Već gotovo tri godine na Instagram profilu Grof Darkula kontinuirano se objavljuju sadržaji koji se odnose na partnersko i obiteljsko nasilje, stigmatizaciju mentalnih bolesti, kriminalizaciju pobačaja te prava žena, LGBTIQ+ populacije i manjina. Osnivači profila smatraju da se publika više fokusira na sadržaj ukoliko je autor istoga nepoznat pa od samoga početka inzistiraju na anonimnosti. U skladu s time ih i u ovom tekstu oslovljavamo pseudonimom Grof Darkula.
Profil danas broji više od 50.000 pratitelja, a u samom je početku bio zamišljen kao mjesto za darivanje na tjednoj bazi, odakle i dolazi naziv "Darkula". No brzo je došlo do promjene jer su autori odlučili pratiteljima ponuditi sadržaj s kojim se mogu povezati, a tako je naposljetku nastao i njihov prepoznatljivi vizualni identitet – crvena hobotnica. Nakon što ideja darivanja nije zaživjela, sadržaj profila počeo se bazirati na interpretaciji aktualnih vijesti, edukaciji o ljudskim pravima, feminizmu, kvir tematici, dijeljenju iskustava žrtava nasilja, raspravama i pozivanju publike na akciju, od izlaska na izbore pa sve do potpisivanja raznih peticija ili doniranja udrugama civilnog društva. Pritom su pokrenuli i održivi web shop "Drugi Krak", čija se filozofija zasniva se na stavu da odjeća nije otpad. Nedavno su objavili i knjigu "Priručnik za preživljavanje" koja se sastoji od 20 priča, odnosno poglavlja, kroz koje se osvrću na goruće probleme u današnjem društvu.
- Neke od priča duboko su potresne, tužne i uznemirujuće, ali ujedno i intimne, iskrene i edukativne. Svako poglavlje prati poruka ispisana preko fotografija iz naše privatne arhive, a u knjizi ćete pronaći i stranice predviđene za ispisivanje vlastitih bilježaka, misli i osjećaja koje knjiga probudi u vama. Kroz pisanje knjige u potpunosti smo se ogolili i prenijeli sva naša životna iskustva s ciljem da pomognemo mnogima. Reakcije koje smo do sada dobili od čitatelja i čitateljica pokazuju da smo u tome i uspjeli – objasnio nam je Grof.
Jedna od vječnih inspiracija im je običan čovjek i njegova prava te nepravda koja nas okružuje, a kako je Grof dodao, običnog čovjeka u Hrvatskoj muči puno toga, počevši od ekonomskih problema pa sve do zdravstvene zaštite, totalnog urušavanja obrazovnog sustava, institucija koje ne rade svoj posao i manjka povjerenja u političare koji kroje zakone po kojima živimo.
- Na svojoj platformi trudimo se educirati ljude kako bi naučili svoja prava. Kako se možeš boriti protiv nekog problema ako ne poznaješ osnovne elemente za njegovo rješavanje? Kao primjer navodimo da jako malo ljudi u Hrvatskoj zna podatak da žrtve kaznenih djela nasilja imaju pravo na novčanu naknadu od strane države, da od 0-24 svi u Hrvatskoj mogu nazvati broj 116 006 i informirati se o svojim pravima ako su žrtve ili svjedoci kaznenih ili prekršajnih djela, da se mogu obratiti raznim udrugama za besplatnu pravnu ili psihološku pomoć, da žene u hrvatskim bolnicama mogu obaviti medikamentozni pobačaj, da postoje razni alati pomoću kojih se danas može prijaviti nasilje i da postoje oni koji vam mogu pomoći. Pokušavamo ljude educirati, ali i potaknuti da budu proaktivni – kazao je Grof, podsjetivši zatim na sve male, ali i velike pobjede za reproduktivna i LGBTIQ+ prava koja su ostvarena tijekom prošle godine.
