Niske nacionalističke strasti manifestirane na dva Thompsonova koncerta u Imotskom, jednom skupnom, jednom samostalnom, koji su održani nakon dvije godine njegove estradne pauze, odjeknule su hrvatskim javnim prostorom. Međutim, nisu naročito potresle pripadnike političke elite koji su se, taman nakon proživljenog šoka od enormnog podizanja plaća samima sebi, predstavljanja HDZ-ovog nestranačkog predsjedničkog kandidata i proslave 29. godišnjice Oluje u Kninu s Markom Skejom, predsjednikom udruge HOS-a nazvane po ustaškom zločincu Rafaelu Bobanu, očito preumorni povukli u ilegalu.
Doduše, neki su svoje vrijeme godišnjeg odmora, kao ministri Ivan Anušić, Vili Beroš, Šime Erlić i Marin Piletić odlučili provesti baš na događaju za koji se unaprijed moglo znati da će na njemu veličanjem ustaštva biti prekršen Ustav Republike Hrvatske. To je sasvim očekivana scenografija Thompsonovih koncerata. Osim brze reakcije osude predsjednika Zorana Milanovića i pučke pravobraniteljice Tene Šimunović Einwalter, ostali politički i društveni akteri sačekali su sa svojim priopćenjima i komentarima doživljaja koncerta na kojem je masa pjevala ustaške budnice o Maksu Luburiću, Juri Francetiću i Rafaelu Bobanu, uzvikivala ustaški pozdrav pod kojim su u NDH ubijani Srbi, Romi, Židovi i Hrvati neistomišljenici.
Thompsonovi koncerti su nova mobilizacija desnice koja je potrebna Draganu Primorcu da bi uopće mogao ući u drugi krug. Bez puštanja duhova iz boce teško će se podići nacionalni naboj za slabog kandidata HDZ-a na predsjedničkim izborima – smatra Dalija Orešković
Tek nakon dva dana, oglasio se i HDZ "najoštrije osuđujući korištenje nedopuštenih ustaških simbola i zastava", a potom relativizirajućom tvrdnjom da se "suvremena Hrvatska temelji na jasnom odmaku od svih totalitarizama – i nacizma, i fašizma, i komunizma". Naravno, u HDZ-ovom priopćenju nije bilo ni slova o ministrima koji su se veselili na koncertu s ustaškim budnicama. Iz Vlade, glas je pred novinarima jedino morao pustiti potpredsjednik Branko Bačić izbjegavajući direktno osuditi dizanje desnice u zrak i navodeći da je "Vlada vrlo dobro kroz Povjerenstvo koje je bilo osnovano za sve posljedice totalitarnih režima jasno rekla što i kako i na koji način". Bačić je ustvrdio i da "od zabrana u demokratskim društvima nema velike koristi i da nema razloga biti isključiv ni na jednoj strani".
Thompson je, nakon Imotskog, koncert najavio u Dugopolju 16. kolovoza. Za to vrijeme, tjedan dana poslije prvog koncerta, prevladava muk i tišina državnih institucija kad je riječ o pjevanju ustaških pjesama i isticanju ustaških simbola u Imotskom. Poznato je tek da je policija u počinjenju prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zatekla 14 osoba, a analizirajući snimke ustaškog derneka, uspjela identificirati dvije osobe: jednu koja je preko zvučnika na prozoru ugostiteljskog objekta reproducirala pjesme protupravnog sadržaja i drugu koja je spomenik Tina Ujevića ogrnula HOS-ovom zastavom.
Kako je rečeno, protiv njih će biti provedeno kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju i prekršaja opisanog u članku 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Policija je utvrdila da neposredno prije, za vrijeme i nakon održavanja koncerta nisu zabilježeni "događaji oštećenja imovine, narušavanja javnog reda i mira u većem obimu ni ozljeđivanja osoba".
