Normativni okvir prava nacionalnih manjina na visokoj je razini, kao i podrška kulturnoj autonomiji. Međutim, problem je u samovolji pojedinaca koji jednostavno ne žele primijeniti kvalitetan okvir, a oni koji to žele praktično budu označeni kao državni neprijatelji broj jedan. Svi se moramo složiti kako u nekim područjima i dalje ima poteškoća, poput provedbe prava na službenu i javnu upotrebu manjinskih jezika i pisama, zastupljenosti među zaposlenima u upravi i pravosuđu, pristupu javnim medijima te obrazovanju – kazala je SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov na prošlotjednoj raspravi o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. i 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina. Ona je istaknula odredbu zakona u kojoj piše da je pravo na izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti strogo osobno pravo, da nitko ne može ni na koji način utjecati na to kako se osoba želi izjasniti.

- Kaznenim zakonom je čak propisano da će se kaznom zatvora do jedne godine kazniti onaj tko pripadniku nacionalne manjine uskrati ili ograniči pravo na slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti ili na kulturnu autonomiju. "Spomenutom kaznom kaznit će se onaj tko suprotno propisima o uporabi jezika i pisma, uskrati ili ograniči osobi pravo služiti se svojim jezikom i pismom" - navela je Jeckov i dodala da bi bilo zanimljivo vidjeti koliko nadležne institucije primjenjuju ovu odredbu.

Dotaknula se Šestog izvještaja Odbora stručnjaka o primjeni Europske povelje, u kojem je navedeno da je zakonski prag od najmanje trećine stanovništva pripadnika pojedine manjine u jedinicama lokalne samouprave za uvođenje ravnopravne službene upotrebe manjinskog jezika i pisma – previsok. Navodi se, između ostalog, da to nije u skladu s Europskom poveljom te da se isključuje one jedinice u kojima su pripadnici manjina naseljeni u značajnoj mjeri, u udjelu nižem od trećine stanovništva. Ovaj problem, navela je Jeckov, samo je djelomično ublažen mogućnošću da jedinice samoinicijativno statutom uvedu manjinske jezike u ravnopravnu i službenu uporabu.

Kao primjer dobre prakse u korištenju manjinskog jezika je navela Pulu, u kojoj je 4,43 posto Talijana, daleko manje od trećinskog udjela.

- S druge strane, zabrinjava me smanjenje stečenih prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju i uporabu jezika i pisma u pojedinim općinama u kojima se mijenjaju statuti, pri čemu se stečena prava izmjenama statuta smanjuju. Tako su administrativnom odlukom Općine Dežanovac ukinuta stečena prava češke nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu češkog jezika i pisma u pojedinim dijelovima te općine - kazala je Jeckov.

Podsjetila je da neke jedinice lokalne samouprave, koje su obvezne uvesti srpski jer Srbi čini više od trećine stanovništva, i dalje nisu uskladile statut s Ustavnim zakonom. Ako su to učinile – dvojezičnost ne primjenjuju pa čak ni postavljanjem dvojezičnih ploča na zgradu općine. Neke općine, nastavila je Jeckov, u kojima srpska zajednica čini većinu stanovništva, iz svojih vlastitih sredstava su financirale postavljanje dvojezičnih ploča s nazivima odredišta, ali su ih uklonile nadležne institucije, a nerijetko i huligani, kao u slučaju Biskupije kod Knina.

Također je izrazila zabrinutost zbog ponovljenog zaključka Grada Vukovara da "nije dosegnut stupanj razumijevanja i snošljivosti između pripadnika hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine". Zbog toga srpska nacionalna manjina ne može ostvarivati niz kolektivnih i individualnih prava, rekla je saborska zastupnica.

- Nadam se da će svi ovi izvještaji potaknuti vlasti, ali i sve druge na odlučno rješavanje i javnu osudu svih slučajeva javnog poticanja na nasilje i mržnju, zločina iz mržnje, kao i radikalnog nacionalizma, povijesnog revizionizma i protumanjinske retorike u javnom i političkom diskursu. Nadam se da će potaknuti da zločini iz mržnje kojima su pogođeni pripadnici nacionalnih manjina budu spriječeni, djelotvorno istraženi i odgovarajuće sankcionirani - zaključila je Jeckov.