Prije dva tjedna mariborski ured državne uprave po drugi put je donio odluku o zabrani koncerta Marka Perkovića Thompsona koji se trebao održati 20. svibnja 2017. godine. U odluci, koja je donesena 4. svibnja na prijedlog lokalne policije, stoji kako je zabrana razumna i odgovarajuća mjera zato što Thompsonove pjesme s popratnom ikonografijom simboliziraju mržnju prema ljudima različitog vjerskog i etničkog porijekla i zbog toga što Thompson slavi i potiče slavljenje ustaškog pokreta. Sve navedeno suprotno je članku 63. slovenskog Ustava, prema kojem se ne može tolerirati poticanje na nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju. ‘Također nije moguće da organizator Milan Trol nije znao za teror koji je Maribor pretrpio u Drugom svjetskom ratu te da veliki dio stanovništva Marka Perkovića Thompsona doživljava kao nekoga tko slavi i veliča ustaški pokret, čime vrijeđa ljudsko dostojanstvo i prijeti javnoj sigurnosti’, stoji u opsežnoj odluci mariborskog ureda državne uprave, koja je donesena nakon što je u lipnju 2019. slovenski Upravni sud poništio prvotnu zabranu mariborske administracije. Sud je tadašnju odluku obrazložio tezom da policija nije pružila dovoljno argumenata za suspenziju ustavom zajamčenog prava na okupljanje i organizaciju javnih događaja. Vraćajući slučaj u Maribor, zatražio je preciziranje validnih argumenata za zabranu, dokaze da kroz izjave, fotografije i pjesme Thompson veliča i potiče glorificiranje ustaškog pokreta među poklonicima, da ima radikalan stav prema Srbima i da se pronađu predstavnici manjinskih društvenih skupina koji iz objektivnih razloga smatraju da je takav koncert za njih uvredljiv i opasan.
U dokaznom materijalu od 500 stranica, policija je priložila ustavnu i pravosudnu praksu iz Hrvatske, izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović te analizu pjesama sa snimkama desetak koncerata
Nakon poništenja odluke, mariborske vlasti ovaj puta ništa nisu prepustile slučaju. U izgradnji podloge za zabranu prikupile su najvažnije dokaze koji ukazuju na profašističke elemente u opusu hrvatskog pjevača. U dokaznom materijalu od 500 stranica, policija je priložila ustavnu i pravosudnu praksu iz Hrvatske te izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Predala je analizu pjesama i desetak snimki njegovih koncerata te dokumentaciju Interpola o otkazivanju manifestacija po Evropi. Tome su dodali i medijske napise o Thompsonu iz hrvatskog tiska. Za širi historiografski kontekst obratili su se Muzeju narodnog oslobođenja u Mariboru, čiji su kustosi, uz povjesničare iz Slovenije (Božo Repe) i Hrvatske (Ivo Goldstein), poslali stručna mišljenja o ustašama i ustaškom pokretu. Na saslušanja su pozvani predstavnici židovske, romske i srpske zajednice u Sloveniji, a spomenuti muzej priložio je popis od 244 žrtve ustaškog režima i logora Jasenovac.
Premda je u konačnici namjera policijskih i administrativnih tijela u susjednoj zemlji bila pravdanje delikatne odluke o sužavanju temeljnih sloboda koje proizlaze iz njihovog ustava, iz ovdašnje perspektive konačni dokument od 55 stranica može se iščitavati kao poražavajuća historiografska, pravna pa i politička dijagnoza suvremenog hrvatskog ekstremizma koji utjelovljuju kontroverzni pjevač i pozdrav ‘Za dom spremni’. Ovdje tu odluku vrijedi citirati u nešto većoj mjeri, kao kontrapunkt hrvatskim političkim i pravosudnim institucijama koje zadnjih godina inzistiraju na dvostrukim konotacijama jedne te iste koljačke ideologije.
Uz opći, ustaški kontekst, u dokaznom postupku dodani su i iscrpni detalji Thompsonovih biografskih doprinosa širenju takve ideologije. Slovenci su usput rekonstruirali nastanak postrojbi HOS-a u Domovinskom ratu i dali im jasnu ustašku konotaciju. Na to su naslonili Thompsona, za kojeg su izvukli naramak novinske i foto-dokumentacije iz prve dekade njegova profesionalnog estradnog rada. Tamo su se dobrim dijelom potpomogli sadržajem našeg teksta ‘Thompson i ustaše’ iz 2018. godine, u kojem smo dali presjek njegovog otvorenog divljenja Paveliću i ustašama, uz nekoliko fotografija na kojima salutira nacističkim pozdravom. Osim povijesne građe o neoustašama i Thompsonu, prionuli su i vlastitoj iscrpnoj analizi. Suprotna strana u postupku, koju je predstavljao i promotor Milan Trol, tvrdila je da Thompson pjeva domoljubne pjesme i nema veze s fašizmom, pa su lokalne vlasti odlučile provjeriti takve teze.
