U proteklih desetak godina smanjuju se poljoprivredna proizvodnja i vrijednost proizvedenog u Hrvatskoj, izjavila je u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o poljoprivredi zastupnica Dragana Jeckov u ime Kluba zastupnika SDSS-a. Podsjetila je kako je implementacija dosadašnjeg Zakona iz 2015. godine bila problematična radi neusklađenosti sa stečevinom EU-a te da se novim prijedlogom uređuje provedba 12 novih EU-uredbi i osigurava nastavak provođenja mjera utvrđenih posljednjom reformom tzv. zajedničke poljoprivredne politike. Novim se Zakonom, dakle, nastoji poboljšati pravni okvir koji u najširem smislu uređuje područje poljoprivrede i poljoprivredne politike. Iako se udio poljoprivredne politike u EU-proračunu smanjuje, još uvijek približno 31 posto ukupnih izdvajanja otpada na izravna plaćanja u poljoprivredi i tržišne mjere, što je opravdano stoga što ruralne regije u većini država-članica gospodarski zaostaju za urbanim područjima.

- Potrebno je jasnije propisati i preciznije regulirati pojedine odredbe važećeg zakonskog propisa; posebno pitanje doniranja hrane, pružanje potpora iz državnog proračuna, provedbu mjera iz programa ruralnog razvoja, nadležnost i postupanje inspekcija te pojedina područja koja dosad nisu regulirana nekim propisom - rekla je Jeckov, upozorivši posebno na problem smanjenja obujma poljoprivredne proizvodnje. Prema podacima iz 2016. godine, poljoprivredna gospodarstva u RH koristila su 1,56 milijuna hektara zemlje za svoju djelatnost, što je 0,3 posto manje nego 2013. Broj peradi je u odnosu na tu godinu manji 23,8 posto, broj svinja 20,3 posto, a goveda 7,5 posto.

- Za Hrvatsku je politika ruralnog razvoja vrlo važna s obzirom na to da gotovo 40 posto stanovništva živi u ruralnim krajevima te da je prosjek EU-a 24 posto. Pritom je omjer stanovništva iznad 60 i ispod 20 godina u ruralnim krajevima nepovoljniji nego u urbanima, što uz prirodno odumiranje i migracije mladih prema gradovima samo pogoršava tamošnju demografsku, gospodarsku i razvojnu sliku – kazala je zastupnica.

Smatra da će se prijedlogom novog Zakona pokušati osigurati održiv razvoj poljoprivrede, ostvariti načela opće sigurnosti hrane i očuvanje prirodnih poljoprivrednih resursa, unaprijediti i povećati konkurentnost te jačati društveno-socijalna, gospodarska i ekološka uloga poljoprivrede. Povećanje dohotka poljoprivrednog proizvođača treba biti jedan od osnovnih ciljeva poljoprivredne politike u RH, a ovim se prijedlogom Zakona to čak ne spominje.

- U ovom bi prijedlogu svakako trebalo postojati poticanje na povezivanje, odnosno udruživanje malih poljoprivrednih proizvođača, čime bi se utjecalo na njihovu konkurentnost, pa u tom smislu predlažemo normativno propisivanje obveze njihovog udruživanja u proizvodnim procesima i distribuciji proizvoda ili da se na druge načine propišu mjere i pravila vezana uza zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda - rekla je Jeckov.

Nasilje iz medija na cestu

Pored osude u široj javnosti, napad na zastupnike SDSS-a Milorada Pupovca i Borisa Miloševića osuđen je i u Hrvatskom saboru.

- Primitivan, prostački, anticivilizacijski i nadasve kukavički čin bacanja hrane na ljude samo je nastavak kampanje koja poprima elemente histerije prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i SDSS-u - rekla je Dragana Jeckov. Nasilje je osudio i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.

- Kukavice i hulje su oni koju dižu ruku pa makar i simbolički, bacanjem hrane, i onda se sakriju u gomili. Primitivni beskičmenjaci su oni koji verbalno napadaju na ulici, pa kad kreneš prema njima ubrzaju hod da pobjegnu - kazao je Radin, prozvavši huljama i one koji u svojim kolumnama potiču na nasilje te voditelje TV-emisija u kojima se ne zna tko je gost, a tko agitator niskih strasti.

- Takva etnički motivirana agresija je Balkan, endemični gen koji je stigao u centar Zagreba. Klub nacionalnih manjina osuđuje čin agresije, prezire one koji ga potiču i one koji ga komentiraju s likovanjem – zaključio je zastupnik talijanske manjine.