Ne radi se samo o Thompsonovom koncertu. U Hrvatskoj proustaško ponašanje postaje sve više uobičajena pojava. Nedavno je dubrovački gradonačelnik Franković službeni govor završio s ustaškim pozdravom, a aplaudirao mu je potpredsjednik Vlade – kazao je Peđa Grbin
Iako je veličanje ustaškog znakovlja protivno Ustavu RH, blage reakcije policije imaju korijene u 30-godišnjem nejasnom društvenom i političkom odnosu prema hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Taj odnos je izrodio nedovoljno precizne odredbe prekršajnog i kaznenog zakona, ostavljajući višak prostora za individualna zaključivanja i interesne manipulacije. Još za vrijeme vlade Ivice Račana ozakonjen je HOS-ov amblem s ustaškim pozdravom i dano formalno dopuštenje za javno isticanje HOS-ovog službenog znakovlja. Iako se donesena odluka mogla poništiti u upravnom postupku po pravu nadzora, to se očito nitko nije usudio iz političkih razloga. HOS-ovo obilježje preživjelo je i drugu SDP-ovu, Milanovićevu, Vladu i doživjelo novu eru: javnu ekspanziju za vrijeme Tomislava Karamarka na čelu HDZ-a i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kad je službena politika čak počivala na narativu kako je ustaški pozdrav "Za dom spremni" ustvari stari hrvatski pozdrav.
Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade, a nakon postavljanja HOS-ove ploče u Jasenovcu, osnovano je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje je odlučilo da taj za Vladu sporni ustaški pozdrav ipak ima dvostruku konotaciju i dopušta se u svrhu komemoriranja žrtava Domovinskog rata. To je prošle godine iskoristio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava režirajući kolonu sjećanja žrtvama Vukovara pod HOS-ovim zastavama iza kojih je išao kompletan državni vrh, uključujući predsjednika Milanovića i političare lijevog političkog spektra. Iako je mišljenje Povjerenstva potpuno neobavezujuće, da bi bilo pravno relevantno, trebalo je biti pretočeno u izmjene zakona.
To se nije dogodilo, a njegove su se preporuke počele tumačiti gotovo kao jače od zakona. Visoki prekršajni sud donio je zaključak po kojem se početni stihovi Thompsonove pjesme "Čavoglave" s ustaškim pozdravom, smiju pjevati. Ipak u propisima nigdje nije navedeno da je ustaški pozdrav "Za dom spremni" dopušten. Tome u prilog ide decidirana odluka Ustavnog suda koji je ostao kod stava da je ustaški pozdrav nedopustiv. Međutim, u Hrvatskoj je pravo ustuknulo pred politikom.
Odvjetnica Lina Budak navodi da je u nizu harmoniziranih presuda različitih sudova, uključujući Europski sud za ljudska prava, pozdrav "za dom spremni" osuđen. Postoji samo jedna iznimka, ona sramotna, spomenuta presuda Visokog prekršajnog suda iz 2020.
Lina Budak (Foto: Igor Šoban/PIXSELL)
- Država ima obvezu suzbijanja samog pokušaja revizionističkih stavova o karakteru NDH. Osuda vlasti ne smije i ne može biti kalkulirana, u rukavicama, povremena i prigodna već mora biti nedvosmislena, jasna i odlučna. Ustaški pozdrav bio je toleriran tijekom Domovinskog rata, ali i tada je bio protivan Ustavu kao što je i danas, 30 godina poslije, kad nema nikakvog mjesta za iznimke, toleriranje parola i oznaka koje su duboko protivne Ustavu - ističe Budak.
Navela je praksu hrvatske policije koja se u nekim slučajevima prvostupanjskih oslobađajućih presuda nije žalila pa su one postale pravomoćne, a u nekim slučajevima nije ni podnosila prekršajne prijave protiv počinitelja. Budak upozorava da takvo pasivno ponašanje policije ne može postati izvor nove prakse. Napominje da se ne smije zaboraviti ni na Državno odvjetništvo koje također može podnijeti optužne prijedloge na temelju prekršajnog zakona, ali je i ono pasivno u susretu s ustaškim pozdravom.