- Kolumbija je dekriminalizirala pobačaj, a Njemačka, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Malta, Danska i Finska su ga liberalizirale ili najavile da će to napraviti. Kada je u Americi pao Roe (presuda "Roe vs. Wade" kojom je 1973. legaliziran pobačaj u SAD-u, op. a.) ljudi su s razlogom bili očajni, ali je taj čin mobilizirao na stotine tisuća žena i mladih koji su na izborima spriječili republikanski "crveni val". Na šest referenduma održanih u Americi od padanja Roea svi zakonski prijedlozi za učvršćivanje reproduktivnih prava su prošli, a oni koji su ih htjeli ograničiti su pali. Ograničavanje prava pobačaja u Americi je dovelo do toga da Kongres brzo reagira i zaštiti istospolne brakove na federalnoj razini, ali i da se pokrene šira javna rasprava i edukativne kampanje o reproduktivnim pravima kakve u Americi nisu viđene unazad pola stoljeća. Iranske žene inspiracija su mnogima, a prosvjedi u njihovim gradovima još uvijek traju. Slovenija i Švicarska legalizirale su istospolne brakove, a u Hrvatskoj takvi parovi napokon mogu pristupiti postupku za posvajanje djece jednako kao i hetero parovi – podsjetio je Grof.
Dakle, prema Grofovim riječima, pobjede su bile brojne iako su i nasrtaji na ljudska prava bili žestoki. U Hrvatskoj je, primjerice, vidljiv porasta vjerskog fanatizma koji za cilj ima ukinuti ženska reproduktivna prava i demonizirati seksualne manjine, ali Grof ne sumnja da se veliki dio javnosti protivi takvom radikalizmu. Dapače, vjeruju da demokracija i borba za ljudska prava, uz brojne opstrukcije, tek čekaju svoja bolja vremena.
Jedna od tema koje se Grof u velikoj mjeri, a uz pomoć stručnjaka, dotiče na profilu jeste i stigmatizacija mentalnih bolesti te nedovoljna dostupnost kvalitetne pomoći u javnom zdravstvu, zbog čega uspjeh liječenja nerijetko postaje pitanje financija.
- Mentalne bolesti su za hrvatsko društvo još uvijek tabu. Ako imate problema s mentalnim zdravljem, ljudi i dalje misle da ste ludi. Mnogi zbog toga pate i boluju u tišini što na kraju rezultira tragedijama. Edukacije nedostaje u obrazovnom sustavu, a zdravstveni sustav jednostavno nema kapacitet kvalitetno obraditi sve slučajeve i osobe koje zatraže pomoć. Tužno je reći, ali mentalno zdravlje u Hrvatskoj košta, i to puno. Brinuti se kvalitetno oko svog mentalnog zdravlje danas je, nažalost, postalo klasno pitanje. Veliki broj ljudi nema novca kojim bi nekoliko tjedana ili mjeseci plaćali sat psihoterapije i to je činjenica koja užasava. No kao i uvijek, i ovdje se događaju neke pozitivne promjene. Primijetili smo da se o mentalnom zdravlju sve više priča, da postoji sve više inicijativa i udruga koje ga promiču, da se stigma polako miče. Za edukaciju i neke osnove predlažemo stranice kakosi.hr, psihelp.hr, zgpd.hr, mentalnozdravlje.zagreb.hr i tesa.hr – poručio je Grof.
Bez obzira na poprilično veliku brojku Instagram pratitelja, teme o kojima Grof piše često se u društvu smatraju kontroverznim te katkad nailaze na negativne reakcije i komentare, najčešće u obliku govora mržnje usmjerenog ka kvir zajednici. Svaki govor mržnje prijavljuju institucijama jer je on zakonski kažnjiv i reguliran, te ne vide smisao da prođe nezapaženo. Za sam kraj Grof je nabrojao nemali broj ljudi i pojava koje mu svakodnevno daju nadu za bolje sutra.
- Nadu nam daju osobe poput Mirele Čavajde, osobe koje ne šute i koje prkosno i kontinuirano mijenjaju svijet u svojim mikro-sredinama. Nadu nam daju i male promjene koje vidimo da se događaju kada mlade majke i očevi odluče istražiti temu tjelesnog kažnjavanja djece i sagledati njezine negativne aspekte sa znanstvene strane. Nadu nam daju sve žene koje hrabro prijavljuju svoje zlostavljače. Nadu nam daje svaki muškarac koji otvoreno priča o svom mentalnom zdravlju i tako miče stigmu s te teme. Nadu nam daju hrabre aktivistkinje i aktivisti koji se već desetljećima bore sa sustavom i mijenjaju ga nabolje. Nadu nam daju istraživački novinari i novinarke koji otkrivaju zastrašujuće slučajeve. Nadu nam daju djeca koja s veseljem primjenjuju sve naučeno s Građanskog odgoja u svojim srednjim školama u nekoliko hrvatskih gradova koji su uveli taj predmet. Nada je disciplina i prepoznajemo je u svakom malom činu koji ovaj svijet gura naprijed i čini boljim mjestom za život – zaključuje Grof.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma
