dokazao funkcioniranje njemačke demokracije. No iscrpljivanje legalnih sredstava nije dovoljno, ono neće zaustaviti ni preokrenuti društveni pomak prema krajnjoj desnici. Nadalje, postupak zabrane može trajati godinama, a AfD će za to vrijeme opet igrati ulogu žrtve i tako zadobiti nove pobornike.

Očaj pripadnika političkog establišmenta uglavnom je u tome što su slijedili pogrešnu strategiju usvajanja AfD-ovih narativa, nadajući da se će tako oslabiti krajnju desnicu i umiriti razočarane glasače. Dogodilo se suprotno – krajnja desnica sve je jača, a politički diskurs se općenito pomaknuo udesno. Ako se želite suprotstaviti AfD-u i ponovno pridobiti glasače koji nisu uvjereni krajnji desničari, trebate ga lišiti ideoloških temelja te umjesto prihvaćanja krajnje desnih narativa slijediti socijalne politike koje rješavaju postojeće probleme.

Poljoprivrednici i željezničari prosvjeduju, a privreda je na rubu recesije. Kako ocjenjujete koalicijsku vladu kancelara Olafa Scholza, sastavljenu od SPD-a, Zelenih i liberalnog FDP-a, i u kojoj mjeri su njene politike odgovorne za rast krajnje desnice?

Bilo bi pogrešno za uspon krajnje desnici kriviti samo aktualnu vladu. Više od dvadeset godina vlade smanjuju ulaganja u dostupno stanovanje, javno obrazovanje, skrb i zdravstvo, dok istovremeno režu poreze bogatima, a "dužnička kočnica" pretvorena je u religiju. Nakon godina relativne stabilnosti Njemačka se suočava s društvenom, ekonomskom i političkom krizom, koju produbljuju rat i učinci pandemije.

To je dovelo do rastućeg osiromašenja velikih dijelova stanovništva i straha od gubitka posla čak i unutar bolje stojeće srednje klase. Razumljivo je da je znatno smanjeno povjerenje u etablirane stranke, što je dosad najviše pogodovalo samoproglašenoj antiestablišmentskoj desnici. Umjesto da ponovno uspostavi socijalnu, političku i ekonomsku agendu za rješavanje konkretnih problema, sadašnja vlada nastavlja neoliberalnu politiku.

Bivša visokopozicionirana članica Ljevice (Die Linke) Sahra Wagenknecht nedavno je osnovala vlastitu stranku "Savez Sahra Wagenknecht – Razum i pravda" (BSW) koja bi po ekonomskim pitanjima trebala biti lijevo, a po kulturalnim desno, odnosno zastupati socijalnu pravdu i konzervativne vrijednosti. Pojedina istraživanja BSW-u daju velike šanse, dok se mnogi nadaju da bi on mogao oduzeti glasače AfD-u. Kako vi to vidite?

BSW je klasična populistička formacija, skrojena prema karizmatičnom vođi, organizirana odozgo prema dolje i uz upotrebu antiestablišmentske retorike. S jedne strane zahtjevi umjerene ljevice za većim plaćama i mirovinama, pristupačnim stanarinama, pravednim porezima te za manje privatizacije u sektoru zdravstva i skrbi, a s druge agitacija protiv migranata,"lifestyle ljevice", Zelenih kao "stranke zabrana" i, naravno, protiv "elite" općenito.

Sasvim je moguće da će to doprijeti do dijela birača iz AfD-ovog spektra koji će glasati za novu stranku. Zapravo, istraživanja sugeriraju da se Wagenknecht obraća glasačima svih stranaka i da bi vjerojatno mogla mobilizirati i one koji trenutno ne glasaju. Upitno je može li dugoročno ostvariti značajnije izborne uspjehe. Hoće li dovesti do slabljenja krajnje desnice? Mislim da neće, jer je sama stranka vrlo nacionalistička i koketira s desničarskim pozicijama, posebno kada su u pitanju migracijska ili rodna pitanja.

Sama Ljevica je u dubokoj krizi. U nacionalnim anketama ne dosiže ni izborni prag od pet posto. Kakva je perspektiva za oporavak stranke?

Nažalost, uz samo nekoliko iznimaka ljevica je u krizi diljem Europe. Nakon uspješne kampanje za minimalnu plaću i protiv zloglasnog sustava Hartz IV (reforme tržišta rada iz 2000-tih, op. a.) Ljevica nije uspjela iskoristiti ekonomsku i političku krizu u Njemačkoj. Iako je njen politički program daleko najradikalniji i najuvjerljiviji kada je riječ o socijalnoj pravdi i redistribuciji, percipiran je tek nešto više lijevim od Zelenih i socijaldemokrata. Povrh toga javnom su percepcijom dominirali sukobi unutar stranke.

Ljevica se sada fokusira na svoj povratak kao jake lijeve snage, što je složen proces i neće se odmah vidjeti u anketama i izbornim rezultatima. Okolnosti stranci idu na ruku jer privredna situacija treba politički odgovor s jasnom klasnom perspektivom i političkim programom usmjerenim na poboljšanje životnih i radnih uvjeta većine, a ne na interese kapitala manjine. To nudi samo Ljevica. Stranka se pokazala kao pouzdan partner sindikatima i blisko je povezana s društvenim organizacijama i pokretima, a posljednjih mjeseci pridobiva tisuće novih članova. To su dobri uvjeti za stabilizaciju i najvjerojatnije će na nadolazećim izborima dovesti do barem umjereno boljih rezultata.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Svijet

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više