- Bit će zanimljivo pratiti hoće li i što policija poduzeti, hoće li podnijeti prekršajne prijave, hoće li državno odvjetništvo možda podnijeti optužni prijedlog u prekršajnom postupku, odnosno ako ta državna tijela ništa ne poduzmu, hoće li pučka pravobraniteljica pokrenuti ispitni postupak u kojem bi zatražila očitovanje nadležnih institucija zbog nepokretanja postupka i hoće li uopće dobiti odgovor. Bilo bi potrebno uvesti ono što postoji u Austriji i Njemačkoj: popis zabranjenih simbola koji bi doveo do pravne sigurnosti.
Po presudi Europskog suda za ljudska prava, stoji da se neće utvrđivati povijesne istine jer povijesne istine se znaju. Zna se tko je pobjednik Drugog svjetskog rata i nećemo sad utvrđivati jesu li Hitler i Pavelić bili dobri. To su utvrđene povijesne istine i svako njihovo rušenje je civilizacijsko potonuće - navodi odvjetnica Lina Budak.
Gordan Bosanac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Dugogodišnji građanski aktivist, a danas europarlamentarac Gordan Bosanac (Možemo!) ističe da od devedesetih, bez obzira na niz incidenata i neprimjereno glorificiranje ustaštva, hrvatsko zakonodavstvo nikada nije smoglo snage zaista, bez fige u džepu, suočiti se s avetima svoje prošlosti i eksplicitno zabraniti ustaški pozdrav.
- Bez obzira na odluke Ustavnog suda, koji je ustvrdio da je ustaški pozdrav protuustavan i nezakonit, vladaju pravni kaos i pravna praznina. Čak i kad su nedavno rađene izmjene prekršajnog i kaznenog zakona, tekst koji se odnosi na tu materiju, nije se dirao. U toj pravnoj praznini sve je prepušteno procjeni policije i sucima. Pojedini suci prepoznaju prekršajni članak 5. kao neki vid sankcije za ustaški pozdrav, dok za isti incidenti drugi suci, na osnovu istog članka, oslobađaju počinitelje. Nečinjenje i gledanje kroz prste u takvim pravnim situacijama, samo su signal masama koje su već okuražene i inficirane virusom ustaštva jer vide da mogu mirno nastaviti s protuustavnim ponašanjem. U tome će postati sve slobodnije. Što je sljedeće, nakon direktnog pozdrava u kameru? Salutiranje pred nekim manjinskim skupinama ili fizičko nasilje? - pita se Bosanac.
Saborska zastupnica Dalija Orešković smatra da su sramotna događanja u Imotskom test hrvatske policije i pravosuđa.
Dalija Orešković (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
- Reakcije intelektualne i političke elite na taj, po naslovu iz medija, "spektakularan koncert", ne služi nam na čast. Ako je na prvom koncertu policija bila iznenađena, zatečena kao snijeg u prosincu, nije imala uvjete da reagira, ali drugi put su trebali pripremiti interventnu policiju ne samo da brani kip Tina Ujevića. Uoči trećeg koncerta bi trebali znati što je konkretno policija učinila protiv kršitelja Ustava. Postoji niz kaznenih djela koja se odnose na zabranu pozivanja na rasnu mržnju a pod koje se mogu podvesti protuustavni događaji u Imotskom. Ako nismo u stanju sami iznaći rješenje treba se ugledati u Austriju i Njemačku pa se zapitati što bi se dogodilo kad bi na jednom koncertu, njih nekoliko tisuća s uzdignutom pesnicom pozdravljalo "Heil Hitler "- ističe Orešković, koja smatra da se u javnosti mora stvoriti prostor kroz koji bi Hrvatska raskrstila s dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava.
