Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna, Platforma za reproduktivnu pravdu najavila je kampanju ‘10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava’ s ciljem da potakne razgovor o dostupnosti pobačaja i stanju reproduktivnih prava u Hrvatskoj.

‘Kada žene nemaju pristup kvalitetnim informacijama o svom reproduktivnom zdravlju, kada nemaju dovoljan broj ginekologa/inja, kada proživljavaju ponižavajuće postupke u bolnicama i odbijaju im se zdravstvene usluge - to nisu manjkavosti sistema. To je reproduktivno nasilje države nad ženama. Svjedočimo kako se reproduktivna prava u ovom društvu urušavaju i upozoravamo na potencijalno daljnje urušavanje ukoliko novi Zakon o pobačaju ne bude zakon koji će u središtu imati potrebe i dostojanstvo pacijentica. Ponovno upozoravamo da u Hrvatskoj oko polovice liječnika/ica ne vrši uslugu za koju su se školovali i za koju ih plaćamo. Prosječna cijena pobačaja je oko 2500 tisuće kuna i konstantno je u porastu što medicinsku uslugu pretvara u klasnu privilegiju, a ne zaboravimo ni na posljedice pandemije na materijalne i socijalne uvjete. Obavezna savjetovanja i periodi čekanja štetne su prakse, to su manipulacije kojima se ženama oduzima autonomija’, kazala je Petra Karmelić iz Platforme za reproduktivnu pravdu.

Podsjetila je i na rezultate istraživanja iz veljače prema kojem 81% građana/ki podržava pravo na izbor, a preko 60% ih misli da pobačaj treba biti besplatan i da se vjerske zajednice ne trebaju miješati u donošenje novog zakona.

Ispred kluba lijevo-zelenog bloka podršku kampanji su dale saborske zastupnice Rada Borić (Nova ljevica) i Sandra Benčić (Možemo!) koje su upozorile na prejudiciranje ministra zdravstva Vilija Beroša kada je riječ o novom Zakonu o pobačaju koji je najavio da institut priziva savjesti ne vidi problematičnim ističući da je dozvoljen i u drugim europskim zemljama te da se osim u kontekstu prekida neželjene trudnoće javlja i u drugim kontekstima - navodeći pritom primjere odbijanja sudjelovanja u oružanim sukobima te odbijanja sudjelovanja u izvodjenju eutanazije.

‘Podsjetile bismo ministra da u Hrvatskoj 60% ginekologa koristi institut priziva savjesti za razliku od svega 3% slovenskih kolega. Postavlja se pitanje na čemu se temelji 20 puta veća ‘savjesnost’ hrvatskih ginekologa? Čini se da je zlouporaba prava na prigovor savjesti rezultat višedesetljetnog procesa klerikalizacije ginekologije’, rekla je Rada Borić. Sandra Benčić je posebno upozorila na nedopustivost najavljivanog instituta obaveznog savjetovanja odnosno razdoblja čekanja te najavila borbu za adekvatan zakon u Saboru, a ako bude potrebno i na ulici.

Najavljene su i ostale akcije u okviru desetodnevne kampanje: 26. 9. (Svjetski dan kontracepcije), 28. 9. (Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj) te 2. 10. (Međunarodni dan nenasilja), a zastupnicima i zastupnicama su uručene simbolične razglednice kojima se zahtijeva zakon o prekidu trudnoće u skladu s preporukama UN-ovog Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena.

Tri četvrtine srednjoškolki izloženo nasilju na internetu

Velika većina srednjoškolki, njih čak 72%, bilo je izloženo on-line komentarima seksualnog sadržaja, skoro svaka deseta djevojka bila je izložena i seksualnim ucjenama, a 7% objavi videa ili fotografija koje su nekome poslale privatno, pokazuje istraživanje koje je proveo CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i objavio povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. S druge strane, dodaje CESI, 44% mladića bili su izloženi on-line prijetnjama vezanim uz njihovu fizičku sigurnost, četvrtina je bila izložena uvredljivoj objavi, dok je petina bila izložena pritisku gledanja online pornografije.

Istraživanje o elektroničkom nasilju među srednjoškolcima provedeno je početkom ove godine u okviru projekta ‘Mogu reći neću - Ljubav nije nasilje’, na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Hrvatske putem on-line upitnika.

