Četvrti po redu ‘Dani ličkog krumpira‘ održani su i ove godine u Lovincu uz odličnu organizaciju i skoro dvostruko više izlagača nego prošle godine. Dan krumpira, zajedno s općinom Lovinac, organizira tvrtka AgroVelebit koja posjeduje oko 250 hektara zemljišta i očekuje godišnji prinos od oko 400 tona krumpira.
Nikola Vidaković, današnji direktor tvrtke AgroVelebit, nekada direktor lovinačke Poljoprivredne zadruge, a cijelo vrijeme borac za promoviranje ličkog krumpira, ponosan je što i danas priča o ličkom krumpiru postaje sve jača.
- Želimo promovirati lički krumpir i od njega, koji je othranio generacije Ličana, napraviti proizvod koji će pomoći razvoju Like u budućnosti. Proizvod je to koji bi trebao osigurati perspektivu budućim generacijama da se ne iseljavaju iz Like. Želimo ličkom krumpiru, koji smo zaštitili, da postane glavni proizvod i generator razvoja ličkog kraja - govori Vidaković.
Ova godina donijela je dobar urod. AgroVelebit proizveo je 10 hektara sjemenskog i oko 16 hektara konzumnog krumpira. Očekuje se prinos oko 400 tona koji će, zahvaljujući europskoj zaštiti geografskog porijekla, bez problema završiti na tržištu.
- Planiramo za sljedeću godinu povećanje vlastitih površina i početak kooperantske proizvodnje za koju tražimo suradnike - kaže Vidaković i ističe da je Lika ogromno područje na kojem nitko nikome nije konkurent, a trend je dobar jer potražnja za krumpirom je povećana pa su čak i prodavači krumpira ‘uz cestu‘, za AgroVelebit potencijalni partneri.
Neki će reći da je lički krumpir skup, ali Vidaković smatra da je zbog uvjeta proizvodnje i prinosa logično da on bude skuplji. Svejedno je prihvatljiv za šire mase, jer četveročlana obitelj bez ikakvog problema može se najesti od kile krumpira. Prošlogodišnja europska zaštita itekako je pomogla plasmanu i reklami ličkog krumpira, koji se može kupovati diljem zemlje, a sada se očekuje i povećani interes budućih proizvođača.
Na Dan krumpira u Lovinac je stigla i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, viši savjetnik specijalist Željka Gudelj Velaga. Nije skrivala zadovoljstvo.
- U Lici s malim poljoprivrednim gospodarstvima, ali i velikim neiskorištenim potencijalima, poljoprivreda bi mogla doprinijeti oživljavanju. Ljudi bi mogli živjeti i od prerade poljoprivrednih proizvoda i turizma - rekla je Gudelj Velaga. Podsjeća da je lički krumpir jedan od 12 hrvatskih proizvoda sa europskom oznakom zemljopisnog porijekla.
- Čak 70 posto potrošača u EU prepoznaje tu oznaku što znači da kada je vide na ličkom krumpiru znaju da je to oznaka kvalitete. Treba biti realan, nije lako živjeti u seoskom prostoru koji nije izjednačen sa gradskim po infrastrukturi i mogućnostima. Ne možete očekivati da će se netko vratiti u selo, a da nema ni školu, ni vrtić, ni zabavu, ni infrastrukturu - rekla je predstavnica Ministarstva poljoprivrede. Ističe da Ministarstvo poljoprivrede provodi program ruralnog razvoja, ali i niz projekata koji bi trebali omogućiti razvoj proizvoda hrvatskog sela i njihov plasman.
- Sustav poticaja dio je zajedničke poljoprivredne politike. Vjerujemo da su poticaji izdašni. No, sada treba raditi na udruživanju proizvođača, jer neudruženi mali proizvođači teško nalaze tržište. Preveliki su za lokalno, a premali za veliko tržište. Upravo zato ćemo puno raditi na udruživanju poljoprivrednika - najavila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede Željka Gudelj Velaga u Lovincu.
U sklopu manifestacije održana su i brojna takmičenja u izboru navećeg,najukusnijeg i najneobičnijeg krumpira. Već drugu godinu za redom Milka Mašić iz Vrhovina dobila je nagradu za najteži krumpir na manifestaciji, što je objasnila posljedicom ljubavi prema ovom poslu sa kojim se bavi gotovo cijeli život. Na manifestaciji smo sreli i nekoliko većih proizvođača sa povratničkih područja, što uz spomenutu najavljenu kooperaciju poljoprivredne zadruge iz Lovinca, daje nadu da će mnoga zakorovljena polja u povratničkim selima u Lici zamijeniti daleko poznati lički krumpir.