- Ako je dotičnima taj poklič važniji od zastave, Ustava, važnije od vašeg ili mog domoljublja, to nisu nikakvi domoljubi nego ustaše koji su se borili za nekakvu paralelnu državu koja u njihovim glavama još uvijek egzistira. Izbjegavanje rješavanja problema pod izgovorom "da se ne bi zamjerili braniteljima", dovodi u opasnost samu postojanost moderne Hrvatske, a nas neustaške Hrvate osuđuje da nismo domoljubi, da mrzimo Hrvatsku - napominje Dalija Orešković i tvrdi da Thompsonov povratak nije slučajan.
- Thompsonovi koncerti su nova mobilizacija desnice koja je potrebna Draganu Primorcu da bi uopće mogao ući u drugi krug predsjedničkih izbora. Bez ponovnog antagoniziranja javnosti i puštanja duhova iz boce teško će se podići nacionalni naboj za slabog kandidata HDZ-a. Za demonstriranje iskrivljenog narativa domoljublja koji podržava i crkva, nisu slučajno odabrani pasivni krajevi poput Imotskog ili Dugopolja, blizu Bosne i Hercegovine. Sad Igor Peternel (zastupnik Domovinskog pokreta, op. a.) zaziva pojavu Thompsona u Zagrebu, a zatim napada pučku pravobraniteljicu i govori da ju treba smijeniti zato što je osudila kršenje Ustava. Zamislite dokle smo došli kad je pravobraniteljica koja ukazuje na kršenje Ustava, primila prvu javnu prijetnju od člana vladajuće većine da će biti smijenjena s funkcije - upozorava saborska zastupnica Orešković.
Peđa Grbin (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Da vladajući ne mogu ili, bolje rečeno, ne žele obuzdati zastrašujuće duhove hrvatske prošlosti, smatra predsjednik SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin.
- Ne radi se samo o Thompsonovom koncertu, ne možemo reći da je to izdvojeni eksces. U Hrvatskoj proustaško ponašanje postaje sve više i više uobičajena pojava. Sjetimo se samo procesija navijača u nekim stranim gradovima, u crnim majicama, s dignutim desnicama. Nedavno je dubrovački gradonačelnik Mato Franković službeni govor završio s ustaškim pozdravom, a aplaudirao mu je potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Karamarko je pustio duh ustašije iz boce kako bi konsolidirao HDZ nakon koruptivnih skandala, a Plenković nije prstom mrdnuo da se taj duh u bocu vrati bez obzira na odluke Ustavnog suda koje se u praksi slabo ili nikako provode. Prije tri godine SDP je u dogovoru s predstavnicima Židovske općine pripremio izmjene nacrta kaznenog zakona koje nismo pustili u proceduru, nego smo pokušali postići dogovor sa svim drugim opcijama u Hrvatskom saboru, ali na kraju se nije dogodilo ništa, iako su dio tadašnje Vlade činili i predstavnici nacionalnih manjina - navodi Grbin povlačeći usporedbu s neredima krajem srpnja u Velikoj Britaniji, koji su sadržavali rasističke napade protiv muslimana i migranata, pri čemu je uhićeno više od 1.000 ljudi, a dosad je optuženo čak 575 osoba.
- Prošlog tjedna smo u Velikoj Britaniji mogli vidjeti kako funkcionira pravna država. Za nemire koji su se dogodili prije deset dana već su izrečene prve nepravomoćne kazne, neke i zatvorske, u trajanju duljem od godinu dana. Posljedica tako brze akcije britanskog pravosuđa je da nemira više nema, pa čak i kad su prošlog tjedna pozivali na veliko okupljanje diljem zemlje odazvala se čak šačica fašista koju je na kraju čuvala policija. U Hrvatskoj se takva reakcija neće dogoditi zato što HDZ za svoje političke interese čuva svoju ekstremnu desnicu - zaključuje Grbin.
