Opatija će od 24. do 28. augusta biti poprište održavanja 18. Liburnia Film Festivala, festivala hrvatskog dokumentarnog filma u okviru kojeg će biti prikazana 33 ostvarenja, od čega 21 u konkurenciji za nagrade, sedam u programu ‘Stanje pripravnosti’, a pet u ‘Off programu’, s tim da su tri nastala u Novoj školi dokumentarnog filma koju od lani organizira Filmaktiv iz Rijeke. Ukupno je 16 premijera, od čega 11 svjetskih. Festival organizira Udruga LFF, suorganizator je Restart, a partner Festival Opatija, uz jaku podršku institucija i lokalnih i regionalnih vlasti. O ovogodišnjim posebnostima festivala razgovaramo s izvršnom direktoricom Jelenom Androić i umjetničkim direktorom i selektorom Oliverom Sertićem.
- Od pozitivnih osobitosti najveća je naš ovogodišnji spoj s programom Rijeka 2020 – EPK, odnosno program s međunarodnim dokumentarcima ‘Stanje pripravnosti’. Iako je festival u prošlosti znao imati tematske okvire izvan konkurentskog programa, međunarodne dokumentarce nismo prikazivali u sklopu samog festivala već u pretprogramima, kakav smo na Ljetnoj pozornici u Opatiji prije nekoliko godina izvodili kao ugrijavanje za LFF - ističe Jelena Androić, dodajući da je najveći problem opća neizvjesnost.
- Na sreću, u ovom času još uvijek nije upitno samo održavanje festivala, ali ono što se promijenilo u odnosu na posljednjih mjesec dana, kada smo ga prvi put najavili i objavili program i mislili se s pet proširiti na šest dana, odluka je da se zbog informacije o smanjenim sredstvima iz nekih izvora na koje smo računali vratimo na staro - dodaje.
S druge strane, popratne aktivnosti udruge koja organizira festival, kao što su turneja ‘Liburnia uplovljava’ i male projekcije u Rijeci ‘Slučajno kino’, odvijaju se prema planu. Broj lokacija koje se pridružuju programu ‘Liburnia uplovljava’ raste, manje lokalne sredine prepoznaju šansu da dobiju filmski program koji ili uopće nemaju ili nemaju priliku gledati dokumentarce, a kako su projekcije u sklopu te turneje kao i projekcije ‘Slučajnog kina’ za malobrojnu publiku, one su i prilično corona friendly.
- Kao i većina organizacija u kulturi, posebno onih koje kao i mi djeluju na nezavisnoj sceni, najveći problemi, osim pitanja održati ili otkazati, svakako su bili iz domene financijske neizvjesnosti, a tu su i oprez i odgovornost za zdravlje publike, što predstavlja dodatan produkcijski izazov, za što smo se pripremili. U slučaju lošeg vremena, koje nas, na sreću, nije zadesilo već deset godina, naša je lokacija pod krovom novoizgrađenog i odlično opremljenog Centra Gervais u Opatiji. Što se pak restriktivnijih mjera tiče, mislim da je već samo smanjenje kapaciteta ljetne pozornice s 400 na 150 mjesta dovoljna mjera. Ako se u narednim danima zabrane javna okupljanja, alternativu uistinu nemamo - kaže Androić.
Naglašava veliku važnost ukupnog broja od 90 prijavljenih filmova, pri čemu značajno raste broj prijava s područja Primorsko-goranske županije. To svjedoči da autori sve više snimaju ili se sve više odlučuju prikazivati filmove na Liburniji, a oboje je dobro. Generalno, festivali nemaju smisla ako ne poluče dodatne efekte, kao što su interes mladih za medij filma i medijsko opismenjavanje ili decentralizirano ulaganje u razvoj audiovizualne djelatnosti.
- Interes za radionice Filmska početnica i Prvi put snimam je poprilično dobar. Iako nismo jedini koji na ovim prostorima rade edukaciju, jer to Filmaktiv godinama sustavno radi, moglo bi se reći da je riječ o srastanju filma sa sredinom - ističe Androić i najavljuje da će pobjednički filmovi biti prikazani na turneji ‘Liburnia uplovljava’, a neki će se moći vidjeti i u sklopu ‘Slučajnog kina’ iduće ili u narednim godinama. Objašnjava i otkud filmovi iz ‘Stanja pripravnosti’ na LFF-u.