Analizom Thompsonovog opusa Slovenci su jasno dali do znanja da je ‘Bojna Čavoglave’ tek jedna od brojnih pjesama čiji se sadržaj protivi odredbama njihovog Kaznenog zakona o javnom poticanju na mržnju, nasilje ili netrpeljivost. Sve je to poznato u Hrvatskoj već duže vrijeme. Nije, međutim, uobičajeno da hrvatski nositelji represivne i političke moći iz toga izvuku zaključak kakav je izvukla mariborska policija i općinska uprava. Thompson je, tvrde oni, ‘pjevač čije nacionalističke pjesme slave i ustaše, pronacistički režim i takozvanu NDH iz Drugog svjetskog rata’, dok se njegovi nastupi ‘mogu shvatiti kao otvorena i izravna potpora ustaškim pogledima i ustaškom revizionizmu’.
‘Povijest nastupa Marka Perkovića Thompsona pokazuje da nijedna mjera sigurnosti ne može spriječiti spontane ustaške ispade izvođača ili publike, što već utječe na ljudsko dostojanstvo žrtava’, stoji u odluci
‘Njegove pjesme, uzvici, simboli, ne održavaju adekvatnu distancu od ustaških akcija, izjava, ideja, jer se njihov sadržaj i pjevačevo ponavljanje istih mogu tumačiti kao odobravanje i veličanje ustaških pogleda. Učinak njegove poruke brzo i snažno utječe na svijest publike i javnosti, jer su njegovi javni koncerti vrlo rezonantni’, stoji u odluci.
S time se nije složio spomenuti promotor Trol, koji je u iskazu istaknuo da se ne može zabraniti događaj na temelju eventualnog kršenja zakona u prošlosti. Poručio je da se protivi ustaštvu kao zločinačkom pokretu, ali da je Thompson ‘u međuvremenu potpuno promijenio ikonografiju’. No policija je u dopuni one poništene odluke priložila analizu desetak Thompsonovih koncerata po Hrvatskoj i drugim državama. U njima su zabilježili doslovno svaku minutu i sekundu u kojoj se pojavljuje fašistička simbolika u publici, nacističko salutiranje, majice i zastave sa spornim insignijama te urlik ‘Za dom spremni’ u interakciji pjevača i publike.
U reakciji na organizatorovu izjavu o promjeni ikonografije, dokazali su da su se navedene pojave dešavale na koncertima prije zabrane mariborskog koncerta, ali i nakon njega. Policija je pritom pronašla i dokaze koji demantiraju često ponavljanu neistinu, ovaj puta izrečenu preko iskaza Thompsonovog menadžera Zdravka Barišića, koji je ustvrdio da Thompson nikada ne pjeva ‘Bojnu Čavoglave’ izvan Hrvatske, pa tako ni pozdrav ‘Za dom spremni’. Policija je pronašla najmanje dva koncerta – u Njemačkoj i Australiji – na kojima se jasno čuje pjesma i popratni nacistički folklor.
Prilikom donošenja odluke uzeta je u obzir i slovenska sudska praksa koja je u prošlosti sankcionirala samu mogućnost narušavanja javnog reda i mira kao potencijalnu prijetnju. Thompsonov koncert, koji sadržajno emitira verbalne destilate režima koji se temeljio na mržnji i ponižavanju dijela stanovnika Slovenije, okarakteriziran je takvim događajem. ‘Povijest nastupa Marka Perkovića Thompsona pokazuje da nijedna mjera sigurnosti ne može spriječiti spontane ustaške ispade izvođača ili publike, što već utječe na ljudsko dostojanstvo žrtava. Zato ova državna uprava zaključuje da je zabrana potrebna i da ne postoji blaža alternativa’, piše u odluci, u kojoj se detaljno iznosi i dosadašnja pravosudna praksa u Hrvatskoj. Iako se jasno ističe da je NDH suprotstavljena hrvatskom Ustavu, Slovenci primjećuju dvojaku reakciju hrvatskog pravosuđa na pozdrav ‘Za dom spremni’ i Thompsona. Budući da se sporni pozdrav ponekad kažnjava a nekad ne, u odluci stoji zaključak da državne institucije taj uzvik ne tretiraju na odgovarajući i uniforman način kao izopačen čin, pogotovo kad je riječ o Thompsonu. ‘To izaziva osjećaj da se iste radnje tretiraju različito u slučajevima kada ovu simboliku upotrebljavaju utjecajne javne osobe s jedne i obični građani s druge strane, iako takvo ponašanje nije prihvatljivo na području Evropske unije i strogo se sankcionira’, navodi se u odluci.
