U sklopu slobodnih tema u Saboru, SDSS-ova zastupnica Dragana Jeckov govorila je o nasilju nad ženama.
- Ne samo na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, o problemu takvog nasilja potrebno je što češće govoriti u javnosti. Statistički su podaci više nego mračni: u 2018. u Hrvatskoj je zabilježeno 535 kaznenih djela u kojima su žene bile žrtvama obiteljskog nasilja. Još je alarmantniji podatak da je u prvih osam mjeseci ove godine evidentirano 639 takvih djela. Riječ je o tamnoj brojci, koja je zapravo desetostruko veća, odnosno na jednu prijavu nasilnika zasigurno još deset žena šuti i trpi; jedna od glavnih prepreka u rješavanju problema nasilja nad ženama je toliki broj prijava. Razlozi zbog kojih žene trpe su: strah od počinitelja, nepovjerenje u nadležne institucije, osjećaj krivnje, pritisak okoline, stigma. Stoga svaki od navedenih razloga pridonosi činjenici da se seksualno nasilje ubraja u najmanje prijavljivane zločine, pa na jedno prijavljeno silovanje dođe od 15 do 20 neprijavljenih – rekla je Jeckov. Po njenim navodima, žene koje više godina trpe nasilje uslijed stalnog straha i iščekivanja sljedeće nasilne epizode pokazuju simptome PTSP-a dok dugogodišnji stres, naravno, ostavlja posljedice na zdravlje.
Skoro 200.000 stanovnika otišlo u pet godina
Boris Milošević je naglasio da je u zadnjih 5 godina Hrvatsku napustilo skoro 190 hiljada stanovnika.
- Ionako slabije naseljene općine i gradovi se dodatno prazne pa možemo bez pretjerivanja strahovati da ćemo uskoro imati u potpunosti prazne prostore koje će biti teško ponovno vratiti u život. Od 555 jedinica lokalne samouprave njih 463 bilježe minus, a po gubitku prednjače općine gdje su Srbi većinsko ili relativno brojno stanovništvo. Na primjer, Gračac ima najnegativniju migracijsku bilancu, a onda slijede Donji Lapac, Dvor, Vrhovine I Krnjak. Ako gledamo podatke Državnog zavoda za statistiku, za sve općine i gradove o useljavanju, iseljavanju, unutarnjim migracijama i migracijama prema inozemstvu od 2001. do 2018., vidimo da je u samu vrha iseljavanja, kod općina s više od 1000 stanovnika, Biskupija, pa onda Gračac, Donji Lapac, Dvor i Donji Kukuruzari, dakle općine koje se nalaze u prvoj skupini najnerazvijenijih općina na potpomognutim područjima. Slično je s gradovima; u vrhu su Hrvatska Kostajnica i Knin, dok se iz Sisačko-moslavačke županije lani iselilo 2.130, a 2017. čak 3.211 stanovnika – rekao je Milošević. Ovi podaci temelje se na odjavama prebivališta koje provodi MUP, koji je 2016. obrisao iz evidencije prebivališta 45.000 hrvatskih građana, a 2017. njih 36.000. Milošević je pojasnio da podaci jasno pokazuju koji su krajevi najranjiviji te ustanovio da svako kalkuliranje i neulaganje u njihovu infrastrukturu znače nepopravljivo odugovlačenje sadašnje situacije, a kad se na to nadovežu nepravilna primjena ili neprimjena Zakona o prebivalištu, problem je još veći.
Kontrola javnih sredstava
Dragana Jeckov je u ime Kluba zastupnika SDSS-a, govorila i na saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sustavu unutrašnjih kontrola.
- Vođenje financija zemlje vrlo složen i kompliciran proces koji se temelji na pravovaljanim informacijama, koje imaju veliku važnost pri donošenju odluka o korištenju proračunskih sredstava. Sustav unutrašnjih financijskih kontrola i financijska revizija su područja koja imaju vrlo veliku ulogu u djelovanju državnih, javnih i drugih institucija. Transparentnost poslovanja proračunskih korisnika državnog proračuna u svim područjima poslovnih aktivnosti, praćenje toka novca, izvještavanje u sustavu uz postojanje jasnih pravila ponašanja proračunskih korisnika, nužna su pretpostavka stvaranja stabilnog javnog sektora. Javni novac je novac svih stanovnika države i stoga je izuzetno važno znati što je s tim novcem financirano, koji su to programi aktivnosti za koje je utrošen, s kojim ciljem i na koji način. Propisivanje načina trošenja je jasna poruka čelnicima proračunskih korisnika da je sredstva nužno koristiti u svrhu i namjenu za koju su određena, a nepoštivanje takvog načina poslovanja povlači posljedice – rekla je Dragana Jeckov.