- U okviru projekta Rijeke kao europske prijestolnice kulture lani je raspisan javni poziv za programe koji nisu bili predviđeni glavnim kulturno-umjetničkim programom. Javili smo se s filmskim programom koji okuplja međunarodne naslove s temom jačanja desnih ekstremističkih pokreta i politika u Europi. Kako Hrvatska nije izuzeta iz tog procesa, činilo nam se da je važno tekuće događaje staviti u širi kontekst, problematizirati ih i filmskim programom i razgovorima. Svi su se pozvani redatelji bez zadrške odazvali, svi žele da im filmovi dopru do što šire publike, a kako je riječ o društveno angažiranim temama i redateljima, dakako da im je važna i ta ljudskopravna dimenzija - objašnjava Androić.
Program je dio službenog programa Rijeka 2020, što znači da je zastupljen u programskoj knjizi EPK-a, da je promoviran i putem njihovih kanala itd. Stoga se očekuje i veći interes medija, a i publike. Lani je film ‘U slučaju rata’ Jana Geberta, koji se tematski također uklapa u program ‘Stanje pripravnosti’, dobio nagradu žirija.
- Velik broj prijavljenih filmova nastao je izvan službenih financijskih potpora. Više od pola filmova koje sam pogledao za selekciju napravljeni su potpuno bez budžeta, u samostalnim produkcijama, na filmskim radionicama ili u obrazovnim institucijama, poput Akademije dramske umjetnosti. Kvaliteta me ugodno iznenadila. Nažalost, u programu nema mjesta za sve, ali vjerujem da će pronaći svoje platno na nekom drugom festivalu. Finalna selekcija ovogodišnjeg LFF-a odražava niskobudžetne trendove, ali ne i silaznu kvalitetu naših filmaša, čak i ako su snimali svojim sredstvima - ističe Oliver Sertić.
- Ponovno će na Liburniji biti pregršt novih imena, kao i filmovi starih znanaca poput Gorana Devića, Sunčice Ane Veldić, Tomislava Žaje ili Renate Poljak. U ukupnom programu od 33 filma više je autorica no autora. Čak i u godini u kojoj neke filmove nismo mogli uvrstiti zbog premijernih zahtjeva odgođenih festivala poput ZagrebDoxa i Pula Film Festivala, i dalje nam je devet autora u konkurenciji odlučilo povjeriti premijerni status, što je nevjerojatna čast za nas. Svjetske premijere imat će film ‘Starac i roda, priča o Malenoj i Klepetanu’ Tomislava Jelinčića kojim otvaramo festival, ‘Ono drugo selo’ Jadrana Bobana po scenariju Vesne Kesić, gorko-slatki ‘Doktorice, pem v’ grobeka’ Nikoline Barić i ‘Užarska radionica Ivana Delimara’ Vlaste Delimar, da spomenemo samo neke. Budžet nam je, nažalost, sve manji s obzirom na opseg i, čini mi se, važnost festivala, dakle financije ne idu ukorak s onim što radimo - kaže Sertić koji je kritičan u vezi odnosa vlasti prema festivalu.
- Naučili smo ništa ne očekivati, pogotovo ne da netko u gradu ili državi shvati da bi svaka dugovječna manifestacija, kao i sama država uostalom, trebala imati strategiju i razvojni put. Mi imamo višegodišnji plan razvoja festivala, nove programe i ideje, počeli smo dovoditi međunarodne festivalske selektore i to se odmah vidjelo jer su hrvatski filmovi počeli više putovati. Sve smo prijavljivali na natječaje, ali nam se ukupni budžet samo smanjivao, pa smo morali odustati od ambicioznih planova. Sada se više ne živciram. Kultura je uvijek zadnja rupa na svirali jer ne ostvaruje primarni profit. Ovo radim zato što volim film i ekipu: energija je dobra, tim je uigran, a s obzirom na to da nam zadnjih godina gotovo svi autori potvrđuju dolazak, festival je očito davno nadrastao lokalne okvire - naglašava Sertić.
EPK si muove
Jelena Androić smatra i da se projekt Rijeka 2020 ipak obnavlja. Programski pravac Dopolavoro koji se bavi pitanjem rada u kasnom kapitalizmu otvara nekoliko značajnih izložbi, krajem augusta otvara se velika izložba ‘Fiume Fantastika’ koja tematizira posljednjih 150 godina urbane povijesti Rijeke, pozitivne vibracije nedavno je pokrenuo i program Rijeka murala u sklopu kojeg je oslikano nekoliko derutnih fasada pomalo zaboravljenog dijela Rijeke u okolici bivše tvornice papira Hartera, a u samoj Harteri upravo se dešava projekt koji za cilj ima izgradnju zajednice kroz sportske, zelene i kulturne programe. ‘Bez obzira na golema neispunjena očekivanja, na pozitivne ishode ne mogu ne gledati pozitivno’, ističe izvršna direktorica LFF-a.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
