Kako ocjenjujete položaj žena u svijetu rada?
CESI od 2008. godine radi na poboljšanju položaja žena u svijetu rada i procesima zapošljavanja te kontinuirano pratimo s kojim problemima se susreću žene u svijetu rada. S obzirom da imamo i besplatno pravno savjetovalište za radna i socijalna prava, podaci iz naše baze pravnih upita također daju pregled s kojim se oblicima diskriminacije žene susreću u svijetu rada. Glavna područja koja pratimo su diskriminacija, usklađivanje privatnog i poslovnog života, rodni jaz u plaćama i mirovinama, sudjelovanje na pozicijama ekonomskog odlučivanja i spolno uznemiravanje.
Žene čine 52,5 posto radno sposobnog stanovništva, no svaka daljnja analiza spolne strukture užih kategorija radne aktivnosti ukazuje na nepovoljniji položaj žena. Prema podacima HZZ-a, u prosincu 2021. godine od ukupnog broja nezaposlenih, 55.052 su bili muškarci (44 posto) i 70.663 žene (56 posto). Promatrajući trendove na trogodišnjoj razini (2019.-2021.), uočava se da je broj žena koje ulaze u evidenciju nezaposlenih, nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, u prosjeku 64 posto veći od broja muškaraca, dok u 2021. taj broj iznosi čak 80 posto. Podaci HZZ-a o izlascima iz evidencije nezaposlenih isto tako pokazuju da žene znatno češće od muškaraca izlaze iz evidencije na temelju zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme; tako je u razdoblju od 2019. do 2021. iz evidencije nezaposlenih izašlo 40 posto više žena nego muškaraca zbog zapošljavanja na određeno vrijeme. Dugi niz godina razlika u stopi zaposlenosti žena u odnosu na muškarce prelazi deset posto. Prema podacima HZZ-a u 2021. udio žena u broju zaposlenih na neodređeno vrijeme bio je 53 posto, a muškaraca 47 posto, dok je udio žena zaposlenih na određeno vrijeme bio 59 posto, a muškaraca 41 posto.
Prema istraživanju Europskog instituta za ravnopravnost spolova, 27 posto žena je radno angažirano u poslovima prekarnog karaktera naspram 15 posto muškaraca. Već dugi niz godina pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvještava da najviše pritužbi na diskriminaciju zaprima upravo u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (48,7 posto). Prema slučajevima iz prakse pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kao i iz pravnog savjetovališta CESI, diskriminacija temeljem trudnoće, majčinstva i spola se u području rada i zapošljavanja najčešće manifestira kroz: otkazivanje ili neobnavljanje ugovora o radu, uskraćivanje napredovanja, premještaje na nepovoljnija radna mjesta ili srozavanje uvjeta rada, onemogućavanje povratka na prethodne poslove nakon isteka rodiljnog/roditeljskog dopusta, seksualno uznemiravanje, kao i pitanja usklađivanja privatnog i poslovnog života. Prema podacima HANFA-e, udio žena u upravama dioničkih društava čije su dionice odnosno korporativne obveznice (na dan 31.12.2021.) bile uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze iznosio je 17 posto, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 23 posto. Ovakav odnos kontinuirano je prisutan već niz godina, a u Hrvatskoj još uvijek ne postoje odgovarajuće mjere i propisi koje bi na učinkovit način poticale participaciju žena na pozicijama ekonomskog odlučivanja. Prema dostupnim podacima DZS-a, muškarci su u 2018. prosječno mjesečno zaradili 9.196 kuna, a žene 7.970 kuna, što je ukazivalo na prosječni jaz u plaćama od 13,3 posto. Analizirajući jaz u plaćama prema djelatnosti žene su imale manju prosječnu bruto plaću u 16 od ukupno 19 područja djelatnosti. Prema posljednje dostupnim podacima, jaz u plaćama je pao na oko sedam posto zbog promjena na tržištu rada do kojih je došlo uslijed pandemije virusa COVID-19, no u većini djelatnosti već je u porastu. Prema podacima DZS-a ukupan broj korisnika/ca mirovine u 2020. činilo je 54 posto žena i 46 posto muškaraca. Analiza odnosa prosječne mirovine muškaraca (3.137,79 kuna) i prosječne mirovine žena (2.487,15 kuna) ukazuje na rodni jaz od 20,7 posto.
Povećao se i broj spolnog uznemiravanja?