Povjesničar Božo Repe, koji je priložio mišljenje u ovom postupku, takvu je nedosljednost nazvao ‘kontroverznom’. Repe smatra da je ‘hrvatska politika snažno povezana s Thompsonom’, i da se time provodi ‘tiha podrška (neo)ustaštvu kao svojevrsnoj polu-službenoj ideologiji’. U analizi evropske prakse, mariborska državna uprava primjećuje da je Evropski sud za ljudska prava u mnogim slučajevima osudio govor mržnje zbog širenja ideja nacizma, fašizma, rasizma i islamskog fundamentalizma. Citiraju nekoliko takvih odluka, u kojemu se fašistički govor uvijen u satiru ili politički rad ekstremističkih pokreta protiv seksualnih i etničkih manjina izuzima iz domene slobode govora. ‘Politički govor koji potiče mržnju utemeljenu na predrasudama prijetnja je socijalnom miru i političkoj stabilnosti u demokracijama’, stoji u odluci.
Njemačka politička i pravosudna praksa, koja desetljećima brani manifestiranje nacističke ideologije, priložena je kao dodatan argument u ovom postupku. Spominje se ‘povijesna’ presuda Saveznog ustavnog suda, koji je 2008. godine odbacio žalbu organizatora zabranjenog neonacističkog skupa, pod obrazloženjem da je takvo iznimno ograničenje slobode izražavanja, u svjetlu nepravde i zvjerstva uzrokovanih nasilnom nacističkom vladavinom, neizbježno za zaštitu ‘najviših ustavnih vrijednosti’ javnog reda i dostojanstva žrtava nacističkog režima.
Mariborska državna uprava pritom je istaknula da iz pozicije kršenja ljudskog dostojanstva nema bitne razlike između organizacije Thompsonovog koncerta i situacije u kojoj bi pred mariborskom publikom neki izvođač vikao ‘Heil Hitler’, poticao posjetitelje na takve povike i u izjavama promovirao Adolfa Hitlera. ‘Da je državna uprava odlučilo zabraniti takav koncert, vjerojatno bi bilo vrlo malo sumnje u razmjernost intervencije u obliku zabrane. Međutim, državna uprava naglašava da je priroda ustaškog režima jednaka nacističkom, a uzvik ‘Za dom spremni’ ekvivalent je nacističkom pozdravu ‘Heil Hitler’ ili ‘Sieg Heil’. Žrtve dva fašistička, genocidna i totalitarna režima se u velikoj mjeri preklapaju’, stoji u odluci, u kojoj se citiraju i stavovi predstavnika romske, židovske i srpske zajednice u Sloveniji o ustašama i eventualnom Thompsonovom koncertu u Mariboru.
Njihovi identiteti u odluci su anonimizirani, ali se po sadržaju istupa ne razlikuju previše. Unison je zaključak da bi takav događaj veličao režim koji je suprotan temeljima slovenske države, da se Slovenija temelji na antifašizmu, pobjedi partizana nad okupatorima, i da je neprihvatljivo dopuštati događaje koji veličaju simbole i ideologiju koja je tlačila slovenski narod. Jedan je predstavnik naveo i da u Sloveniji, gdje žive u prijateljskim odnosima sa svim narodima bivše Jugoslavije, ne žele takve koncerte iz redova srpske, hrvatske ili bilo koje druge nacije.
U zaključcima odluke, državna uprava uputila je i poprilično oštre kritike na račun lokalnog organizatora Milana Trola, koji u višegodišnjem nastojanju da dovede Thompsona u Sloveniju emitira teze hrvatskih poklonika navedenog pjevača o tome da se on bavi glazbom i da njegov opus nema veze s ideologijama. Mariborske vlasti napisale su da je, iako svjestan što se događa na koncertima pjevača Marka Perkovića Thompsona, Trol spreman omogućiti eventualno veličanje ustaštva, poticanje na mržnju i moguće reakcije protivnika njegovog koncerta. ‘Morao je biti svjestan da takav koncert može ugroziti javni red i ljudsko dostojanstvo žrtava ustaškog sustava te njihove rodbine koja živi u Sloveniji. No on je rukovođen samo ekonomskim interesima, zbog čega je spreman dopustiti zabranjene posljedice’, navodi se u odluci, u kojoj se u više navrata ponavlja da su pravo na javno okupljanje i pravo izražavanja u Republici Sloveniji visoko zaštićene kategorije, ali da ne mogu biti neograničene kada je u pitanju temeljna ustavna vrijednost - ljudsko dostojanstvo.
‘Ako bi ova državna uprava dopustila održavanje javnog događaja kojim se slavi ustaški pokret i potiče mržnja, ono bi negiralo temeljne vrijednosti Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i Ustava Republike Slovenije i priznalo ustaški pokret. Državna uprava dužna je braniti temeljne vrijednosti od radnji koje ih ugrožavaju’, jedan je od zaključaka.
Što se tiče organizatora, Trol ima pravo na novu žalbu. Ako je ne podnese nadležnom sudu, aktualna odluka o zabrani Thompsona u Mariboru bit će konačna.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