U najvećem broju slučajeva kao počinitelji elektroničkog seksualnog rodno-uvjetovanog nasilja navode se muške osobe ili (bivši) partneri. Digitalna kontrola u vezi, koja se očituje kao pretjerano slanje poruka gdje osoba očekuje od partnerice/partnera da bude dostupna/dostupan čitavo vrijeme i odmah odgovori na poruke, za 40% mladih nije oblik nasilja u vezi, dok njih 36% ne zna radi li se tu o nasilju. Više mladića nego djevojaka ne smatra ovo ponašanje nasiljem (58% naspram 34%).

Reakcije mladih na osvetničku pornografiju iz pozicije promatrača, kažu da bi oni većinom bili zabrinuti za žrtvu (40%), ili bi poduzeli nešto. Iako mladi znaju da je takvo ponašanje neprihvatljivo, kao i da je ova vrsta nasilja nešto što žrtvu duboko pogađa, zabrinjava podatak da četvrtina mladića i petina djevojaka okrivljuju žrtvu za nasilje, kažu u CESI-ju.

Plenković upozorava da je nasilje neprihvatljivo

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava u spomen na tri ubijene žene i jednu teško ranjenu u maloj sudnici zagrebačkog Općinskog suda tijekom brakorazvodne parnice 1999. godine, premijer Andrej Plenković je naglasio trajnu obavezu svih institucija da predano rade na sprječavanju nasilja te da se izmjenama kaznenog zakonodavstva i oštrijim kažnjavanjem želi jasno poručiti da je nasilje neprihvatljivo.

‘Protekla je 21 godina od stravičnog ubojstva triju žena na Općinskom sudu u Zagrebu. Taj zločin trajna je obveza svim institucijama da predano rade na sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji te da ohrabruju žrtve u prijavljivanju nasilja’, napisao je Plenković u poruci na twitteru, dodajući da da izmjenama kaznenog zakonodavstva i oštrijim kažnjavanjem žele jasno poručiti da je nasilje neprihvatljivo. ‘U partnerstvu s udrugama za žrtve nasilja, osvješćujemo problem nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, jačajući instrumente za prevenciju nasilja i za zaštitu žrtava’, naveo je premijer u objavi.

Predsjednik Republike Zoran Milanović kazao je da će tragedija na Općinskom sudu zauvijek ostati 'bolna mrlja i bolno sjećanje što se može dogoditi kada bijes i mržnja prevladaju, prije svega u muškarcima'. Muška odgovornost je ključna i presudna, ona počinje u obitelji i školi, ali stvari su se popravile otkad je on bio dijete jer nešto što je ranije bilo normalno danas više nije, rekao je Milanović položivši vijenac i zapalivši svijeću ispred sudnice u kojoj se dogodila tragedija. 'Da ćemo biti kao Danska ili Švedska, nećemo niti trebamo, ali moramo u muškom svijetu, ovo što je negativno, voditi računa da dječake dok su još mali učimo da se problemi ne rješavaju silom i šakama i da svoj bijes, energiju i hormone kanaliziraju na neki drugi prihvatljiv način, svakako ne nasilan', poručio je.

Čak 42 posto više kaznenih djela obiteljskog nasilja

Prošli tjedan dnevni list 24 sata objavio je podatke MUP-a po kojima je u prvih osam mjeseci 2019. godine prekršajno prijavljeno 6756 djela nasilja u obitelji, dok ih je u istom razdoblju ove godine bilo 5623, više od tisuću manje. S druge strane, od početka godine do kraja kolovoza zabilježeno je čak 1005 kaznenih djela obiteljskog nasilja, a u tom periodu lani ih je bilo 708, što znači da ih je ove godine čak 42% više.

Zbroj prijavljenih slučajeva pokazuje da je manje prijava obiteljskog nasilja nego lani, a policija za 24 sata ističe kako se ne može reći da se u Hrvatskoj bilježi porast nasilja u obitelji, nego da se ono drukčije kvalificira, budući da su se za to zalagale i građanske inicijative. Obiteljsko nasilje, naime, sada se puno više prijavljuje kao kazneno, odnosno puno manje kao prekršajno djelo, pa policija smatra da se ne može govoriti o porastu nasilja u pandemijskom razdoblju. Obiteljsko nasilje koje se nekad tretiralo ‘samo’ kao prekršaj, sad je puno češće kazneno djelo.