Tijekom zadnjih nekoliko godina uočen je trend značajnog porasta broja osoba koje se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova pritužuju na spolno uznemiravanje, uglavnom u području rada i zapošljavanja. Sukladno zaprimljenim pritužbama utvrđeno je da su tijekom zadnjih pet godina žene u 100 posto slučajeva bile žrtve spolnog uznemiravanja, a ukupan broj prijava za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz čl. 156. Kaznenog zakona gotovo se učetverostručio. Provedena istraživanja ukazuju na izraziti stupanj rodne neravnopravnosti u obavljanju kućanskih poslova i brizi za obitelj pa tako u 83 posto partnerskih odnosa sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene, a u 58,5 posto odnosa one obavljaju sve ili većinu poslova vezanih za brigu o djeci. Podaci pokazuju da je 30 posto žena zbog ovih obaveza odustalo od stručnog usavršavanja i poslovnog putovanja. Svaka peta zaposlena žena je jednom u životu odbila napredovanje na poslu radi obiteljskih obaveza, a oko 13 posto žena je zbog nemogućnosti izvršavanja svih radnih obaveza primilo manju plaću. Najučestalije negativne posljedice za zaposlene žene su nedostatak vremena za sebe, neispavanost i stres, koje učestalo, na tjednoj ili dnevnoj bazi osjeća svaka druga zaposlena žena. Osim toga, iz dostupnih podataka vidimo da očevi ne koriste u dovoljnoj mjeri pravo na roditeljski dopust, samo njih 3,9 posto ga je koristilo u 2021. godini. Sve navedeno ima negativan učinak na zaposlenost žena, a u nekim slučajevima i potpuno isključivanje s tržište rada.
Zbog neravnopravnog položaja žena u svijetu rada smo krajem 2021. godine provele kampanju "Nije u redu u uredu" s ciljem bolje zaštite prava radnica i radnika. Pokrenutom peticijom smo tražile da poslodavac ne smije dati otkaz trudnici ili osobi na rodiljnom/roditeljskom dopustu za vrijeme trajanja i minimalno godinu dana nakon prestanka ovih uvjeta. Više od 20.000 građanki i građana potpisalo je peticiju i podržalo ovaj prijedlog za izmjenu Zakona o radu.
Zahtjeve i prijedloge izmjena Zakona o radu poslali ste, u ime inicijative Radnica, Vladi i nadležnom ministarstvu.
Vlada je izmjenama ZOR-a nastavila smjer fleksibilizacije tržišta rada, dok su izostala supstantivna rješenja kojima bi u praksi stvarno bio poboljšan položaj radnica i radnika u RH. Brojni problemi koji se tiču rada na određeno, kršenja radničkih prava, nedovoljne razine i neadekvatnih mehanizama zaštite, manjim preinakama koje izmjene ovog Zakona donose neće se riješiti. Umjesto adresiranja navedenih problema, fokus je na uvođenju novih oblika rada s dvojbenim učincima na psihofizičko zdravlje radnica/ka, liberalizaciji dodatnog rada te mogućnosti produženja radnog vijeka i nakon 65 godina, čime se samo povećava opterećenje radnica/ka. Pritom su pitanja rodne ravnopravnosti u svijetu rada marginalizirana, a pojam rodno osjetljivog zakonodavstva i dalje ostaje stran. Nedovoljno obrazloženo uvođenje novih odredaba i mijenjanje postojećih bez provedenih rodnih analiza i procjena učinaka, kao i površno shvaćanje ravnoteže privatnog i poslovnog života bez sagledavanja šireg konteksta, ne pridonose ostvarenju rodne ravnopravnosti. U ovim izmjenama propustilo se poboljšati ključne odredbe iz aspekta rodne ravnopravnosti, a prvenstveno se to odnosi na područja ugovora na određeno, zaštite trudnica/roditelja od otkaza, prava povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove, plaćenih dopusta, (godišnjih) odmora, jednakosti plaća i zaštite dostojanstva s obzirom na to da su žene izrazito diskriminirane na tržištu rada, posebno na osnovi materinstva i dobi, a sve radnice i radnici opterećeni, nezaštićeni i nedovoljno plaćeni. To su ključne odredbe u Zakona o radu s aspekta rodne ravnopravnosti a za čije smo izmjene poslale zahtjeve kao i prijedloge izmjena 27. listopada. Vladi RH i nadležnom Ministarstvu, od kojeg smo dobile odgovor da će uzeti u obzir naše prijedloge, u mjeri u kojoj je to moguće u izradi Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Jesu li vaši prijedlozi prihvaćeni?
Vlada je napravila neznatne izmjene kojima neće u značajnoj mjeri osigurati zakonsku zaštitu niti će poboljšati položaj žena u svijetu rada. Dakle, da se zaključiti da je Vlada neosjetljiva po pitanju rodne ravnopravnosti, ne provodi ustavno načelo ravnopravnosti spolova i ne mari za probleme žena u svijetu rada, a rezultate naših prijedloga imat ćemo priliku vidjeti u finalnoj verziji novog Zakona o radu.
Što je i čime se bavi inicijativa Radnica?
Inicijativu Radnica pokrenule smo u sklopu projekta "Rodna jednakost u svijetu rada" koji provodimo s ciljem osnaživanja pozicije organizacije civilnog društva u svrhu zagovaranja za poboljšanje položaja žena u svijetu rada i postizanja rodne jednakosti u svijetu rada. Projekt je je financijski podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj. Članice inicijative Radnica su predstavnice organizacija za ženska prava kao i predstavnice sindikata i akademske zajednice a neke od njih su potpisane u našim Zahtjevima za rodno osviješteni Zakon o radu.
